- Parlament Kosova nije izabrao predsjednika. Predsjednica raspustila Parlament
Parlament Kosova 5. marta nije glasao o izboru novog predsjednika zbog nedostatka kvoruma. U sali je bilo prisutno samo 66 poslanika, umjesto 80 potrebnih za održavanje glasanja. Prema Ustavu, predsjednik Kosova se bira dvotrećinskom većinom (80 glasova) u prva dva kruga ili sa 61 glasom u trećem krugu, ali da bi se sjednica održala, u sali i dalje mora biti prisutno 80 poslanika.
Predsjednički izbori su propali nakon što su opozicione stranke napustile sjednicu, odbijajući da podrže kandidate za predsjednika iz vladajućg pokreta „Samoopredjeljenje“ (LVV). Opozicija je insistirala na nominaciji kompromisne figure, ali prethodni pregovori između Albina Kurtija i dvije glavne opozicione stranke, Demokratske partije Kosova (PDK) i Demokratskog saveza Kosova (LDK), u vezi s odgovarajućim kandidatom nisu bili uspješni.
Dan nakon neuspjelog pokušaja parlamenta da izabere predsjednika, 6. marta aktuelna predsjednica Kosova Vjosa Osmani izdala je uredbu o raspuštanju parlamenta i raspisivanju novih prijevremenih parlamentarnih izbora. Osmani je objasnila svoju uredbu rekavši da je 5. mart bio krajnji rok za izbor novog predsjednika Kosova, budući da njen mandat ističe 4. aprila, a da poslanici nisu ispoštovali utvrđene rokove.
Međutim, premijer Albin Kurti istog dana je izjavio da se raspuštanje parlamenta može dogoditi tek nakon završetka tri kruga glasanja za predsjednika, u slučaju da sva tri ne uspiju. „Sinoć smo tek započeli prvi krug, a treći krug definitivno nismo završili“, naglasio je Kurti.
U ime vlade, premijer se obratio Ustavnom sudu sa zahtjevom u vezi provjere ustavnosti predsjedničke uredbe o raspuštanju parlamenta.
Nakon što je započeo razmatranje žalbe, Ustavni sud je 9. marta uveo privremenu mjeru do 31. marta u vezi s predsjedničkom uredbom o raspuštanju parlamenta. Ovom odlukom, Sud je zabranio predsjednici bilo kakve radnje za sprovođenje uredbe, uključujući i objavljivanje datuma prijevremenih izbora, a istovremeno je zabranio parlamentu bilo kakve radnje u cilju nastavka procedura za izbor predsjednika države.
- Skupština Crne Gore usvojila kontroverzne zakone o MUP-u i ANB-u
Skupština Crne Gore je 6. marta usvojila dva zakona koja su izazvala žestoku raspravu – zakone o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost izazvao je ozbiljne kontroverze jer ANB-u daje širi pristup bazama podataka državnih organa i institucija, u nekim slučajevima čak i bez sudske odluke, što se smatra prijetnjom po privatnost građana i smanjuje kontrolu nad radom tajne službe.
U Zakonu o unutrašnjim poslovima, jedna od novih odredbi dozvoljava, u određenim slučajevima, zapošljavanje u policiji bez javnog konkursa, što je protumačeno kao stvaranje mogućnosti za zapošljavanje na stranačkoj osnovi. Pored toga, Ministarstvu unutrašnjih poslova dato je ovlaštenje da otpušta policajce bez disciplinskog postupka, isključivo na osnovu postojećih informacija o takozvanim „bezbjednosnim preprekama“ (prvenstveno, informacije o navodnim vezama sa kriminalom).
Uoči glasanja u parlamentu o ovim zakonima, Evropska komisija je priznala da zakoni nisu u skladu sa zahtjevima EU za zemlje kandidate, ali da se te odredbe mogu izmijeniti uzimajući u obzir norme EU prije nego što se zakoni usvoje u parlamentu, ili nakon toga, ali prije nego što Crna Gora pristupi EU.
„Komisija je konsultovana o dva nacrta zakona i smatra da odredbe o zaštiti podataka u oba teksta još nisu u potpunosti usklađene sa pravnom tekovinom EU, posebno sa Opštom uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o sprovođenju zakona. U tom cilju, Crna Gora treba da uskladi ove odredbe sa pravnom tekovinom EU ili prije usvajanja zakona, ili da usvoji zakone, a potom uskladi odredbe prije završetka pregovora o pristupanju“, rekao je portparol Evropske komisije. Prema njegovim riječima, Evropska komisija će pažljivo pratiti sprovođenje zakona.
„Komisija takođe očekuje da će vlasti zapošljavati policijsko osoblje na osnovu zasluga i uspostaviti odgovarajuće proceduralne zaštitne mjere. Takođe očekuje da Crna Gora osigura da se svako otpuštanje zasniva na opravdanim razlozima i da dotične osobe imaju pristup svim dostupnim pravnim lijekovima“, naglasio je portparol Evropske komisije.
Zbog usvajanja kontroverznih zakona, vladajući Pokret „Evropa sad“ (PES) ostao je betz jednog poslanika u parlamentu — Miodrag Laković napustio je poslaničku grupu PES i najavio da će nastaviti da radi kao nezavisni poslanik.
Poslanici najveće crnogorske opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), podnijeli su ostavke na mjesta predsjedavajućih skupštinskih odbora u znak protesta protiv usvajanja zakona. Ivan Vuković podnio je ostavku na mjesto predsjedavajućeg skupštinskog Odbora za evropske integracije, a Jevto Eraković na mjesto predsjedavajućeg Odbora za antikorupciju.
Vuković je izjavio da to čini zbog usvajanja Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji su, po njegovoj ocjeni, politički motivisani, suprotni Ustavu i ometaće evropske integracije. Eraković je izjavio da usvojeni zakoni „Crnu Goru pretvaraju iz demokratske u represivnu i policijsku državu“.
U međuvremenu, predstavnici vlade insistirali su da izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u doprinose efikasnijem funkcionisanju bezbjednosnog sektora zemlje, prije svega u sferi borbe protiv kriminala. Zakoni su bili „neophodno sredstvo za ispravljanje kriminalnog naslijeđa koje smo zatekli u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. To je naša dužnost prema ustavu, zakonu i pred građanima“, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
U međuvremenu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je jedan od zakona parlamentu na ponovno razmatranje — Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. „Činjenica da su tokom prethodnog režima djelovi sektora bezbjednosti bili kriminalizovani, dodatno nas obavezuje da pažljivo biramo pravne mehanizme za unapređenje sistema, uz poštovanje Ustava Crne Gore i demokratskih standarda koji važe u državama članicama EU“, navodi se u obrazloženju predsjednika upućenom parlamentu.
- Srbija će održati zajedničke vojne vježbe sa NATO-om
Komanda združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju najavila je održavanje zajedničkih vojnih vježbi sa Srbijom u maju ove godine.
„Vježba će se održati na srpskom poligonu Borovac, koji Oružane snage Srbije široko koriste za pripremu jedinica za međunarodne misije, uključujući mirovne operacije Ujedinjenih nacija. Ova aktivnost će se provesti na poziv Srbije i uz puno poštovanje njene deklarisane politike vojne neutralnosti. Zajedničke vježbe poboljšavaju interoperabilnost, jačaju praktičnu saradnju i podržavaju stabilnost na Zapadnom Balkanu. NATO cijeni svoje partnerstvo sa Srbijom i raduje se saradnji tokom ovih vježbi“, saopćeno je iz komande u Napulju u objavi na mreži X.
Srbija je članica NATO-ovog programa Partnerstvo za mir, ali naglašava svoju vojnu neutralnost.
Najave vježbe objavljena je nakon što je admiral Džordž Vikof, komandant Komande združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju, ujedno i komandant američkih pomorskih snaga za Evropu i Afriku, posjetio Beograd, gdje se sastao sa vojnim i političkim rukovodstvom Srbije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon sastanka, izvijestio je da je imao „važan sastanak“ sa Vikofom o jačanju saradnje sa NATO-om, uz očuvanje vojne neutralnosti Srbije.
Ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić, tokom sastanka sa komandantom Komande združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju, naglasio je da Srbija „ostaje posvećena vojnoj neutralnosti i izgradnji odnosa sa svim zainteresovanim stranama“ i da je „čvrsto odlučna da održi odgovarajući nivo saradnje u okviru programa Partnerstvo za mir“.
- Albanija i Hrvatska uvrštene na srpsku listu opasnih zemalja
Kao odgovor na rat u Iranu, Ministarstvo vanjskih poslova Srbije ažuriralo je svoj sistem savjetovanja za putovanja, dijeleći zemlje svijeta na četiri nivoa rizika. U objavi na web stranici Ministarstva vanjskih poslova Srbije, zemlje su podijeljene u četiri kategorije – zelena (slobodno putovanje uz normalne mjere opreza), žuta (putovanje uz dodatne mjere opreza), narandžasta (putovanje u slučajevima krajnje nužde) i crvena (putovanje se ne preporučuje).
Susjedna Hrvatska uvrštena je na listu zemalja koje treba posjetiti samo „u slučajevima krajnje nužde“. Ministarstvo vanjske politike Srbije status Hrvatske objašnjava na sljedeći način: „S obzirom na česte incidente, tenzije i nepovoljne bezbjednosne okolnosti, građanima Republike Srbije se savjetuje poseban oprez tokom boravka u Hrvatskoj.“ Građanima se savjetuje da izbjegavaju masovna okupljanja i da budu „suzdržani u komunikaciji“.
Nevena Jovanović, državna sekretarka Ministarstva vanjskih poslova Srbije, izjavila je da kategorizacija ne nosi političku poruku, već da se građanima Srbije moraju predstaviti svi mogući rizici s kojima se mogu suočiti i upozoriti na moguće incidente koji se mogu dogoditi. „Nije tajna da smo se u prethodnom periodu suočili s popriličnim brojem incidenata usmjerenih protiv naših građana, i generalno protiv predstavnika srpske nacije koji žive u Republici Hrvatskoj“, rekla je Jovanović.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske nazvalo je takvu klasifikaciju neosnovanom: „Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu, što potvrđuju i podaci Eurostata. Dio smo šengenske zone, a bezbjednost naših gostiju je prioritet. Takva upozorenja izgledaju kao politički gest, a ne kao stvarna procjena rizika.“
Pored Hrvatske, Srbija je pojačala mjere upozorenja u vezi s još jednom susjednom zemljom — Albanijom. Albanija je uvrštena na listu zemalja u koje treba putovati „uz dodatne mjere opreza“. Zvanična Tirana se suzdržala od komentara.
