- Crna Gora uvodi vize za građane Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske
Vlada Crne Gore je 23. jula usvojila Uredbu o izmjeni viznog režima, prema kojoj će građani Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske od 1. novembra 2026. godine morati imati vizu za ulazak u Crnu Goru. Time će trenutni bezvizni režim za građane ovih zemalja ostati na snazi samo do 31. oktobra 2026. godine.
„Crna Gora je u potpunosti uskladila svoju viznu politiku s viznom politikom Europske unije, čime je ispunila jedan od konačnih kriterija za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i sigurnost – kao i jednu od ključnih obaveza iz Reformske agende. Time je potvrđena posvećenost naše zemlje Europskim integracijama, a stvoreni su uslovi za oslobađanje približno četiri miliona eura u okviru Europskog plana rasta za Zapadni Balkan“, saopćili su iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Ministarstvo vanjskih poslova je istaklo da će crnogorska viza biti dostupna ne samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore, već i u centrima za podnošenje zahtjeva za vize VFS Global, što će značajno pojednostaviti proceduru i učiniti je bržom i pristupačnijom. Ministarstvo je također izvijestilo da radi na novom Viznom informacionom sistemu, „koji će biti u potpunosti kompatibilan sa informacionim sistemima Europske unije i usklađen sa sigurnosnim standardima Šengenskog prostora“. Krajnji cilj ovog projekta je uvođenje elektronskog viznog sistema, ili e-vize, koja će omogućiti elektronsko podnošenje zahtjeva za vizu.
Ukidanje bezviznog režima za ruske građane naljutilo je zvaničnu Moskvu. Ambasada Ruske Federacije u Podgorici opisala je odluku Vlade Crne Gore kao „neprijateljski čin“, a trenutno stanje odnosa između dvije zemlje kao „krizu“. „Rusija ostaje otvorena za razmatranje svih prijedloga usmjerenih na prevazilaženje krize u bilateralnim rusko-crnogorskim odnosima, koja je nastala bez njene krivice. Istovremeno, zadržavamo pravo da na odgovarajući način odgovorimo na neprijateljske akcije“, navodi se u saopćenju ruske ambasade.
- Mađarska vlada pokreće istragu o povlaštenom kreditu Sjevernoj Makedoniji
Prethodna vlada mađarske, na čelu s Viktorom Orbanom, prije dvije godine odobrila je Sjevernoj Makedoniji kredite u ukupnom iznosu od milijardu eura. Sredstva su obezbijeđena putem državne Eximbanke.
Mađarski premijer Peter Mađar objasnio je da, po trenutnom kursu, povlašteni kredit Sjevernoj Makedoniji iznosi nešto više od 360 milijardi forinti, dok je kamatna stopa prema sporazumu 3,25 posto. Ovi uslovi su daleko povoljniji od onih pod kojima mađarske kompanije i građani dobijaju kredite, kao i onih pod kojima se sama mađarska država zadužuje.
Prema riječima premijera, sporazum o povlaštenom kreditu koštat će mađarski budžet više od 90 milijardi forinti zbog razlike između tržišne kamatne stope i subvencionirane kamatne stope za Sjevernu Makedoniju.
Rizik kredita pokriven je 100-postotnom garancijom mađarske države, iako je sama Eximbanka klasifikovala Sjevernu Makedoniju kao zemlju koja predstavlja značajan rizik.
Peter Mađar je naglasio da je, umjesto podrške mađarskim preduzećima, Orbanova vlada odobrila koncesioni zajam u iznosu od nekoliko stotina milijardi forinti iz javnih sredstava zemlji koja je klasifikovana kao visokorizična. „Postoje sumnje da je prethodna vlada koristila javna sredstva namijenjena mađarskim preduzećima za podršku saveznicima u vanjskoj politici i prijateljskim trgovinskim strukturama“, naglasio je mađarski premijer. Jasno je stavio do znanja da očekuje temeljitu istragu kako bi se utvrdilo gdje je otišao novac poreskih obveznika.
Istovremeno, prema istraživačkom izvještaju novinara, Mađarska je Sjevernoj Makedoniji obezbijedila zajam od 500 miliona eura iz zajma koji je dobila od Kine u proljeće 2024. godine. Prema novinarima, Mađarska i vlada Viktora Orbana djelovale su kao posrednici za kineski finansijski i geopolitički uticaj na Zapadnom Balkanu.
- Albanija se zadužuje 302 miliona dolara kod SAD radi modernizacije oružanih snaga
Parlament Albanije odobrio je 27. jula sporazum o kreditu od 302 miliona američkih dolara sa Sjedinjenim Američkim Državama, usmjeren na modernizaciju oružanih snaga zemlje. Sredstva će biti iskorištena za kupovinu oružja i vojne opreme u skladu s operativnim potrebama Ministarstva odbrane. Predviđeno je da će se sredstva koristiti za kupovinu proizvoda od američkih proizvođača.
Sedamdeset četiri člana vladajuće Socijalističke partije glasalo je za sporazum.
Zastupnici su razmatrali sporazum na zatvorenoj sjednici po ubrzanom postupku. Prema riječima predstavnika vladajuće većine, ovaj postupak je bio neophodan jer prateći dokumenti sadrže povjerljive informacije, kao i kako bi se izbjeglo propuštanje rokova koje su američki partneri postavili za prvu fazu finansiranja.
Nakon glasanja, vođa parlamentarne grupe Socijalista, Taulant Bala, izjavio je da se prve isporuke vojne opreme očekuju u septembru.
Članovi opozicione Demokratske stranke bojkotovali su sjednicu, nazivajući proceduru neustavnom, iako su naveli da se njihovi prigovori odnose samo na način na koji je sporazum ratificiran, a ne na suštinu sporazuma ili strateško partnerstvo između Albanije i Sjedinjenih Američkih Država.
Vođa parlamentarne grupe Demokratske stranke, Gazment Bardi, kritikovao je nedostatak transparentnosti, navodeći da opozicionim zakonodavcima nije dat pristup punom sporazumu prije glasanja. Ipak, opisao je privlačenje sredstava kao neophodno, navodeći da je Albaniji potrebna takva investicija.
- Pripadnici Oružanih snaga Srbije prolaze obuku u Sjedinjenim Američkim Državama
Jedinice Nacionalne garde Ohaja, četa Oružanih snaga Mađarske, izviđačka jedinica i štabni oficiri 1. brigade Vojske Srbije učestvovali su u vježbama u Kampu Grejling u državi Mičigen.
Tokom dvonedeljne obuke, glavni fokus je bio na testiranju i poboljšanju sposobnosti komandnog kadra, dok su operativne jedinice vježbale taktičke operacije na bojnom polju na terenu.
Kako je saopćilo Ministarstvo odbrane Republike Srbije, Oružane snage Republike Srbije i Nacionalna garda Ohaja uspješno sarađuju već dvije decenije u okviru Programa partnerstva između Srbije i Ohaja. „Zajednička obuka je samo jedno od mnogih različitih područja saradnje koje pomažu u unapređenju sposobnosti oružanih snaga i doprinose razvoju ukupnih odnosa između Republike Srbije i Sjedinjenih Američkih Država“, istaklo je Ministarstvo odbrane.
Vježbe u Ohaju održane su u kontekstu pokretanja Strateškog dijaloga između Vašingtona i Beograda, koji predviđa proširenu saradnju u vojnoj sferi.
- Sankcionisana ruska Fondacija distribuira propagandnu literaturu školama u Srbiji i Republici Srpskoj
Fondacija Ruski mir distribuirala je obrazovnu literaturu desetinama škola u Srbiji i Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini gdje se uči ruski jezik. Među podijeljenim knjigama bila je i „O Rusiji i Rusima: Udžbenik za čitanje i upoznavanje s Rusijom za učenike ruskog kao stranog jezika“. Udžbenik, objavljen 2021. godine, opisuje aneksiju ukrajinskog Krima kao „povratak Republike Krim Rusiji“, a također definira Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su dio Gruzije, kao „nezavisne zemlje“. Ove tvrdnje su u suprotnosti sa službenom politikom Beograda, prema kojoj se navodi da se poštuje teritorijalni integritet Ukrajine i Gruzije.
U komentaru za Radio Slobodna Europa, Srpski institut za unapređenje obrazovanja i obuke izjavio je da dotična knjiga ima status dodatnog materijala i da nije dostavljena Institutu na stručnu procjenu „u skladu s postupkom propisanim Zakonom o udžbenicima“.
Fondacija Ruski Mir osnovana je ukazom Vladimira Putina 2007. godine i finansira je Vlada Ruske Federacije. Europski parlament je 2016. godine prepoznao Fondaciju kao instrument kremaljske propagande koji se koristi za omalovažavanje demokratskih vrijednosti, podjelu Europe i širenje dezinformacija. 2022. godine, nakon potpune ruske agresije na Ukrajinu, Europska unija je odlučila uvesti sankcije organizaciji. Ipak, Fondacija nastavlja djelovati u Srbiji i Republici Srpskoj bez ikakvih ograničenja.
