- Srbija sudjelovala na osnivačkom summitu „Karpatske osmice”
Od 18. do 20. rujna u Ivano-Frankivskoj oblasti, na području Prikarpatja na zapadu Ukrajine, održan je Carpathian 8 Summit – osnivački summit „Karpatske osmice” (C8) – regionalnog formata koji okuplja Ukrajinu, Srbiju, Rumunjsku, Poljsku, Slovačku, Češku i Austriju, a kojem bi se, kako se navodi, u kasnijim fazama mogla pridružiti Mađarska. Cilj inicijative je jačanje regionalne suradnje i povezivanje zemalja kroz zajedničke projekte u područjima infrastrukture, energetike, trgovine, logistike i ulaganja.
Otvaranju foruma nazočili su predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i premijer Ukrajine Serhij Korecki, predsjednici Rumunjske i Srbije Nicușor Dan i Aleksandar Vučić, poljski premijer Donald Tusk te predsjednica austrijskog Saveznog vijeća Christine Schwarz-Fuchs.
U sklopu summita održan je Karpatski gospodarski forum, na kojem je Srbija bila predstavljena zajedničkim izložbenim prostorom Razvojne agencije Srbije (RAS), Privredne komore Srbije (PKS) i Organizacijskog odbora „EXPO 2027 Beograd”.
Jedan od ključnih rezultata summita bilo je osnivanje Karpatske investicijske koalicije – nove dobrovoljne platforme za praktičnu investicijsku suradnju unutar Karpatske makroregije i šireg gospodarskog prostora Srednje i Istočne Europe. Njezino osnivanje najavile su institucije za privlačenje ulaganja iz Ukrajine, Austrije, Češke, Poljske, Rumunjske, Srbije i Slovačke, uključujući Razvojnu agenciju Srbije (RAS) i Privrednu komoru Srbije (PKS).
Predsjednik Vučić, koji je sudjelovao na summitu, poseban je naglasak stavio na mogućnosti koje se Srbiji otvaraju u okviru novog formata kroz zajedničke infrastrukturne projekte, prije svega prometne i energetske, kao i kroz mogućnosti privlačenja ulaganja i sredstava iz europskih fondova za regionalne inicijative.
Vučić je također održao bilateralni sastanak sa Zelenskim, tijekom kojeg su, među ostalim, razmatrana pitanja europskih integracija.
- U Albaniji uhićena ravnateljica obavještajne službe
Ravnateljica Državne obavještajne službe Albanije (Shërbimi Informativ i Shtetit, SHISH) Vlora Hyseni uhićena je 22. rujna nakon povratka sa službenog puta iz inozemstva. Dan ranije, Posebno tužiteljstvo za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) izdalo je nalog za njezino uhićenje. Istoga dana predsjednik Albanije Bajram Begaj, na prijedlog premijera Edija Rame, donio je odluku o razrješenju Hyseni s dužnosti ravnateljice SHISH-a. „Svi se smatraju nevinim do donošenja konačne odluke, ali nitko nije iznad zakona – ni pod kojim okolnostima i ni iz kojeg razloga”, komentirao je Rama na mreži X.
Hyseni je osumnjičena za odavanje tajnih podataka trećim osobama u okviru korupcijskog slučaja koji se odnosi na Nacionalnu agenciju za informacijsko društvo (AKSHI).
Sumnje u vezi s Vlorom Hyseni povezane su s njezinim odnosima s Ergysom Agasijem – utjecajnim poslovnim čovjekom koji je ranije već bio uhićen u slučaju AKSHI. Njega se, među ostalim, sumnjiči da je bio ključna figura mreže uključene u nepravilnosti tijekom provedbe državnih natječaja agencije. Prema navodima istrage, Hyseni je Agasiju dostavljala povjerljive službene informacije.
Ova situacija postala je još jedan udarac Raminoj vladi. Ranije, u veljači 2026., premijer se već morao rastati sa svojom zamjenicom Belindom Balluku, protiv koje je SPAK vodio istragu zbog sumnje na zlouporabe pri sklapanju državnih ugovora.
- Sjeverna Makedonija objavila spremnost na deblokadu eurointegracija
Sjeverna Makedonija nastavit će put prema Europskoj uniji tražeći izlaz iz sadašnjeg zastoja. To je premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski rekao tijekom Concordia Summita u New Yorku, održanog na marginama Opće skupštine UN-a.
„Spremni smo krenuti naprijed i pronaći izlaz iz ove situacije”, naglasio je.
Prema Mickoskijevim riječima, razočaranje među građanima Sjeverne Makedonije veliko je jer je zemlja u prošlosti napravila previše ustupaka. Za njegovu generaciju, kako je naveo, pregovori s EU-om promatrani su kao način mijenjanja institucija, a ne identiteta, ali „nažalost, postoje neke države članice koje pokušavaju riješiti bilateralna pitanja i promijeniti makedonski identitet”. „Promijenili smo zastavu, nekoliko puta mijenjali Ustav i čak promijenili svoje ustavno ime, a sve to izgleda kao priča bez kraja. Ipak, vjerujemo u europske vrijednosti i nastavit ćemo tim putem kako bismo napokon pronašli izlaz iz slijepe ulice u kojoj se sada nalazimo”, naglasio je premijer.
Kao što je poznato, deblokada pristupnih pregovora trenutačno ovisi o izmjenama Ustava Sjeverne Makedonije kojima bi Bugari bili uključeni u preambulu Ustava. Skoplje se protivi novim ustupcima pojedinim članicama EU-a bez dodatnih jamstava Europske unije.
- U Moskvi razgovarano o budućnosti Republike Srpske
Predstavnici Republike Srpske sudjelovali su na okruglom stolu „Budućnost Republike Srpske: perspektive suradnje”, posvećenom mogućnostima unaprjeđenja suradnje između Republike Srpske i Ruske Federacije, koji je održan 22. rujna u Moskvi u organizaciji Centra za međunarodnu suradnju „Rusko-balkanski dijalog” i Rusko-balkanskog centra za poslovnu suradnju i kulturu.
Okrugli stol okupio je više od 30 predstavnika obrazovnog sektora, diplomatskog zbora, gospodarske komore, poslovne zajednice, javnih organizacija i medija, a organizatori su jačanje poslovne, društvene i humanitarne suradnje između Republike Srpske i Ruske Federacije naveli kao jedan od glavnih ciljeva skupa.
Voditelj Odjela za balkanske studije Instituta zemalja ZND-a Pavel Bušujev, koji je sudjelovao u raspravi, ustvrdio je da u aktualnim geopolitičkim okolnostima upravo suradnja s Republikom Srpskom Rusiji otvara prozor mogućnosti za širenje njezine gospodarske, kulturne i humanitarne prisutnosti na Balkanu.
Republiku Srpsku na skupu su predstavljali ministar znanstveno-tehnološkog razvoja i visokog obrazovanja RS-a Draga Mastilović, voditelj Odjela za europske integracije Ministarstva energetike RS-a Milovan Peulić i predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Danijel Simić.
Ministar Mastilović u svojem je izlaganju naglasio da postoji potencijal za daljnje unaprjeđenje suradnje između sveučilišta i znanstvenih ustanova, osobito kroz zajedničke istraživačke projekte, razmjenu nastavnog i znanstvenog osoblja, suradnju u području visokog obrazovanja, kao i uspostavljanje kontakata između studenata i mladih istraživača RS-a i Ruske Federacije, uključujući studentske razmjene.
Predstavnik Ministarstva energetike RS-a Milovan Peulić predstavio je izvješće o jedinstvenom položaju Republike Srpske, koji RS-u omogućuje razvijanje suradnje u energetskom sektoru s europskim zemljama uz istodobno očuvanje visoke razine suradnje s Rusijom. Pritom je naveo da je, uz stabilnu opskrbu plinom i rad kapaciteta za preradu nafte, u novom geopolitičkom kontekstu potrebno tražiti nove, suvremene i pragmatične oblike suradnje s Rusijom.
