- Albanija i Kosovo planiraju poslati trupe u Gazu kao dio Trumpovih planova Odbora za mir
U Vašingtonu je pod predsjedavanjem Donalda Trampa održan inauguralni sastanak „Odbora za mir“, kojem su prisustvovali predstavnici više od 40 zemalja i posmatrači iz desetak drugih.
Na sastanku se raspravljalo o pokretanju međunarodnih stabilizacijskih snaga, čiji će zadatak biti nadzor granica, podrška sigurnosti i demilitarizacija Gaze. Albanija i Kosovo, zajedno s Indonezijom, Marokom i Kazahstanom, bile su među pet zemalja koje su pristale poslati svoje vojne kontingente u Pojas Gaze.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani istakla je da je učešće u Odboru rame uz rame sa zemljama koje još nisu priznale nezavisnost Prištine (posebno Marokom i Kazahstanom) istorijska prilika za jačanje međunarodnog statusa zemlje. Osim toga, učešće Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u misiji zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim saveznicima „biće izvanredna prilika za njihov profesionalni rast“, naglasila je Osmani u intervjuu s novinarima.
Evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica, članica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), bila je u Vašingtonu kao posmatrač.
Francuska, Belgija, Španija, Irska, Slovenija, Švedska i Portugal bile su među državama članicama EU koje su se usprotivile učešću komesarke na sastanku.
Socijaldemokratska, liberalna i „zelena“ grupa Evropskog parlamenta, u pismu upućenom 20. februara predsjednici Komisije Ursuli fon der Lajen, nazvale su odluku Evropske komisije da pošalje komesara EU na sastanak Odbora za mir „ozbiljnom greškom“, dodajući da Komisija nije imala mandat da donese takvu odluku. Vođe parlamentarnih grupa izjavile su da prisustvo Komisije daje Odboru za mir vidljivost i legitimitet, a istovremeno slabi autoritet Ujedinjenih nacija.
Međutim, portparoli Evropske komisije naglasili su da je Šuica prisutna kako bi učestvovala „u široj diskusiji kako bi se osigurala sigurna budućnost za Gazu i Palestince“ i da EK „ima pravo da prihvati pozive ove vrste“.
Albanski premijer Edi Rama, komentarišućikritičke primjedbe iz Evrope, rekao je: „Mnogi u Evropi kažu da Odbor za mir ima za cilj zamijeniti Ujedinjene nacije. Ne izgleda mi kao pokušaj zamjene UN-a, ali ako to pomogne da se ovaj gigant, koji je u agoniji, protrese i probudi – onda neka Bog blagoslovi Odbor za mir.“
Tramp je iskoristio sastanak u Vašingtonu da govori o svom uspjehu u posredovanju u mirovnim pregovorima između neprijateljskih država, navodeći Kosovo i Srbiju kao primjer. „Jedan primjer: Kosovo i Srbija. Ja sam to uradio“, rekao je Tramp, pozivajući Beograd i Prištinu da ga pozovu u slučaju da se ne slažu. (Tokom Trampovog prvog mandata kao predsjednika Sjedinjenih Država, lideri Srbije i Kosova potpisali su Vašingtonski sporazum u Bijeloj kući, koji je imao za cilj uspostavljanje ekonomske saradnje i okončanje sukoba).
- Mađarska i Slovačka zahtijevaju od Hrvatske da dozvoli transport ruske nafte kroz naftovod JANAF
Mađarska i Slovačka su zvanično apelovale na Hrvatsku sa zahtjevom da hitno dozvoli transport ruske nafte kroz Jadranski naftovod (JANAF). U zajedničkom pismu hrvatskom ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, mađarska i slovačka strana naglasile su da njihovo izuzeće od sankcija EU omogućava uvoz ruske nafte morem u slučaju poremećaja u opskrbi naftovodima. Kasnije su mađarska naftna kompanija MOL i njena slovačka podružnica Slovnaft, u zajedničkom saopštenju, naglasile da JANAF „mora dozvoliti“ prolaz ruske nafte.
Mađarska i Slovačka su posljednje zemlje EU koje koriste rusku naftu isporučenu naftovodima i nastoje to i dalje činiti, s obzirom na njenu nižu cijenu.
Nakon što je 27. januara, nakon ruskog udara, zaustavljen transport nafte naftovodom Družba preko teritorije Ukrajine, mađarska naftna kompanija MOL zaključila je ugovore o isporuci velike količine nafte iz raznih zemalja, uključujući Rusiju, morskim putem. Tankeri trebaju isporučiti teret u hrvatsku luku, iz koje hrvatski operater naftovoda JANAF ima mogućnost transporta nafte do rafinerija MOL-a.
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar, uoči izjave MOL-a i Slovnafta, izrazio je spremnost zemlje da pomogne Mađarskoj i Slovačkoj, ali se izjasnio protiv nastavka uvoza, posebno ruske nafte. „Spremni smo pomoći u rješavanju akutnih poremećaja u skladu sa zakonodavstvom EU i pravilima EU te OFAC-a (Američke kancelarije za kontrolu strane imovine). Niko ne bi trebao da ostane bez goriva“, naglasio je, dodajući da je Hrvatska djelovala odgovorno i transparentno sa stanovišta regionalne energetske sigurnosti i da će to ponoviti za Mađarsku, uz puno poštovanje prema svojim ukrajinskim saveznicima i svakodnevnoj patnji koju proživljavaju.
„Bačva kupljena u Rusiji nekim zemljama može izgledati jeftinija, ali pomaže u finansiranju rata i napada na ukrajinski narod“, napomenuo je ministar.
- Drugi ministarski sastanak posvećen Koridoru VIII održan u Tirani
Panevropski transportni Koridor VIII, ukupne dužine 1.300 km željezničke pruge i 960 km cesta, počinje u albanskoj luci Drač na Jadranskom moru (gdje trajekti stižu iz italijanskih luka Bari i Brindisi). Iz Drača, ruta prolazi kroz Tiranu (Albanija), Skoplje (Sjeverna Makedonija) i Sofiju (Bugarska). Posljednja tačka su bugarske crnomorske luke – Varna i Burgas.
Nakon sastanka, predstavnici Albanije, Italije, Bugarske, Sjeverne Makedonije i Rumunije potpisali su zajedničku deklaraciju koja definira Koridor VII kao stratešku „osu istok-zapad koja povezuje Jadransko i Crno more“ i kao ključnu „za ekonomsku integraciju, vojnu mobilnost i sigurnost u jugoistočnoj Evropi“.
Uoči sastanka u Tirani, na sastanku ministara odbrane NATO-a 12. februara, Koridor VIII je uvršten na listu kritičnih infrastrukturnih objekata Alijanse. • Deklaracija naglašava da je Koridor VIII prioritet za jačanje vojne mobilnosti u okviru saradnje EU i NATO-a, što direktno doprinosi sigurnosti „jugoistočnog i istočnog boka Alijanse“.
Posebno mjesto u Deklaraciji posvećeno je spominjanju Ukrajine. Predstavnici Albanije, Italije, Bugarske, Sjeverne Makedonije i Rumunije oštro su osudili agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i potvrdili podršku međunarodnim političkim i diplomatskim naporima usmjerenim na uspostavljanje pravednog i trajnog mira.
- Oslobođeni svi optuženi u slučaju „pokušaja državnog udara“ 2016. godine u Crnoj Gori, uključujući i ruske državljane
Apelacioni sud Crne Gore odbio je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdio oslobađajuću presudu Višeg suda u Podgorici u odnosu na sve optužene u pokušaju puča iz 2016. godine. Sud je utvrdio da tokom ponovljenog suđenja u Višem sudu u julu 2024. godine, kada je donesena oslobađajuća presuda, nisu počinjene značajne povrede krivičnog postupka. Nakon dugog razmatranja i tajnog vijećanja, Apelacioni sud je zaključio da tužilaštvo nije uspjelo dokazati krivicu optuženih. Stoga su sudije ostavile na snazi oslobađajuću presudu koja je donesena nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine, kada su političari optuženi za organizovanje pokušaja državnog udara postali dio vladajuće koalicije.
Presuda potvrđuje nevinost svih aktera u slučaju:
– ruskih državljana Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, koje je istraga nazvala oficirima GRU-a; – političke ličnosti Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević, koji su 2016. godine bili lideri proruskog Demokratskog fronta (DF),
– nekoliko građana Srbije, uključujući bivšeg generala žandarmerije Srbije Bratislava Dikića.
U svojoj žalbi, Specijalno tužilaštvo je insistiralo na tome da su Šišmakov i Popov organizovali kriminalnu mrežu za finansiranje i koordinaciju državnog udara. Tužilaštvo je tvrdilo da su zaplijenjena taktička oprema i svjedočenje svjedoka saradnika Saše Sinđelića nepobitan dokaz o pripremama za teroristički napad 16. oktobra 2016. Navodni cilj zavjere bio je zauzimanje parlamenta i eliminacija tadašnjeg premijera i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, kako bi se zaustavila integracija Crne Gore u NATO.
Nakon oslobađajuće presude za sve ličnosti u slučaju „pokušaja državnog udara“, Demokratska partija socijalista, koja je sada u opoziciji, uputila je oštru kritiku odluke Apelacionog suda.
„Oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju poznatom kao ‘pokušaj državnog udara’ jedan je od najozbiljnijih udaraca integritetu crnogorskog pravosuđa i postavlja fundamentalno pitanje – zašto su crnogorski sudovi preuzeli glavnu ulogu u politički motivisanom iskrivljavanju istine“, saopštila je DPS, dodajući da „jedino crnogorsko pravosuđe nije vidjelo pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, uoči pristupanja Crne Gore NATO-u“.
„Ni devetoro optuženih koji su priznali krivicu; ni izjava predsjednika Srbije, koji je svojim očima vidio da se u Crnoj Gori sprema veliko zlo; ni podaci Zapadnih obavještajnih službi o ruskim agentima Šišmakovu i Popovu, koji su vodili cijelu operaciju; ni prisustvo bivšeg komandanta srbijanske žandarmerije Bratislava Dikića u Crnoj Gori neposredno prije izbora, na čijem su telefonu prilikom hapšenja pronađene fotografije državnih institucija i objekata od značaja; kao ni činjenica da je šef svih ruskih specijalnih službi Nikolaj Patrušev stigao u Srbiju nekoliko dana nakon izbora u Crnoj Gori kako bi ‘ućutkao’ Aleksandra Vučića i osigurao evakuaciju Šišmakova i Popova u Moskvu – sve to nije bilo dovoljno crnogorski sudovima da vide kakav se scenario spremao za Crnu Goru 2016. godine“, navodi se u saopštenju stranke.
DPS je dodao da ne namjerava da procjenjuje bilo kakvu individualnu odgovornost, uključujući i odgovornost Andrije Mandića i Milana Kneževića. „Čak i kada su osuđeni u prvom stepenu, nismo komentarisali odluku Visokog suda. Međutim, činjenica da su svi ostali optuženi oslobođeni, uključujući i dva ruska agenta, o čijim su aktivnostima svjetski mediji pisali tokom previranja u Moldaviji, Gruziji i Poljskoj, a koji su i dalje aktivni u službi, predstavlja opasan signal. Ovo će sutra nesumnjivo ohrabriti nove terorističke grupe da pokušaju srušiti ustavni poredak i nasilno zauzeti institucije naše države, očekujući da na kraju neće snositi odgovornost za to“, naglašava se u saopštenju.
- Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio ostavku usred masovnih protesta građana nakon tragične tramvajske nesreće
Tragedija se dogodila 12. februara u samom centru Sarajeva u blizini Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Tramvaj je velikom brzinom iskočio iz šina i uletio direktno u tramvajsku stanicu na kojoj su se u tom trenutku nalazili putnici. Udar je bio toliko jak da je zaštitna ograda stanice potpuno uništena. U nesreći je poginuo 23-godišnji student iz Brčkog, Erdoan Morankić, a još nekoliko osoba je zadobilo povrede, uključujući i teške – ljekari su bili prisiljeni da amputiraju nogu 17-godišnjoj djevojci.
U Sarajevu je 14. februara proglašen Dan žalosti.
Vozač tramvaja je pritvoren. Tužilaštvo je zatražilo jednomjesečni pritvor za vozača tramvaja, tvrdeći da je uzrok nesreće „ljudski faktor“. Tokom saslušanja, vozač se nije izjasnio krivim i izjavio je da se nesreća dogodila zbog tehničkog kvara tramvaja. Kantonalni sud u Sarajevu odbio je zahtjev Tužilaštva Kantona Sarajevo za određivanje pritvora.
Sljedećeg dana nakon nesreće, stotine građana, uglavnom mladih, izašle su na protestnu akciju na mjestu tragedije. Učesnici su držali fotografije preminulog Erdoana i plakate s natpisima: „Mogli smo biti mi“, „Ne osjećamo se sigurno“, „Fokus – sigurnost, a ne politika“. Demonstranti su ogorčeni što uprkos nedavnoj rekonstrukciji pruga, stari, tehnički neispravni tramvaji (neki od njih stari preko 50 godina) i dalje voze. Aktivisti su tražili ne samo kažnjavanje vozača, već i ostavku uprave transportne kompanije GRAS i konkretne korake vlade Kantona Sarajevo u vezi s obnovom voznog parka. U narednim danima protesti su se nastavili.
U kontekstu protesta, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku. Direktor opštinskog javnog komunalnog preduzeća koje pruža usluge gradskog javnog prevoza takođe je podnio ostavku. Međutim, organizatori protesta kažu da to nije dovoljno.
U Sarajevu je 21. februara održan sedmi građanski protest zbog smrtonosne nesreće, u kojem je učestvovalo nekoliko hiljada građana, među kojima je bio veliki broj studenata i učenika viših razreda. Učesnici protesta, između ostalog, tražili su objavljivanje imena odgovornih osoba i konkretnih mjera, uključujući rokove za rješavanje problema tramvajskog prevoza.
- Italijanska strana optimistična u pogledu izgleda saradnje između Rima i Tirane u vojno-industrijskoj sferi
Italijski ambasador u Albaniji Marko Alberti, u intervjuu s albanskim novinarima, naglasio je da će, nakon što sporazum između KAJO (KAYO) i Finkantijerija (Fincntieri) o rekonstrukciji pomorske baze Pashaliman u svrhu izgradnje ratnih brodova u potpunosti stupi na snagu, biti stvorena nova radna mjesta i pružiti podsticaj razvoju srodnih industrijskih sektora. Iako su, prema riječima ambasadora, „mnogi skeptični i pitaju se hoće li ovaj sporazum funkcionisati“, on je uvjeren da će KAYO i Fincantieri postepeno postići uspjeh.
Albanska državna odbrambena kompanija KAYO i italijanski brodograđevni gigant Fincantieri, čiji je glavni vlasnik država, potpisali su sporazum o osnivanju zajedničkog preduzeća specijalizovanog za pomorsku proizvodnju u novembru 2025. godine. Sporazum je formalno zaključen u albanskoj luci Drač u prisustvu premijera Edija Rame i ministara odbrane Italije i Albanije.
Sporazum predviđa rekonstrukciju pomorske baze Pašaliman u zalivuValone i njeno pretvaranje u moderno brodogradilište gdje će se uspostaviti proizvodnja ratnih plovila.
Bazu Pašaliman stvorio je Sovjetski Savez 1950-ih kao podmorničku bazu. Šezdesetih godina objekt je predat Albaniji. Početkom 1990-ih baza je bila u propadanju, ali je djelimično obnovljena uz pomoć Turske i trenutno je koriste mornarice Albanije i NATO-a.
