- Diplomatski skandal između Podgorice i Moskve
Ruski veleposlanik u Podgorici Aleksandar Lukašik pozvan je na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore. U crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova objasnili su da je to učinjeno zbog autorskog članka diplomata, objavljenog povodom 20. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Crne Gore i Rusije, kao i zbog komentara ruskog veleposlanstva o odluci Vlade Crne Gore da uskladi viznu politiku zemlje s viznom politikom Europske unije. (U okviru te odluke uvedene su vize za državljane Ruske Federacije.)
U svojem članku za ruski časopis „Međunarodni život“ Lukašik piše o „subvencijama“ i „dotacijama“ koje su ruski carevi dodjeljivali Crnoj Gori te o ruskoj potpori Crnoj Gori na međunarodnoj sceni. Prema njegovim riječima, Rusija nije bila „samo donator Crne Gore, nego jamac njezina postojanja“.
Veleposlanik oštro kritizira sadašnju vanjsku politiku Podgorice, tvrdeći da crnogorske vlasti od 2014. djeluju prema uputama „zapadnih tutora“ po načelu „Slušaj upute iz inozemstva i izvršavaj ih“. U središtu kritike ruskog diplomata našli su se crnogorska potpora sankcijama protiv Ruske Federacije i sudjelovanje u misijama NATO-a i EU-a za vojnu pomoć Ukrajini.
Osim toga, Veleposlanstvo Rusije u Podgorici, komentirajući uvođenje viza za ruske državljane, također je kritiziralo crnogorsku vanjsku politiku, navodeći da „uvođenje viznog režima za Ruse smatra još jednim dokazom krajnje ovisnosti vanjskopolitičkog smjera Podgorice o utjecaju njezinih inozemnih pokrovitelja“.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore u priopćenju nakon razgovora s ruskim veleposlanikom navelo je: „Tijekom razgovora, veleposlaniku je ukazano da navedeni tekst i komentar sadrže ocjene i upozorenja koja izlaze iz okvira uobičajene diplomatske komunikacije.“ Posebno je naglašeno da su neprihvatljive ocjene koje dovode u pitanje neovisnost, autoritet i sposobnost institucija Crne Gore da donose suverene odluke i provode državnu politiku, kao i tvrdnje kojima se osporava legitimnost odluka donesenih u skladu s Ustavom, zakonima i demokratskim procedurama.
„Što se tiče reakcije Veleposlanstva Ruske Federacije na odluku o viznoj politici, istaknuto je da je potpuno usklađivanje s viznom politikom Europske unije jedno od završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24 i jedna od ključnih obveza iz Reformske agende. To je suverena odluka Vlade Crne Gore, donesena u skladu s nacionalnim interesima, strateškom odlučnošću za članstvo u Europskoj uniji i obvezama preuzetim u procesu europske integracije, a ne mjera usmjerena protiv građana Ruske Federacije“, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu istaknuto je da se stajalište Crne Gore temelji na dosljednom poštovanju međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih naroda, načela teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta država te međunarodnih obveza koje je dobrovoljno preuzela.
Veleposlaniku je skrenuta pozornost na obveze iz članka 41. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, prema kojem su sve osobe koje uživaju diplomatske povlastice i imunitete dužne poštovati zakone i propise države primateljice te se ne miješati u njezine unutarnje poslove.
- Sjeverna Makedonija vodi povjerljive pregovore o deblokadi eurointegracija
Ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski izjavio je da Vlada ulaže povjerljive napore kako bi pronašla „trajno i održivo rješenje“ dugotrajnog spora s Bugarskom, koja blokira početak pregovora o pristupanju EU-u. „Radimo na rješenju, ali ne na rješenju pod svaku cijenu, niti na takvom koje bi se pokazalo neodrživim i vratilo nas u situaciju u kojoj se danas nalazimo“, rekao je Mucunski u intervjuu novinskoj agenciji, dodajući da bi objavljivanje detalja moglo ugroziti pregovore. Naglasio je da Skoplje u tim pregovorima neće prijeći utvrđene „crvene linije“ te traži jamstva država članica EU-a da će proces pristupanja postati predvidljiviji nakon izlaska iz sadašnjeg zastoja.
Komentirajući izjavu ministra vanjskih poslova, oporbena stranka Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) optužila je vlast da postiže tajne dogovore koji uključuju ustupke bugarskoj strani. „Vlada Hristijana Mickoskog priprema teren za prihvaćanje francuskog prijedloga. Naše informacije iz Bruxellesa pokazuju da je Vlada na to već pristala i to su jasni signali koji su stigli iz Bruxellesa, Berlina i Pariza“, izjavio je na konferenciji za novinare Andrej Žernovski, član Izvršnog odbora i tajnik SDSM-a za međunarodnu suradnju.
„Francuski prijedlog“ diplomatski je paket koji je Francuska predložila 2022. godine kako bi se deblokirao bugarski veto na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije s EU-om. Među ostalim, predviđa uključivanje Bugara u Ustav Sjeverne Makedonije kao konstitutivnog naroda; provedbu Ugovora između Sofije i Skoplja o dobrosusjedstvu, uključujući učinkovit rad bilateralne povijesne komisije; te jamstva da eurointegracija Sjeverne Makedonije neće zahtijevati da Bugarska prizna makedonski jezik.
Makedonske vlasti predvođene VMRO-DPMNE-om ranije su kritizirale „francuski prijedlog“ i izjavljivale da ne pristaju ispuniti uvjete koje sadrži bez jasnih jamstava Bruxellesa o pristupanju zemlje EU-u. Oporba je sadašnju izjavu ministra vanjskih poslova ocijenila kao odstupanje vladajuće stranke od ranije proglašenih načela.
Međutim, Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije odbacilo je tvrdnje SDSM-a o postojanju skrivenih dogovora ili ustupaka u pregovaračkom procesu.
Tvrdnje o tajnom sporazumu ili tajnim pregovorima samo su još jedna izmišljotina koju SDSM širi u javnosti, priopćilo je Ministarstvo. „Činjenica je da institucije redovito komuniciraju s državama članicama Europske unije, europskim institucijama, Bugarskom i drugim međunarodnim partnerima. Ti se razgovori vode transparentno, a stajalište Vlade jasno je i više puta javno potvrđeno. Nema nikakvih ustupaka u pogledu nacionalnih interesa, identiteta, jezika i povijesti. Punopravno članstvo u Europskoj uniji ostaje strateška odluka i krajnji cilj ove Vlade“, navelo je Ministarstvo.
- Operacija „Oluja“ – 31 godinu poslije
U Hrvatskoj su 5. kolovoza obilježeni Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“.
U svojem govoru na svečanosti u Kninu premijer Andrej Plenković naglasio je da je vojno-redarstvena operacija „Oluja“ bila zakonita oslobodilačka akcija. Istaknuo je da je pobjeda u „Oluji“ spasila Bihać, grad u Bosni i Hercegovini kojemu je, kako se tvrdi, prijetila sudbina Srebrenice, promijenila odnos snaga u BiH i omogućila mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.
* * *
Republika Srbija i Republika Srpska (Bosna i Hercegovina) obilježile su 4. kolovoza Dan sjećanja na sve žrtve i prognanike hrvatske vojne operacije „Oluja“.
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić u govoru na velikom skupu u Mrkonjić Gradu (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina) izjavio je da Srbija više nikada neće dopustiti da se „Oluja“ ponovi, te da je zemlja dovoljno snažna da zaštiti svoj narod.
Za događaje od prije 31 godinu optužio je ne samo Hrvate nego i Zapad. Prema njegovim riječima, koje prenosi Tanjug, Hrvati su napali „Republiku Srpsku Krajinu“ sa svih strana, uz američku i europsku logističku, političku, ekonomsku i svaku drugu potporu.
Veleposlanstvo Rusije u Beogradu, zastupajući slično stajalište, objavilo je da su operaciju „Oluja“ provele hrvatske oružane snage „uz potporu Zapada“, dodajući da „posebna odgovornost za krvoproliće na području bivše Jugoslavije leži na državama NATO-a i Europske unije, čije je uplitanje pridonijelo raspadu zemlje i eskalaciji međuetničkih sukoba“.
- Kosovo istražuje navodne ratne zločine u Zubinom Potoku
Krajem srpnja Specijalno tužiteljstvo i Kosovska policija proveli su operaciju na području općine Zubin Potok zbog sumnje na ratne zločine počinjene nad civilnim stanovništvom. Tada su odlukom suda na mjesec dana pritvorena dvojica Srba. Nakon nekoliko dana uhićen je i treći osumnjičeni, kojemu je također određen pritvor od 30 dana.
Paralelno s uhićenjima započela su iskapanja na lokacijama. Prve ekshumacije provedene su u selu Mala Kaludra (alb. Kalludër e Vogël), gdje su istražitelji tražili posmrtne ostatke osoba nestalih tijekom rata. Potom su radovi prošireni na selo Jabuka, gdje je Vladino povjerenstvo za nestale osobe objavilo da su ekshumirani posmrtni ostaci četiriju osoba. Poslani su Institutu za sudsku medicinu na forenzičko vještačenje i DNK identifikaciju.
Početkom kolovoza Specijalno tužiteljstvo priopćilo je da se istraga vodi i na trećoj lokaciji.
Nekoliko dana nakon što su kosovske vlasti započele iskapanja u Zubinom Potoku zbog sumnje na postojanje masovne grobnice, doznalo se da je u Kraljevu (Srbija) uhićen muškarac koji je navodno radio za kosovsku obavještajnu službu. Po nalogu suda, u okviru slučaja špijunaže koji istražuje tužiteljstvo, 30. srpnja uhićen je R.T. (rođen 1980.). Osumnjičen je da je dulje vrijeme surađivao s „Albanskom obavještajnom službom“ koja djeluje na Kosovu. Navedeno je da je zbog njegova djelovanja na Kosovu uhićeno nekoliko osoba srpske nacionalnosti. Prema tim optužbama, R.T. se tereti za prikupljanje i dostavljanje podataka i saznanja o aktivnostima bivših i sadašnjih pripadnika Oružanih snaga Srbije, Ministarstva unutarnjih poslova Srbije i drugih državnih sigurnosnih struktura.
Prema medijskim izvješćima, R.T. je početkom 2013. kosovskim medijima govorio o navodnom ubojstvu 23 albanska civila i tajnom pokopu njihovih tijela u blizini sela Mala Kaludra te je dao iskaz istražiteljima Misije Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK) i Kosovskoj policiji.
Na Kosovu je pritvaranje R.T. ocijenjeno kao pokušaj sabotiranja utvrđivanja sudbine nestalih osoba. Vršitelj dužnosti premijera Kosova Albin Kurti optužio je Srbiju da ne želi surađivati u potrazi za nestalima omogućavanjem pristupa arhivima i da pritvara ljude koji pružaju informacije o mogućim lokacijama masovnih grobnica.
Voditelj pregovaračkog tima Kosova u dijalogu sa Srbijom, uz posredovanje EU, Agron Bajrami već je poslao dva pisma posebnom izaslaniku Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Peteru Sørensenu. Zatražio je od Europske unije da osigura da Srbija u cijelosti provede obveze sadržane u Deklaraciji o nestalim osobama, uključujući pristup arhivima i zaštitu osoba koje imaju informacije o nestalima.
