- Diplomatski skandal između Podgorice i Moskve
Ruski ambasador u Podgorici Aleksandar Lukašik pozvan je na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore. U crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova objasnili su da je to učinjeno zbog autorskog članka diplomate, objavljenog povodom 20. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Rusije, kao i zbog komentara ruske ambasade o odluci Vlade Crne Gore da uskladi viznu politiku zemlje s viznom politikom Evropske unije. (U okviru te odluke uvedene su vize za državljane Ruske Federacije.)
U svom članku za ruski časopis „Međunarodni život“, Lukašik piše o „subvencijama“ i „dotacijama“ koje su ruski carevi dodjeljivali Crnoj Gori te o ruskoj podršci Crnoj Gori na međunarodnoj sceni. Prema njegovim riječima, Rusija nije bila „samo donator Crne Gore, nego garant njenog postojanja“.
Ambasador oštro kritikuje sadašnju vanjsku politiku Podgorice, tvrdeći da crnogorske vlasti od 2014. djeluju prema direkcijama „zapadnih tutora“ po principu „Slušaj direkcije iz inostranstva i izvršavaj ih“. U fokusu kritike ruskog diplomate našli su se podrška Crne Gore sankcijama protiv Ruske Federacije i učešće u misijama NATO-a i EU-a za vojnu pomoć Ukrajini.
Osim toga, Ambasada Rusije u Podgorici, komentarišući uvođenje viza za ruske državljane, takođe je kritikovala crnogorsku vanjsku politiku, navodeći da „uvođenje viznog režima za Ruse smatra još jednim dokazom krajnje zavisnosti vanjskopolitičkog kursa Podgorice od uticaja njenih inostranih pokrovitelja“.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore u saopćenju nakon razgovora s ruskim ambasadorom navelo je: „Tokom razgovora ambasadoru je ukazano da navedeni tekst i komentar sadrže ocjene i upozorenja koja izlaze iz okvira uobičajene diplomatske komunikacije.“ Posebno je naglašeno da su neprihvatljive ocjene koje dovode u pitanje nezavisnost, autoritet i sposobnost institucija Crne Gore da donose suverene odluke i sprovode državnu politiku, kao i tvrdnje kojima se osporava legitimnost odluka donešenih u skladu s Ustavom, zakonima i demokratskim procedurama.
„Kada je riječ o reakciji Ambasade Ruske Federacije na odluku o viznoj politici, istaknuto je da je potpuno usklađivanje s viznom politikom Evropske unije jedno od završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24 i jedna od ključnih obaveza iz Reformske agende. To je suverena odluka Vlade Crne Gore, donesena u skladu s nacionalnim interesima, strateškom opredijeljenošću za članstvo u Evropskoj uniji i obavezama preuzetim u procesu Evropskih integracija, a ne mjera usmjerena protiv građana Ruske Federacije“, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu navedeno je da se stav Crne Gore zasniva na dosljednom poštovanju međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih nacija, principa teritorijalnog integriteta i suvereniteta država, kao i međunarodnih obaveza koje je dobrovoljno preuzela.
Ambasadoru je skrenuta pažnja na obaveze iz člana 41. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, prema kojem su sve osobe koje uživaju diplomatske privilegije i imunitete dužne da poštuju zakone i propise države prijema i da se ne miješaju u njene unutrašnje poslove.
- Sjeverna Makedonija vodi povjerljive pregovore o deblokadi Evropskih integracija
Ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski izjavio je da Vlada ulaže povjerljive napore kako bi pronašla „trajno i održivo rješenje“ dugotrajnog spora s Bugarskom, koja blokira početak pregovora o pristupanju EU. „Radimo na rješenju, ali ne na rješenju po svaku cijenu, niti na takvom koje će se pokazati neodrživim i vratiti nas u situaciju u kojoj se danas nalazimo“, rekao je Mucunski u intervjuu jednoj novinskoj agenciji, dodajući da bi objavljivanje detalja moglo ugroziti pregovore. Naglasio je da Skoplje u tim pregovorima neće preći utvrđene „crvene linije“ i da traži garancije država članica EU da će proces pristupanja postati predvidljiviji nakon izlaska iz sadašnjeg zastoja.
Komentarišući izjavu ministra vanjskih poslova, opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) optužio je vlast za postizanje tajnih dogovora koji uključuju ustupke bugarskoj strani. „Vlada Hristijana Mickoskog priprema teren za prihvatanje francuskog prijedloga. Naše informacije iz Brisela pokazuju da je Vlada na to već pristala i to su jasni signali koji su stigli iz Brisela, Berlina i Pariza“, izjavio je na konferenciji za novinare Andrej Žernovski, član Izvršnog odbora i sekretar SDSM-a za međunarodnu saradnju.
„Francuski prijedlog“ je diplomatski paket koji je Francuska predložila 2022. godine kako bi se deblokirao bugarski veto na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije s EU. Između ostalog, predviđa uključivanje Bugara u Ustav Sjeverne Makedonije kao konstitutivnog naroda; sprovođenje Ugovora između Sofije i Skoplja o dobrosusjedstvu, uključujući efikasan rad bilateralne istorijske komisije; te garancije da Evropske integracije Sjeverne Makedonije neće zahtijevati da Bugarska prizna makedonski jezik.
Makedonske vlasti predvođene VMRO-DPMNE-om ranije su kritikovale „francuski prijedlog“ i izjavljivale da ne pristaju da ispune uslove koje sadrži bez jasnih garancija Brisela o pristupanju zemlje EU. Opozicija je sadašnju izjavu ministra vanjskih poslova ocijenila kao odstupanje vladajuće stranke od ranije proglašenih principa.
Međutim, Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije odbacilo je tvrdnje SDSM-a o postojanju skrivenih dogovora ili ustupaka u pregovaračkom procesu.
Tvrdnje o tajnom sporazumu ili tajnim pregovorima samo su još jedna izmišljotina koju SDSM širi u javnosti, saopštilo je Ministarstvo. „Činjenica je da institucije redovno komuniciraju s državama članicama Evropske unije, Evropskim institucijama, Bugarskom i drugim međunarodnim partnerima. Ti razgovori vode se transparentno, a stav Vlade je jasan i više puta javno potvrđen. Nema nikakvih ustupaka u pogledu nacionalnih interesa, identiteta, jezika i istorije. Punopravno članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateška odluka i krajnji cilj ove Vlade“, navelo je Ministarstvo.
- Operacija „Oluja“ – 31 godinu poslije
U Hrvatskoj su 5. avgusta obilježeni Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. godišnjica vojno-policijske operacije „Oluja“.
U svom govoru na ceremoniji u Kninu premijer Andrej Plenković naglasio je da je vojno-policijska operacija „Oluja“ bila zakonita oslobodilačka akcija. Istakao je da je pobjeda u „Oluji“ spasila Bihać, grad u Bosni i Hercegovini kojem je, kako se tvrdi, prijetila sudbina Srebrenice, promijenila odnos snaga u BiH i omogućila mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.
* * *
Republika Srbija i Republika Srpska (Bosna i Hercegovina) 4. avgusta obilježile su Dan sjećanja na sve žrtve i prognanike hrvatske vojne operacije „Oluja“ (Dan sjećanja na sve stradale u hrvatskoj vojnoj akciji „Oluja“).
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić u govoru na velikom skupu u Mrkonjić Gradu (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina) izjavio je da Srbija više nikada neće dozvoliti da se „Oluja“ ponovi i da je zemlja dovoljno snažna da zaštiti svoj narod.
Za događaje od prije 31 godinu optužio je ne samo Hrvate nego i Zapad. Prema njegovim riječima, koje prenosi Tanjug, Hrvati su napali „Republiku Srpsku Krajinu“ sa svih strana, uz američku i Evropsku logističku, političku, ekonomsku i svaku drugu podršku.
Ambasada Rusije u Beogradu, zastupajući slično stanovište, objavila je da su operaciju „Oluja“ izvele hrvatske oružane snage „uz podršku Zapada“, dodajući da „posebna odgovornost za krvoproliće na području bivše Jugoslavije leži na državama NATO-a i Evropske unije, čije je miješanje doprinijelo raspadu zemlje i eskalaciji međuetničkih sukoba“.
- Kosovo istražuje navodne ratne zločine u Zubinom Potoku
Krajem jula Specijalno tužilaštvo i Kosovska policija sproveli su operaciju na području opštine Zubin Potok zbog sumnje na počinjenje ratnih zločina nad civilnim stanovništvom. Tada su dvojica Srba odlukom suda pritvorena na mjesec dana. Nekoliko dana kasnije uhapšen je i treći osumnjičeni, kojem je takođe određen pritvor od 30 dana.
Paralelno s hapšenjima počela su iskopavanja na lokacijama. Prve ekshumacije provedene su u selu Mala Kaludra, gdje su istražitelji tražili posmrtne ostatke osoba nestalih tokom rata. Potom su radovi prošireni na selo Jabuka, gdje je Vladina komisija za nestale osobe objavila da su ekshumirani posmrtni ostaci četiri osobe. Poslati su Institutu za sudsku medicinu na forenzičko vještačenje i DNK identifikaciju.
Početkom avgusta Specijalno tužilaštvo saopštilo je da se istraga vodi i na trećoj lokaciji.
Nekoliko dana nakon što su kosovske vlasti počele iskopavanja u Zubinom Potoku zbog sumnje na postojanje masovne grobnice, saznalo se da je u Kraljevu, u Srbiji, uhapšen muškarac koji je navodno radio za kosovsku obavještajnu službu. Po nalogu suda u okviru slučaja špijunaže koji istražuje tužilaštvo 30. jula uhapšen je R.T. (rođen 1980.). Osumnjičen je da je duže vrijeme sarađivao s „Albanskom obavještajnom službom“ koja djeluje na Kosovu. Navedeno je da je zbog njegovog djelovanja na Kosovu uhapšeno nekoliko osoba srpske nacionalnosti. Prema tim optužbama, R.T. se tereti za prikupljanje i dostavljanje podataka i saznanja o aktivnostima bivših i sadašnjih pripadnika Oružanih snaga Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i drugih državnih sigurnosnih struktura.
Prema medijskim izvještajima, R.T. je početkom 2013. kosovskim medijima govorio o navodnom ubistvu 23 albanska civila i tajnom ukopu njihovih tijela u blizini sela Mala Kaludra te je dao iskaz istražiteljima Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) i Kosovskoj policiji.
Na Kosovu je pritvaranje R.T. ocijenjeno kao pokušaj sabotiranja utvrđivanja sudbine nestalih osoba. Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti optužio je Srbiju da ne želi da sarađuje u potrazi za nestalima omogućavanjem pristupa arhivima i da pritvara ljude koji pružaju informacije o mogućim lokacijama masovnih grobnica.
Šef pregovaračkog tima Kosova u tehničkom dijalogu sa Srbijom, uz posredovanje EU, Agron Bajrami već je poslao dva pisma specijalnom izaslaniku Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Peteru Sorensenu. Zatražio je od Evropske unije da osigura da Srbija u potpunosti sprovede obaveze sadržane u Deklaraciji o nestalim osobama, uključujući pristup arhivima i zaštitu osoba koje imaju informacije o nestalima.
