Prošlo je više od dvije i po godine od oružanog napada u selu Banjska na sjeveru Kosova, incident koji je doveo regiju na rub novog rata. Ipak, do danas, odgovorni za organizaciju i provođenje napada nisu kažnjeni – prvenstveno zbog stava zvaničnog Beograda.
Vjerovatno je da su srpske vlasti pretpostavile da će, u kontekstu globalnih geopolitičkih previranja, oružani napad u nekom balkanskom selu brzo biti zaboravljen. Međutim, to se nije dogodilo. Javne izjave rukovodstva NATO-a i ranije izraženi stav EU pokazuju da „slučaj Banjska“ ostaje u fokusu Brisela i da ne postoji namjera da se zažmuri na nekažnjivost onih koji su učestvovali u napadu.
Podsjetnik iz NATO-a
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute 26. januara 2026. godine još jednom je izjavio da NATO očekuje da će odgovorni za oružani incident u Banjskoj, kao i za napad na vojnike KFOR-a u Zvečanu, biti privedeni pravdi. Govoreći na zajedničkom sastanku dva odbora Evropskog parlamenta – Odbora za vanjske poslove i Odbora za sigurnost i odbranu – Rute je rekao:
„Imam lične odnose s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Poznajemo se dugi niz godina. I, naravno, očekujemo da će on utvrditi odgovornost za ono što se dogodilo prije nekoliko godina, po dva pitanja. Po oba je obećao punu odgovornost za odgovorne.“
Iako je generalni sekretar NATO-a davao slične izjave nekoliko puta u protekle dvije i po godine, neki komentatori su ovaj Ruteov nastup protumačili kao „posljednje upozorenje“ i kao kraj perioda tokom kojeg se Vučiću „vjerovalo na riječ“. NATO, tvrde oni, sada konačno želi da vidi konkretne rezultate – kažnjavanje odgovornih za napade na sjeveru Kosova.
Vrijedno je napomenuti da je Rute svoje upozorenje iznio upravo u Evropskom parlamentu. EU, kao i NATO, više puta je ukazivala Beogradu na nedostatak napretka u istrazi i kažnjavanju odgovornih u „slučaju Banjska“.
Od 2023. godine, incident u Banjskoj se spominje u godišnjim izvještajima Evropske komisije o Srbiji kao jedna od ključnih problematičnih epizoda u oblastima sigurnosti i vladavine prava. Izvještaji naglašavaju da Srbija nije pokazala napredak u istrazi, iako je podizanje optužnice protiv organizatora napada u Banjskoj jedna od obaveza koje je Srbija preuzela u okviru otvaranja Klastera 3 pristupnih pregovora sa EU.
Bijesni građani ili militanti?
Treba podsjetiti da je u noći 24. septembra 2023. godine, u blizini sela Banjska na sjeveru Kosova, grupa od otprilike 30-40 dobro naoružanih militanata blokirala most koristeći dva kamiona bez registarskih tablica. Ove radnje su snimljene video kamerama oko 2 sata ujutro. Granična patrola kosovske policije, koja je upravo završila svoju smjenu, dobila je naređenje da fotografiše vozila za koja se vjeruje da pripadaju krijumčarima.
Oko 3:30 ujutro, snimci nadzornih kamera prikazuju grupu naoružanih osoba kako se približavaju mostu u vozilima. Ubrzo nakon toga, stiglo je policijsko pojačanje. U tom trenutku dogodila se eksplozija (protivpješadijske mine MRUD jugoslovenske proizvodnje), u kojoj je ubijen policajac. Naoružani muškarci su potom pucali na policiju koristeći protivtenkovske raketne bacače Zolja. Policija je uzvratila vatru i na kraju blokirala napadače unutar manastira Banjska.
Poznato je da su tri napadača ubijena, ali izvještaji ukazuju na to da su drugi ranjeni i da im je pružena medicinska pomoć u Srbiji.
Na mjestu događaja uhapšene su samo dvije osobe – Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić, obojica naoružani i obučeni u maskirne uniforme. Treći muškarac, Dušan Maksimović, pritvoren je sljedećeg dana.
Predstavnici Bezbjednosnih snaga Kosova naglasili su da su, s obzirom na naoružanje i koordinaciju naoružane grupe, napad na policiju u Banjskoj izveli specijalno obučeni militanti.
Operacija Radoičić
U septembru 2024. godine, Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnice protiv 45 osoba za terorizam i teška krivična djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Kosova. U optužnici se tvrdi da je cilj naoružane grupe bio odvojiti sjeverni dio teritorije Republike Kosovo i pripojiti ga Srbiji.
U Prištini je u toku sudski postupak protiv trojice Srba uhapšenih nakon incidenta u Banjskoj – Maksimovića, Tolića i Spasojevića. Ostali optuženi su i dalje nedostupni pravosudnom sistemu Kosova.
Centralna figura u slučaju je Milan Radoičić, koji je u vrijeme događaja u Banjskoj bio zamjenik predsjednika stranke Srpska lista.
Nekoliko dana nakon incidenta, Radoičić je izjavio da preuzima punu odgovornost za napad i da podnosi ostavku na vodeću poziciju u stranci. Događaje u Banjskoj opisao je kao „odbrambenu“ operaciju protiv „terora“ koji je navodno pokrenulo Kosovo protiv Srba. Radoičić je naglasio da o svojim planovima nije unaprijed obavijestio ni Srpsku listu ni srpske vlasti i da od njih nije dobio nikakvu podršku.
„Lično sam upravljao svom logistikom odbrane našeg naroda od okupatora i moji postupci nemaju nikakve veze s mojom prethodnom političkom aktivnošću“, izjavio je preko svog advokata.
Beogradski trag
Kosovski istražitelji i istraživački novinari tvrde da srpska „operacija u Banjskoj“ nije mogla biti Radoičićeva lična inicijativa i da je njegova grupa dobila sistematsku podršku iz Beograda.
Kao dokaz o uključenosti srpskih državnih struktura u pripremu napada u Banjskoj, navode oružje oduzeto od učesnika.
Istraga BIRN-a otkrila je da su minobacačke granate i protivtenkovski raketni bacači prolazili kroz državne objekte za održavanje u centralnoj Srbiji 2018. i 2021. godine.
Što se tiče lansera Zolja, stručnjaci su za BIRN rekli da se pakovani lanseri ovog tipa rijetko pojavljuju na crnom tržištu zbog stroge kontrole njihove upotrebe.
Osim toga, prema navodima kosovskog tužilaštva, nekoliko dana prije događaja u Banjskoj, Radoičićeva grupa je sprovodila obuku na vojnom poligonu Pasuljanske Livade u centralnoj Srbiji.
Treba napomenuti da se svi ovi dokazi poriču u Beogradu, koji tvrdi da oružje srpske proizvodnje koristi i kosovska policija, te da su u obuci na poligonu učestvovali rezervisti, među kojima i građani Srbije s Kosova.
Sud i istraga
Trenutno se postupak na Kosovu u slučaju terorističkog napada u Banjskoj nalazi u završnoj fazi.
Kosovski advokati su uvjereni da su dokazi dovoljni za osudu optuženih, iako odsustvo suđenja u odsustvu za većinu grupe ostaje izazov. Amer Alija iz Fonda za humanitarno pravo takođe ocjenjuje dokaznu osnovu kao dovoljnu i očekuje prvostepenu presudu 2026. godine.
U Srbiji je istraga protiv Radoičića otvorena u septembru 2023. U oktobru 2023. godine ispitali su ga beogradski tužioci. Nakon ispitivanja, pušten je uz zabranu putovanja.
Od početka 2026. godine, Milan Radoičić je i dalje na slobodi u Srbiji. Novinari periodično objavljuju dokaze o Radoičićevom prisustvu na provladinim događajima. Srpsko tužilaštvo navodi da „nastavlja prikupljati dokaze“ i da nije podiglo formalne optužnice.
Ko ima koristi?
Odmah nakon incidenta i kasnije, predsjednik Aleksandar Vučić naglasio je da je uzrok oružanog sukoba u Banjskoj bio „teror vlade Albina Kurtija“ nad Srbima, tvrdeći da su Srbi bili prisiljeni da se brane.
Isto mišljenje izrazila je i zvanična Moskva. Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, samo nekoliko sati nakon incidenta u Banjskoj, nazvala je sukob posljedicom kursa Prištine ka „podsticanju sukoba i čišćenju regije od Srba“.
S druge strane, kosovski lideri su naglasili da je napad u Banjskoj pokušaj Beograda da ponovi hibridni scenario sukoba koji je Rusija implementirala na Krimu i u Donbasu 2014. godine.
Međutim, iako su zvaničnici u Prištini govorili o „krimskom scenariju“, srpsko rukovodstvo nije prešlo granicu i nije prešlo na direktnu vojnu intervenciju u znak podrške „Radoičićevoj grupi“ – odnosno „kako bi zaštitili srpsko stanovništvo Kosova i Metohije“ – ograničavajući se na moralnu podršku i blokiranje istrage.
Zaključci
Incident u Banjskoj ne može se posmatrati kao manja lokalna epizoda. Događaji iz septembra 2023. godine pokazali su spremnost određenih snaga u Srbiji da implementiraju radikalne scenarije zasnovane na sili na Kosovu, spremnost Moskve, barem na političkom nivou, da podrži pokušaj Srbije da eskalira situaciju na Kosovu, i ograničenu spremnost zvaničnog Beograda da podrži „naoružane srpske patriote“. Pa ipak, čak i polovičan stav srpskog rukovodstva, čini se, doprinosi destabilizaciji u regionu. Stoga je logično da NATO i EU pokušavaju da zaustave ovaj trend eskalacije. Velika većina nezavisnih stručnjaka uvjerena je da razvoj situacije u regiji po scenariju destabilizacije koristi samo Moskvi.
Analitička grupa CWBS-a
