- Vučić podnio ostavku na mjesto predsjednika
Aleksandar Vučić, koji je obavljao funkciju predsjednika Srbije od 2017. godine, podnio je ostavku uvečer 27. septembra. Ranije ovog mjeseca vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) zvanično je kandidirala Vučića za predsjednika Vlade na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar 2026.
Vučić je ranije bio predsjednik Vlade Srbije od 2014. do 2017. godine. Njegova stranka je na vlasti u Srbiji od 2012. godine.
Vučić je podnio ostavku na mjesto predsjednika otprilike osam mjeseci prije isteka svog drugog predsjedničkog mandata, koji je trebao završiti 31. maja 2027. Ustav mu je zabranjivao da se treći put kandidira za predsjednika.
U junu je Vučić već najavio ostavku na mjesto predsjednika, rekavši da ne želi koristiti predsjedničku funkciju u svoju korist tokom izborne kampanje. „E zato hoću kao običan čovjek, kao jedan od ljudi iz naroda da se takmičim protiv onih koji su bili i koji bi uvijek bili protiv naroda“, rekao je Vučić na svojoj posljednjoj konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika.
Vučićeva ostavka znači da se i prijevremeni predsjednički izbori u Srbiji moraju održati u naredna tri mjeseca, odnosno do kraja godine.
Nakon Vučićeve ostavke dužnost predsjednika od 28. septembra obavlja predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić.
Prema Vučićevim riječima, predsjednički izbori bit će raspisani za kraj decembra.
- Vučićev razgovor s Putinom. Gasni sporazum. NIS
Pretposljednjeg radnog dana na dužnosti predsjednika Srbije Aleksandar Vučić je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom vodio telefonski razgovor koji je trajao sat vremena. „Govorili smo o saradnji Srbije i Ruske Federacije, o našim bilateralnim odnosima, o sukobu u Ukrajini, o situaciji na Balkanu“, rekao je Vučić. Prema njegovim riječima, razgovor je bio sadržajan i dobar. Strane su, između ostalog, razgovarale o energetskim pitanjima: produženju gasnog sporazuma po povlaštenim uslovima i „problemu“ Naftne industrije Srbije (NIS).
***
Dana 30. septembra saznalo se da su Srbija i Rusija produžile sporazum o snabdijevanju prirodnim gasom za tri mjeseca, do kraja ove godine. Prema riječima direktora državne kompanije „Srbijagas“ Dušana Bajatovića, snabdijevanje gasom nastavit će se po dosadašnjim povlaštenim uslovima. Uvoz ruskog gasa pokriva do 90 posto potreba Srbije.
***
Dana 30. septembra Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a produžio je za mjesec dana, do 30. oktobra, licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
Početkom 2025. američka administracija uvela je sankcije NIS-u, čiji su većinski vlasnici ruske kompanije, kako bi spriječila Rusiju da koristi prihode iz energetskog sektora za rat u Ukrajini. Ruski vlasnici kontroliraju 56,15 posto dionica NIS-a, od čega 44,85 posto pripada državnoj kompaniji Gazprom Neft.
Nakon uvođenja sankcija NIS-u, mađarski MOL započeo je pregovore o kupovini ruskog paketa dionica. U tom kontekstu licenca OFAC-a za rad NIS-a stalno se obnavlja, čime se odgađa puna primjena sankcija.
Prema mišljenju srpskih analitičara, OFAC očigledno ne želi uvođenjem sankcija dodatno otežati ekonomski položaj Srbije, polazeći od toga da bi primjena restriktivnih mjera nanijela mnogo veću štetu Srbiji nego Gazpromu.
- Srpska opoziciona Studentska lista objavila stav o Kosovu i Rusiji
Opoziciona izborna lista „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“ smatra Kosovo dijelom Srbije i neće uvoditi sankcije Rusiji. To proizlazi iz izjava nosioca liste Ilije Srdanovića i protestnog pokreta „Studenti u blokadi“, koji podržava Studentsku listu.
„Stav Studentske liste prema Kosovu je definisan Ustavom Republike Srbije. Kosovo i Metohija su integralni djelovi naše zemlje“, naglasio je Ilija Srdanović, prvi na listi „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“, u intervjuu za BBC na srpskom jeziku.
U Memorandumu o Kosovu i Metohiji, koji su „Studenti u blokadi“ objavili ranije ove godine, stoji: „Kosovo i Metohija su neotuđivi i sastavni dio Republike Srbije. Ova činjenica nije samo ustavna kategorija, već historijski i moralni imperativ koji ne podliježe pregovorima o svojoj suštini“.
Kada je riječ o odnosima s Rusijom, nakon početka aktuelne izborne kampanje „Studenti u blokadi“ objavili su svoju zvaničnu vanjskopolitičku platformu. U izjavi pod nazivom „Studentski program o vanjskoj politici i sankcijama“ naveli su da Srbija treba zadržati principijelan stav i suzdržati se od uvođenja restriktivnih mjera protiv Ruske Federacije. Prema izjavi, studentski pokret smatra da je uvođenje sankcija bilo kojoj državi, subjektu ili pojedincu isključivo politički korak koji ne doprinosi rješavanju globalnih sigurnosnih i političkih kriza. U obrazloženju su se pozvali na vlastito historijsko iskustvo Srbije i negativan uticaj takvih mjera direktno na civilno stanovništvo.
Odgovarajući na pitanje BBC-ja o budućim odnosima s Rusijom, Ilija Srdanović izjavio je da Srbija mora voditi računa o vlastitim strateškim interesima, posebno imajući u vidu energetsku zavisnost i saradnju između dvije zemlje. „Interes građana Srbije je uvijek na prvom mjestu“, rekao je.
Tako se stavovi izborne liste „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“ o dva ključna pitanja unutrašnje i vanjske politike Srbije, kosovskom pitanju i odnosima s Rusijom, suštinski ne razlikuju od stavova vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića, iako je Studentska lista glavni protivnik SNS-a na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar.
- Dodik se sastao s Putinom
Predstavnici Republike Srpske, predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i predsjednik Vlade RS Savo Minić, koji je kandidat SNSD-a za predsjednika, sastali su se 29. septembra u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Putin je izrazio podršku vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini zakazanih za 4. oktobar i izjavio da će se partnerstvo između Ruske Federacije i Republike Srpske nastaviti.
Tokom sastanka Dodik je uvjerio Putina da će Republika Srpska nastaviti blokirati uvođenje sankcija Bosne i Hercegovine protiv Rusije i braniti „vojnu neutralnost“, odnosno sprječavati da se BiH približi NATO-u. Lider SNSD-a također je izrazio podršku ruskoj „specijalnoj vojnoj operaciji“ protiv Ukrajine.
Nakon sastanka Dodik je rekao da cijena gasa za Republiku Srpsku ostaje na dosadašnjem nivou. Osim toga, prema njegovim riječima, Rusija je zainteresirana za saradnju s avio-zavodom Orao iz Bijeljine. Kako je naveo, ruska strana obećala je ponuditi konkretne mogućnosti za razvoj te saradnje.
Ovo je bio već 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije punih razmjera na Ukrajinu.
- Parlament Kosova smatra neprihvatljivom presudu bivšim liderima OVK-a. EU poziva na poštovanje Specijaliziranih vijeća
Parlament Kosova usvojio je deklaraciju o odluci Specijaliziranih vijeća Kosova u Hagu koja se odnosi na četvoricu bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Zastupnici su ocijenili neprihvatljivim zaključak suda da su ta četvorica bivših lidera OVK-a imala „zajedničku zločinačku namjeru“.
Deklaraciju su podržali zastupnici vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenje (LVV), Demokratske partije Kosova (PDK), Demokratskog saveza Kosova (LDK), Alijanse za budućnost Kosova (AAK) i međuetničke parlamentarne grupe. Dokument, datiran 28. septembra, usvojen je sa 99 glasova „za“; nije bilo glasova „protiv“ niti suzdržanih. Predstavnici Srpske liste nisu učestvovali u glasanju.
U deklaraciji parlament izražava „duboku zabrinutost“ zbog prvostepene presude Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, osuđenima za ratne zločine.
Parlament naglašava da nijedna sudska odluka „ne može promijeniti historijsku istinu rata na Kosovu“, tvrdeći da su zločini nad kosovskim Albancima bili sistematski i da ih je provodio srpski državni aparat. Dokument poziva sve državne institucije da izrade zajedničku strategiju – pravnu, institucionalnu i diplomatsku – za „zaštitu istine i čistoće oslobodilačkog rata“.
Zastupnici su također pozvali Specijalizirana vijeća da postupaju strogo u okviru svog mandata i ne dopuštaju tumačenja koja, prema mišljenju parlamenta, „dovode u pitanje historijsku istinu“ ili izjednačavaju djelovanje OVK-a s represivnom politikom Srbije krajem 1990-ih.
Deklaracija je političkog karaktera i treba zabilježiti stav zvanične Prištine u kontekstu tekućih protestnih akcija protiv sudske presude. Glavni slogan protesta glasi „Jo në Emrin Tim“ („Ne u moje ime“). To je odgovor na formulaciju sudije Specijaliziranih vijeća koji je presudu pročitao „u ime naroda Kosova“.
Veliki protestni marš u Prištini održan 1. oktobra poklopio se s posjetom predsjednice Europske komisije Ursule fon der Lajen.
Govoreći o presudi Specijaliziranih vijeća Kosova u Hagu, predsjednica Europske komisije navela je da je „presudu donijela nezavisna pravosudna institucija i da se njen mandat mora u potpunosti poštovati“. „Ipak, jedno je jasno: ova presuda odnosi se na individualnu odgovornost optuženih; otpor Kosova nije bio predmet suđenja i moramo sačuvati sjećanje na sve žrtve iz svih zajednica“, dodala je.
- Atina traži od Skoplja da iz školskih udžbenika ukloni „iredentistički sadržaj“
Grčka vlada uputila je zvaničan zahtjev vlastima Sjeverne Makedonije da iz školskih udžbenika uklone „revizionističke i iredentističke“ formulacije koje, prema mišljenju Atine, krše odredbe Prespanskog sporazuma iz 2018. godine. To je, govoreći u grčkom parlamentu, izjavila zamjenica ministra vanjskih poslova Grčke Aleksandra Papadopulu. Prema njenim riječima, Atina nastavlja insistirati na tačnom prikazivanju historijskih događaja, terminologije i ličnosti iz antike, uključujući Aleksandra Makedonskog (u makedonskoj verziji – Aleksandra Velikog). Još jedna primjedba grčkih političara jeste da se u udžbenicima objavljenim u Skoplju ne pravi odgovarajuća razlika između drevnih Makedonaca i savremenog identiteta građana Sjeverne Makedonije.
Prema Prespanskom sporazumu, zaključenom 2018. godine, koji je stupio na snagu u februaru 2019., strane su se obavezale okončati dugogodišnji spor oko naziva zemlje i historijskog naslijeđa. Pored promjene zvaničnog naziva zemlje u „Republika Sjeverna Makedonija“, sporazum je predvidio osnivanje Zajedničke stručne komisije za historijska, arheološka i obrazovna pitanja. Glavni zadatak ove komisije je pregled školskih udžbenika, nastavnih programa i geografskih karata u obje zemlje, te uklanjanje iz obrazovnih materijala svakog sadržaja koji sadrži teritorijalne pretenzije (iredentizam) ili iskrivljavanje historije.
Grčka je poručila da će nastaviti pokretati pitanje sadržaja udžbenika i na sjednicama zajedničke komisije i na svim međunarodnim forumima sve dok sporne formulacije ne budu u potpunosti uklonjene iz nastavnih programa Sjeverne Makedonije.
