U rujnu 2026. Albanija se našla u središtu velikog skandala koji je uključivao sumnje u manipulaciju državnim IT natječajima, veze s organiziranim kriminalom i curenje povjerljivih informacija. Istraga je obuhvatila dvije ključne sigurnosne institucije u zemlji: Državnu policiju i civilnu obavještajnu službu – Državnu obavještajnu službu (SHISH).
Posebno tužiteljstvo za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) 22. rujna 2026. objavilo je odluku Posebnog suda za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (GJKKO) od 21. rujna. Prema toj sudskoj odluci, ravnateljica SHISH-a Vlora Hyseni suspendirana je s dužnosti i stavljena u kućni pritvor. Najviša obavještajna dužnosnica u zemlji sumnjiči se za dva kaznena djela: pomaganje osobi koja je počinila kazneno djelo, te odavanje tajnih radnji ili podataka.
U trenutku donošenja odluke Hyseni se nalazila u Bakuu, gdje je sudjelovala na međunarodnom forumu za borbu protiv terorizma. Nakon što je saznala za izrečenu mjeru, vratila se preko Prištine u večernjim satima 22. rujna i predala albanskim vlastima na graničnom prijelazu Vërmica–Morina. Iste večeri predsjednik Bajram Begaj, na prijedlog premijera Edija Rame, potpisao je ukaz o njezinu razrješenju. Dužnost vršitelja dužnosti ravnatelja SHISH-a povjerena je ravnatelju Operativnog odjela Elvisu Lili.
Ovi su događaji označili vrhunac istrage o „slučaju AKSHI”, koja je započela kao provjera navoda o manipulaciji IT natječajima, no na kraju je dovela do otkrivanja opsežne mreže u koju su bili uključeni predstavnici poslovnog sektora, državnih institucija, tijela za provedbu zakona i obavještajnih službi umiješanih u nezakonite aktivnosti.
Sheme s natječajima
Nacionalna agencija za informacijsko društvo (AKSHI) upravlja cjelokupnom digitalnom infrastrukturom Albanije i vladinim portalom e-Albania. Zbog statusa kritične infrastrukture, neki natječaji te agencije bili su klasificirani kao povjerljivi iz sigurnosnih razloga. Kako je istraga utvrdila, to je stvorilo pogodno tlo za korupciju.
Javna faza istrage započela je u prosincu 2025. godine. Ravnateljica agencije AKSHI, Mirlinda Karçanaj, i njezina zamjenica Hava Delibashi stavljene su u kućni pritvor zbog sumnje na kršenje ravnopravnosti sudionika natječaja u sklopu strukturirane kriminalne skupine (u proljeće 2026. mjere su ublažene na obvezu javljanja policiji i zabranu napuštanja mjesta boravišta).
Prema navodima SPAK-a, vodstvo agencije zapravo je prepustilo kontrolu nad svojim proračunima skupini povezanoj s poslovnim ljudima Ergysom Agasijem i Ermalom Beqirijem. Dokumentacija slučaja odnosi se na 19 natječaja ukupne vrijednosti od približno 59 milijuna eura. Agasijeva tvrtka, EA Solution, primila je oko 29 milijuna eura od pobjednika natječaja u razdoblju od prosinca 2024. do rujna 2025. godine. Dokazi uključuju, među ostalim, snimke skrivene kamere iz Agasijeva ureda na kojima se raspravljalo o postupcima provedbe natječaja.
Među pobjednicima se posebno isticala tvrtka Soft & Solution, povezana s Beqirijem. Istovremeno, ta je tvrtka pokazivala znakove fiktivnog poslovanja: djelovala je iz Beqirijeva stambenog objekta, dok zaposlenici nisu ni znali da su formalno prijavljeni kao djelatnici Agasijeve tvrtke.
U travnju 2026. SPAK je zaplijenio imovinu osoba uključenih u slučaj, vrijednu više od 40 milijuna eura. Sam Beqiri uhićen je u Francuskoj 24. srpnja 2026. nakon što je upravljao lakim zrakoplovom iznad nuklearne elektrane Penly. Francuske vlasti otkrile su da posjeduje dvorac, dva stana i više od 2 milijuna eura na bankovnim računima.
Veze s policijom
Međutim, to nisu najskandalozniji detalji ovog slučaja. Sumnje u postojanje organizirane kriminalne skupine pojavile su se nakon 12. kolovoza 2025., kada su Geronda Meçea, suvlasnika jedne tehnološke tvrtke, otele osobe koje su se predstavljale kao službenici Nacionalnog istražnog ureda (BKH). Prijetnjama, uključujući i oružje, zahtijevali su od njega da povuče pritužbe vezane uz natječaje agencije AKSHI.
Shema je sezala i do tijela za provedbu zakona.
Ključna osoba u istrazi, Ergys Agasi, priveden je u Draču 26. kolovoza 2026. godine; policijski službenici zaustavili su vozilo kojim je upravljao bivši zamjenik načelnika policije u Elbasanu, Uljan Shpataraku, a u kojem se nalazio i Agasi. Utvrđeno je da je Agasi, za kojim je SPAK tragao oko osam mjeseci, tijekom tog razdoblja izbjegavao uhićenje skrivajući se u privatnim vilama u blizini Drača, uz pomoć pojedinih djelatnika policije i obavještajnih službi.
U sklopu ove epizode u pritvor je priveden bivši voditelj sektora Forenzičke policije. Tereti se za odavanje istražnih materijala i otkrivanje povjerljivih podataka, čime je pomogao Agasiju da dulje vrijeme izbjegne pritvor. Pritvoren je i jedan zaposlenik – glavni konobar – u kompleksu državnih vila u blizini Drača; on je ometao sustave videonadzora i brisao snimke posjeta visokih dužnosnika i utjecajnih osoba Agasiju dok se ovaj skrivao od pravosuđa.
Obavještajna služba pod sumnjom
Prekretnica u istrazi dogodila se pretragom Agasijeva automobila 22. srpnja 2026., tijekom koje je pronađeno devet stranica povjerljivih dijagrama službe SHISH.
Osim toga, prema podacima dobivenim iz telefona oduzetih osobama uključenima u slučaj, Hyseni je obavještavala Agasija o zatvorenim sastancima vlade i sastancima tijela za provedbu zakona.
Tužiteljstvo, također, provjerava informacije prema kojima se Agasi koristio vozilima službe SHISH dok je bio u bijegu.
Kada je SPAK 18. rujna 2026. ispitao Vloru Hyseni, ona je izjavila da je Agasi navodno bio „povjerljivi suradnik službe SHISH”. Tužiteljstvo je odbacilo tu verziju, utvrdivši da nijedno tijelo unutar ili izvan službe nije bilo obaviješteno o takvom „doušniku”.
Još jedan detalj jest da je Agasijeva tvrtka, EA Solution, registrirana 48 sati prije nego što je Hyseni imenovana čelnicom službe SHISH u travnju 2023.
Odbacivanje srpske veze
Imenovanje Hyseni 2023. godine bilo je popraćeno kontroverzama. Prethodno je obnašala dužnost zamjenice ravnatelja Kosovske obavještajne agencije (AKI), no 2021. godine smijenjena je zbog „gubitka povjerenja”. Neki lokalni stručnjaci i mediji kasnije su iznosili neutemeljene tvrdnje i pretpostavke o mogućem odavanju informacija Srbiji, iako je službeno naveden razlog bio nedostatak koordinacije i povjerenja od strane vlade. Unatoč tome, Rama ju je imenovao svojom savjetnicom za nacionalnu sigurnost, a kasnije i čelnicom službe SHISH.
Osim toga, događaji iz 2026. godine ponovno su aktualizirali optužbe oporbe i oporbenih medija iz svibnja 2023. da je Hyseni, na početku svog mandata u službi SHISH, navodno tajno posjetila Beograd. Međutim, 2023. godine neovisni portal za provjeru činjenica Faktoje opovrgnuo je tvrdnju da je čelnica SHISH-a provela 10 dana u Srbiji: dana 22. svibnja 2023. Hyseni je boravila u Tirani na svečanosti „Defender Europe 23”. Službeni odgovor SHISH-a od 6. lipnja 2023. također negira da je Hyseni putovala u inozemstvo nakon preuzimanja dužnosti u proljeće te godine.
Zaključno s rujnom 2026., kazneni postupak koji vodi SPAK ne sadrži informacije koje bi upućivale na to da su podaci preneseni Srbiji; stoga se „srpska veza” vjerojatno može smatrati političkim narativom oporbe.
Zaključci
Analizom situacije oko ovog skandaloznog slučaja mogu se utvrditi tri ključne posljedice za Albaniju.
1. Kriza povjerenja od strane NATO-a
Hyseni je predsjedala NATO-ovim Odborom za civilne obavještajne poslove (CIC) 2025. godine. Nakon optužbi koje su izazvale veliku pozornost javnosti, šteta nanesena ugledu albanske obavještajne službe i strukturi NATO-a, znatna je. Ne može se isključiti mogućnost da će saveznici u NATO-u biti prisiljeni preispitati razinu povjerenja i opseg operativnih obavještajnih podataka koji se dijele s Albanijom.
2. Test za sustav provedbe zakona
Ovaj slučaj predstavlja težak izazov za albanski sustav za borbu protiv korupcije, koji mora dokazati postojanje slučajeva sistemske korupcije unutar vlade, uključujući sigurnosne institucije, te kazniti odgovorne bez obzira na njihove položaje i veze.
Osiguravanje europskih standarda vladavine prava i ispunjavanje obveza u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije na visokoj razini također će biti važan test u kontekstu procesa europskih integracija.
3. Političko preispitivanje i kadrovske promjene
Prije svega, albanska vlada bit će prisiljena provesti temeljitu reviziju kadrovske politike u sigurnosnom sektoru. Istodobno, glavni zaključak koji proizlazi iz slučaja AKSHI–SHISH jest da država mora uvjerljivo pokazati svoju sposobnost zaštite sigurnosnih institucija od prodora privatnih i kriminalnih interesa. Ako vlasti ne uspiju odgovoriti na taj izazov, dovest će u pitanje ne samo daljnji napredak zemlje prema EU-u već i stabilnost aktualne vlade.
Analitička grupa CWBS-a
