- Crna Gora uvodi vize za građane Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske
Vlada Crne Gore donijela je 23. srpnja Uredbu o izmjeni viznog režima, prema kojoj će građani Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske od 1. studenog 2026. trebati vizu za ulazak u Crnu Goru. Time će trenutni bezvizni režim za građane tih zemalja ostati na snazi samo do 31. listopada 2026.
„Crna Gora je u potpunosti uskladila svoju viznu politiku s viznom politikom Europske unije, čime je ispunila jedno od konačnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i sigurnost – kao i jednu od ključnih obveza iz Agende reformi. Time je potvrđena predanost naše zemlje europskim integracijama, a stvoreni su uvjeti za isplatu približno četiri milijuna eura u okviru Europskog plana rasta za Zapadni Balkan“, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore.
Crnogorska viza bit će dostupna ne samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore, već i u centrima za podnošenje zahtjeva za vize VFS Global, što će značajno pojednostaviti postupak te ga učiniti bržim i pristupačnijim, napomenulo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ministarstvo je također izvijestilo da radi na novom Viznom informacijskom sustavu, „koji će biti u potpunosti kompatibilan s informacijskim sustavima Europske unije i usklađen sa sigurnosnim standardima Schengenskog prostora“. Krajnji cilj ovog projekta je uvođenje elektroničkog viznog sustava, odnosno e-vize, koja će omogućiti elektroničko podnošenje zahtjeva za vizu.
Ukidanje bezviznog režima za ruske građane razljutilo je službenu Moskvu. Veleposlanstvo Ruske Federacije u Podgorici opisalo je odluku Vlade Crne Gore kao „neprijateljski čin“, a trenutno stanje odnosa između dviju zemalja kao „krizu“. „Rusija ostaje otvorena za razmatranje svih prijedloga usmjerenih na prevladavanje krize u bilateralnim rusko-crnogorskim odnosima, koja je nastala bez njezine krivnje. Istodobno, zadržavamo pravo da na odgovarajući način odgovorimo na neprijateljske akcije“, navodi se u priopćenju ruskog veleposlanstva.
- Mađarska vlada pokreće istragu o koncesijskom zajmu Sjevernoj Makedoniji
Krediti u ukupnom iznosu od milijardu eura odobreni su prije dvije godine od strane prethodne vlade zemlje, na čelu s Viktorom Orbánom. Sredstva su osigurana putem državne Eximbanke.
Mađarski premijer Péter Magyar objasnio je da, prema trenutnom tečaju, koncesijski zajam Sjevernoj Makedoniji iznosi nešto više od 360 milijardi forinti, dok je kamatna stopa prema sporazumu 3,25 posto. Ti su uvjeti daleko povoljniji od onih pod kojima mađarske tvrtke i građani dobivaju kredite, kao i onih pod kojima se sama mađarska država zadužuje.
Prema riječima premijera, sporazum o koncesijskom zajmu koštat će mađarski proračun više od 90 milijardi forinti zbog razlike između tržišne kamatne stope i subvencionirane kamatne stope za Sjevernu Makedoniju.
Rizik zajma pokriven je 100-postotnim mađarskim državnim jamstvom, dok je sama Eximbanka klasificirala Sjevernu Makedoniju kao zemlju koja nosi značajan rizik.
Péter Magyar naglasio je da je, umjesto podrške mađarskim poduzećima, Orbánova vlada odobrila povlašteni zajam u iznosu od nekoliko stotina milijardi forinti iz javnih sredstava zemlji koja je klasificirana kao visokorizična. „Postoje sumnje da je prethodna vlada koristila javna sredstva namijenjena mađarskim poduzećima za podršku saveznicima u vanjskoj politici i prijateljskim trgovinskim strukturama“, naglasio je mađarski premijer. Jasno je dao do znanja da očekuje temeljitu istragu kako bi se utvrdilo gdje je otišao novac poreznih obveznika.
Istodobno, prema istraživačkom izvješću novinara, Mađarska je Sjevernoj Makedoniji osigurala zajam od 500 milijuna eura iz zajma koji je dobila od Kine u proljeće 2024. Prema novinarima, Mađarska i vlada Viktora Orbána djelovale su kao posrednici za kineski financijski i geopolitički utjecaj na Zapadnom Balkanu.
- Albanija od SAD uzima zajam od 302 milijuna dolara za modernizaciju oružanih snaga
Parlament Albanije je 27. srpnja odobrio ugovor o zajmu sa Sjedinjenim Državama u iznosu od 302 milijuna dolara usmjeren na modernizaciju oružanih snaga zemlje. Sredstva će se koristiti za nabavu naoružanja i vojne opreme u skladu s operativnim potrebama Ministarstva obrane. Predviđeno je da se sredstva iskoriste za kupnju proizvoda američkih proizvođača.
Sedamdeset četiri člana vladajuće Socijalističke partije glasala su za sporazum.
Zastupnici su sporazum razmatrali na zatvorenoj sjednici po ubrzanom postupku. Prema riječima predstavnika vladajuće većine, ovaj postupak je bio nužan jer su popratni dokumenti sadržavali tajne podatke, kao i da se ne propuste rokovi koje su američki partneri postavili za prvu fazu financiranja.
Nakon glasovanja, čelnik kluba socijalista Taulant Balla izjavio je da se prve isporuke vojne opreme očekuju u rujnu.
Zastupnici oporbene Demokratske stranke bojkotirali su sjednicu nazvavši postupak neustavnim, iako su naveli da se njihove primjedbe odnose samo na način ratifikacije sporazuma, a ne na sadržaj sporazuma ili strateško partnerstvo Albanije i SAD-a.
Čelnik parlamentarne skupine Demokratske stranke, Gazment Bardhi, kritizirao je nedostatak transparentnosti, navodeći da oporbeni zastupnici nisu dobili pristup punom sporazumu prije glasovanja. Ipak, privlačenje sredstava ocijenio je nužnim, navodeći da su Albaniji potrebna takva ulaganja.
- Pripadnici Vojske Srbije na obuci u SAD
Na vježbi u kampu Grayling u saveznoj državi Michigan sudjelovale su postrojbe Nacionalne garde Ohaja, četa Oružanih snaga Mađarske, izviđačka postrojba i stožerni časnici 1. brigade Kopnene vojske Vojske Srbije.
Tijekom dvotjedne obuke glavni fokus bio je na provjeravanju i usavršavanju sposobnosti zapovjednog kadra, dok su operativne postrojbe uvježbavale taktičko bojno djelovanje na terenu.
Kako je izvijestilo Ministarstvo obrane Srbije, Vojska Srbije i Nacionalna garda Ohaja uspješno surađuju dva desetljeća u okviru Programa državnog partnerstva Srbije i Ohaja. „Zajednička obuka samo je jedno od brojnih različitih područja suradnje koja doprinose jačanju sposobnosti oružanih snaga i pridonose razvoju ukupnih odnosa između Republike Srbije i Sjedinjenih Američkih Država“, ističu u MORH-u.
Vježbe u Ohiju održane su u kontekstu pokretanja Strateškog dijaloga između Washingtona i Beograda, koji predviđa proširenje suradnje u vojnoj sferi.
- Sankcionirana ruska državna zaklada dijeli propagandnu literaturu školama u Srbiji i Republici Srpskoj
Fondacija Russkiy Mir podijelila je obrazovnu literaturu desecima škola u kojima se uči ruski jezik, a na teritoriju Srbije i Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Među podijeljenim knjigama bila je i „O Rusiji i Rusima: udžbenik za čitanje i upoznavanje s Rusijom za one koji uče ruski kao drugi strani jezik”. Udžbenik, objavljen 2021., opisuje aneksiju ukrajinskog Krima kao „povratak Republike Krim Rusiji“, a također definira Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su dio Gruzije, kao „neovisne zemlje“. Ove tvrdnje su u suprotnosti sa službenom politikom Beograda, prema kojoj on izjavljuje da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine i Gruzije.
Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Srbije je u komentaru Radija Slobodna Evropa naveo da je riječ o udžbeniku koji ima status dopunskog materijala i da nije dostavljen Zavodu na vještačenje „u skladu sa procedurom propisanom Zakonom o udžbenicima”.
Zaklada Russkiy Mir osnovana je dekretom Vladimira Putina 2007. godine, a financira je Vlada Ruske Federacije. Europski parlament je 2016. prepoznao Zakladu kao instrument propagande Kremlja koji se koristi za omalovažavanje demokratskih vrijednosti, podjelu Europe i širenje dezinformacija. Godine 2022., nakon sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu, Europska unija odlučila je uvesti sankcije toj organizaciji. Ipak, Zaklada nastavlja s radom u Srbiji i Republici Srpskoj bez ikakvih ograničenja.
