- Kristijan Šmit podnio ostavku na poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, njemački diplomata Kristijan Šmit, podnio je ostavku nakon gotovo pet godina na toj funkciji. Već je obavijestio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC SB) o svojoj namjeri i zatražio da se pokrene postupak izbora novog visokog predstavnika.
Šmit će nastaviti da u potpunosti obavlja sve redovne dužnosti dok se ne završi proces imenovanja njegovog nasljednika.
Ured visokog predstavnika (OHR) postoji od završetka rata u Bosni i Hercegovini. Njegova uloga je da nadgleda poslijeratni poredak i osigura poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Šmitov mandat je drugi najduži u historiji ove institucije. Na tu poziciju je imenovan 27. maja 2021. godine, a dužnost je preuzeo 2. augusta iste godine.
Tokom svog mandata, Šmit je više puta naglašavao potrebu očuvanja teritorijalnog integriteta zemlje, suprotstavljanja separatističkoj retorici i provođenja reformi vezanih za vladavinu prava, funkcionisanje pravosudnog sistema i izborni proces. Među njegovim najznačajnijim odlukama bile su intervencije u izborno zakonodavstvo i ustavne mehanizme Federacije Bosne i Hercegovine 2022. godine, kao i izmjene izbornih pravila 2024. godine, koje je opravdavao potrebom jačanja transparentnosti i funkcionalnosti izbornog procesa. Osim toga, Šmit je više puta koristio svoja ovlaštenja da blokira ili poništi odluke vlasti Republike Srpske koje su, po njegovom mišljenju, potkopavale ustavni poredak, državne institucije i provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Posebna karakteristika njegovog mandata bili su stalni sukobi s čelnicima Republike Srpske, prvenstveno s Miloradom Dodikom. U Banjoj Luci je od samog početka naglašavano da Šmit nije legitimni visoki predstavnik jer je, po njihovom mišljenju, njegovo imenovanje trebalo biti izričito odobreno od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Osim toga, vlasti Republike Srpske optužile su ga za prekomjerno korištenje takozvanih „bonskih ovlaštenja“ i za, kako su ih tumačili, nezakonito miješanje u izborno zakonodavstvo, pitanja državne imovine i odluke institucija RS-a.
Sličan stav zauzela je i Rusija, koja je također insistirala na tome da bez izričitog odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, Šmit nema odgovarajući međunarodni pravni legitimitet.
Istovremeno, prema pisanju Frankfurter Algemajne Cajtunga (FAZ), Sjedinjene Američke Države već nekoliko mjeseci vrše pritisak i zahtijevaju da Šmit što prije podnese ostavku, dok Vašington navodno nastoji imenovati nasljednika „kojim je lakše upravljati“. FAZ tvrdi da je Šmit okrenuo Amerikance protiv sebe kritikujući projekat gasovoda od Hrvatske do Bosne i Hercegovine (projekat „Južna interkonekcija“), u čijoj izgradnji učestvuje američka kompanija povezana s timom Donalda Trampa.
- U Bosni i Hercegovini će se 4. oktobra prvi put održati „visokotehnološki“ izbori
Najavljeni su izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavničke domove u državnom parlamentu i Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, kao i skupštine deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.
Ukupno će biti izabrano 518 zvaničnika iz vlasti na različitim nivoima.
Izborna kampanja počinje 4. septembra. Rezultati moraju biti objavljeni najkasnije do 20. novembra.
Više od 3,4 miliona birača registrovano je na biračkom spisku. Bit će uspostavljeno oko 5.300 biračkih mjesta.
Izbori 4. oktobra bit će prvi „visokotehnološki“ izbori na kojima će se identitet građana provjeravati biometrijski, a glasački listići će se brojati elektronski. Trenutno se Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine priprema za uvođenje biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.
- Delegacija Republike Srpske posjetila Moskvu
Predsjednik Republike Srpske, Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik, učestvovali su u paradi 9. maja i sastali se sa predsjednikom Ruske Federacije, Vladimirom Putinom, u Kremlju. Sa ruske strane, sastanku su prisustvovali ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, zamjenik premijera Aleksandar Novak i predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov.
U svom uvodnom govoru, Putin je naglasio da je ruska strana posvećena nastavku plodonosne saradnje sa Republikom Srpskom i razvoju partnerstva u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i humanitarnoj sferi. Također je istakao zajedničku viziju historije i konvergenciju pristupa situaciji u Bosni i Hercegovini, na Balkanu i u Europi.
Kao odgovor, predsjednik RS-a Siniša Karan zahvalio je Putinu na činjenici da je Ruska Federacija najvažniji strateški partner Republike Srpske na međunarodnoj sceni. „Nastavit ćemo graditi još jači temelj za naše odnose“, izjavio je.
U intervjuu za ruski TASS objavljenom ovih dana, Karan je naglasio da će Republika Srpska nastaviti razvijati sveobuhvatnu saradnju s Rusijom i da neće dozvoliti uvođenje sankcija. Također je podržao rat Rusije protiv Ukrajine (tzv. „specijalnu vojnu operaciju“).
Po povratku iz Moskve, na konferenciji za novinare u Banjoj Luci 11. maja, Siniša Karan je izjavio da je s ruskim zvaničnicima razgovarano o pitanju očuvanja ustavnog položaja Republike Srpske, te da je naglasak stavljen na potrebu zatvaranja Ureda visokog predstavnika i preispitivanja odluka koje je donio Kristijan Šmit. Sastanak s predsjednikom Rusije bio je usmjeren i na realizaciju infrastrukturnih projekata, kao što su razvoj gasne infrastrukture i Istočna interkonekcija.
- Zemlje Zapadnog Balkana možda neće dobiti 700 miliona eura predviđenih Planom rasta EU
Zemlje Zapadnog Balkana zaostaju u reformama i koracima potrebnim za korištenje sredstava iz Europskog plana rasta za Zapadni Balkan, te bi posljedično mogle izgubiti više od 700 miliona eura ako ne ispune potrebne uslove do kraja juna ove godine. To je potvrdila Europska komisija u Briselu, dok je komesarka EU za proširenje Marta Kos upozorila zemlje regije na rizike u službenom pismu.
Plan rasta predviđa ukupno 6 milijardi eura za Zapadni Balkan, od čega su 2 milijarde eura bespovratna sredstva, a 4 milijarde eura koncesioni krediti. Isplate se vrše tek nakon potvrde reformi u oblastima vladavine prava, javne uprave, ekonomske liberalizacije i transparentnog korištenja sredstava. Europska komisija naglašava da je instrument „strogo vremenski ograničen“, a period odgode za reforme koje su trebale biti završene još 2025. godine ističe 30. juna 2026. godine.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su do sada bile najuspješnije u korištenju Europskih sredstava: već su primile nekoliko tranši i imaju pozitivne ocjene u vezi s provedbom reformi.
Srbija je primila prvu uplatu, ali je tempo ispunjavanja obaveza usporen, a u određenim oblastima je zabilježena i regresija. Europska komisija trenutno analizira da li Beograd ispunjava uslove za sljedeće tranše.
Kosovo je primilo tek prve uplate od „pretfinansiranja“, za koje je uslov bio potpisivanje i ratifikacija sporazuma o sredstvima i sporazuma o zajmu sa EU. Priština nije podnijela formalni zahtjev za isplatu narednih tranši koje se odnose na reforme. To je povezano sa produženom političkom krizom i pripremama za druge prijevremene izbore u posljednjih šest mjeseci.
Jedina zemlja koja nije ispunila ni minimalne uslove i nije dobila ni pretfinansiranje jest Bosna i Hercegovina. Zbog nedostatka ratifikacije ključnog finansijskog sporazuma sa EU, Bosna i Hercegovina ne može podnijeti formalni zahtjev za prvu uplatu. Oko 100 miliona eura je već izgubljeno, a ugroženo je još 373,9 miliona eura. Dakle, Bosna i Hercegovina rizikuje da potpuno izgubi pristup sredstvima dodijeljenim zemlji u okviru Plana rasta EU.
Europska komisija naglašava da će, ako zemlje regije ne ispune potrebne uslove do kraja juna, zajedno izgubiti više od 700 miliona eura – skoro 12% ukupnog paketa. Dio ovih sredstava može biti preraspodijeljen među državama koje pokažu veći napredak.
- Protesti opozicije se nastavljaju u Albaniji
Još jedan protest opozicionih snaga, održan 8. maja u glavnom gradu Albanije, Tirani, eskalirao je u otvoreni sukob s organima reda. Nakon sukoba, policija je privela najmanje tri osobe. Tenzije su počele rasti kada se kolona demonstranata uputila prema zgradi Ministarstva unutrašnjih poslova, ali im je put blokirao gusti policijski kordon. Do eskalacije je došlo nakon što su neki učesnici počeli bacati pirotehnička sredstva i eksplozivne materijale na policajce. Kao odgovor, policija je upotrijebila suzavac i vodene topove.
Šef Demokratske stranke, Sali Beriša, oštro je kritikovao postupke snaga sigurnosti, nazivajući incident „strašnim zločinom“ i navodeći da je marš zamišljen kao mirna akcija, dok su nasilje izazvale vlasti, koje su ometale ostvarivanje ustavnog prava na protest. Ovi protesti su dio produžene političke krize u Albaniji. Opozicija optužuje Raminu vladu za korupciju i koncentraciju moći, zahtijevajući ostavku vlade i formiranje tehničkog kabineta za pripremu novih izbora.
