- Europska komisija usvojila planove puta za vodeće kandidate za pristupanje EU-u
Europska komisija 4. studenoga usvojila je godišnji Paket proširenja. Dokument donosi pregled napretka zemalja kandidatkinja tijekom protekle godine i utvrđuje daljnje prioritete njihovih napora u europskim integracijama. U izvješćima o svakoj zemlji Komisija se usredotočila na tempo reformi u područjima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, politička opredjeljenja u području sigurnosti i obrane, te napredak prema gospodarskom približavanju.
Crna Gora ostvarila je znatan napredak na putu prema članstvu u EU-u (privremeno je već zatvorila 23 pregovaračka poglavlja). Uz suglasnost država članica (prije svega nakon rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom), Crna Gora mogla bi privremeno zatvoriti preostala poglavlja do kraja ove godine. Već se radi na ugovoru o pristupanju Crne Gore, koji bi, prema predviđanjima, mogao biti potpisan već sljedeće godine.
Albanija je tijekom izvještajnog razdoblja otvorila posljednji klaster i ispunila prijelazna mjerila za poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, čime je otvoren put privremenom zatvaranju četiriju poglavlja. Ostvarivanje ambicioznog, ali dostižnog cilja Tirane, završetka pristupnih pregovora do 2027. godine, zahtijeva održavanje tempa reformi i poticanje uključivog političkog dijaloga, navodi Europska komisija. U kontekstu najvećih prosvjeda u Albaniji od 1990-ih, Komisija ističe da europske integracije zahtijevaju uključivanje svih građana i naglašava potrebu za konstruktivnim dijalogom.
Neusvojene ustavne izmjene i dalje su prepreka napretku Sjeverne Makedonije prema EU-u, zaključuje Europska komisija. Izmjene predviđaju uključivanje bugarske zajednice u Ustav. Sadašnja vlada u Skoplju kategorički odbacuje odgovarajuće dogovore postignute za prethodne vlasti. Unatoč tomu, Komisija ističe da je intenziviranje zalaganja za usvajanje nužnih ustavnih izmjena i dalje važno za napredak pristupnog procesa.
Srbija nije ostvarila nikakav bitan napredak u pristupnim pregovorima. Konkretno, kako navodi Europska komisija, razina usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostala je niska. Kao što je poznato, Srbija se nije pridružila europskim sankcijama protiv Rusije. Komisija, također, naglašava da Beograd mora ispuniti sve obveze koje proizlaze iz dijaloga s Prištinom uz posredovanje EU-a, koji je sastavni dio europske perspektive Srbije. Komisija je istaknula da će nove vlasti Srbije morati „obnoviti demokratski dijalog utemeljen na međusobnom poštivanju, pokazati jasnu i nedvosmislenu predanost vrijednostima EU-a, uključujući usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, te zalaganja usmjerena na pomirenje, dobrosusjedske odnose i normalizaciju”.
Kosovo i Bosna i Hercegovina, prema zaključcima Europske komisije, stagniraju na putu prema EU-u.
Bosna i Hercegovina, iako i dalje javno iskazuje predanost integraciji u EU kao strateškom cilju, istodobno sve više skreće sa svojega europskog puta. Nakon općih izbora Bosna i Hercegovina treba brzo pristupiti uspostavi svih izvršnih i zakonodavnih tijela te pokazati obnovljenu predanost provedbi reformi potrebnih za europske integracije, smatra Europska komisija.
Proces reformi povezanih s EU-om na Kosovu usporen je zbog dugotrajne institucionalne krize povezane s nizom prijevremenih parlamentarnih izbora, dugotrajnim izostankom formirane vlade i sporovima oko izbora predsjednika. Kako bi napredovala prema EU-u, Priština, kako navodi Komisija, mora ubrzati reforme i, poput Beograda, ispuniti sve obveze koje proizlaze iz dijaloga uz posredovanje EU-a.
Uz izvješća o svakoj zemlji kandidatkinji, Komisija je predstavila okvirne planove puta za zemlje koje su ostvarile najveći napredak u pregovaračkom procesu: na Zapadnom Balkanu to su Crna Gora i Albanija, a izvan regije Moldova i Ukrajina. Kako se navodi, te četiri zemlje napredovale su u pristupnim pregovorima otvaranjem klastera i privremenim zatvaranjem poglavlja dosad nezabilježenom brzinom. Plan puta za Crnu Goru obuhvaća razdoblje do završne faze, odnosno potpisivanja ugovora o pristupanju, dok su planovi puta za Albaniju, Moldovu i Ukrajinu uglavnom usmjereni na sljedećih 12 mjeseci.
Vijeće EU-a treba razmotriti zaključke Europske komisije o zemljama kandidatkinjama i odlučiti o daljnjim koracima u procesu proširenja.
- U Srbiji uhićen vlasnik velike banke
Narodna banka Srbije (NBS) 31. listopada oduzela je dozvolu za rad banci ALTA Bank. NBS je tu odluku donijela zbog pogoršanja financijskog stanja banke i problema s likvidnošću. Redovito poslovanje banke obustavljeno je i pokrenut je stečajni postupak.
ALTA Bank u Srbiji, ALTA Bank Bitola u Sjevernoj Makedoniji i platni sustav ALTA Pay dio su ALTA Group, u vlasništvu poduzetnika iz Srbije Davora Macure. Macura se smatra bliskim Srpskoj naprednoj stranci (SNS). Nakon poraza SNS-a na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. listopada, u medijima su se pojavile informacije da je s računa banke ALTA Bank u Srbiji u inozemstvo, u Skoplje i Moskvu, prebačeno 50 milijuna eura.
Vlasnik ALTA Group Macura i još dvojica zaposlenika banke uhićeni su 4. studenoga u Srbiji. Prema navodima istrage, Macura je s dvojicom pomagača neovlašteno ušao u trezor banke i odnio približno 45 milijardi dinara (više od 380 milijuna eura).
Problemi u ALTA Group pojavili su se i drugdje u regiji.
Narodna banka Sjeverne Makedonije 1. studenoga uvela je privremenu upravu u ALTA Bank Bitola i ograničila podizanje novca klijentima na najviše 160 eura tjedno. Mjera je uvedena nakon što je samo 31. listopada iz banke podignuto oko dva milijuna eura.
Također, 1. studenoga Savjet Centralne banke Crne Gore oduzelo je dozvolu za pružanje platnih usluga podgoričkoj tvrtki ALTA Pay.
- U Srbiji uhićeni visoki dužnosnici MUP-a u slučajevima mučenja prosvjednika i manipuliranja istragama
U Srbiji su započele istrage protiv čelnika Ministarstva unutarnjih poslova.
Po nalogu beogradskog tužiteljstva, 1. studenoga uhićeni su načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i načelnik Službe za suzbijanje kriminaliteta Boško Sekulović. Sumnjiči ih se za zlouporabu službenog položaja. Prema pisanju srbijanskih medija, Kričaka i Sekulovića sumnjiči se za prikrivanje dokaza od tužiteljstva, krivotvorenje spisa predmeta, pritisak na svjedoke i nezakonito postupanje prema osumnjičenicima tijekom ispitivanja, uključujući njihovo premlaćivanje. Postupak se odnosi na istragu ubojstva u jednom beogradskom restoranu, koju je vodio Kričak.
Prije imenovanja načelnikom kriminalističke policije krajem prosinca 2025. godine Marko Kričak vodio je Jedinice za zaštitu određenih osoba i objekata (JZO). Neovisni mediji i oporba više su puta optuživali JZO za prekomjernu uporabu sile i nezakonita privođenja tijekom studentskih prosvjeda.
Sektor unutarnje kontrole MUP-a 4. studenoga, po nalogu beogradskog tužiteljstva, uhitio je zapovjednika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Igora Žmirića, te osam sadašnjih i bivših pripadnika Jedinice za zaštitu određenih osoba i objekata. Istražitelji ih sumnjiče za mučenje i zlostavljanje koje je skupina osoba, prema prethodnom dogovoru, počinila tijekom obavljanja službenih dužnosti. Predmet se odnosi na incident u noći s 14. na 15. kolovoza 2025. godine u garaži zgrade Vlade Srbije tijekom masovnih studentskih prosvjeda. Prema navodima istrage, pripadnici sigurnosnih snaga primjenjivali su fizičku silu nad privedenim građanima, tukli ih i prijetili im. Među oštećenima je studentica Nikolina Sinđelić, koja je javno izjavila da su je pripadnici sigurnosnih snaga tukli i prijetili joj silovanjem.
Istražne radnje u tim predmetima intenzivirane su nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 25. listopada, na kojima je Srpska napredna stranka (SNS) izgubila vlast nakon 14 godina vladavine.
- Mađarska obustavila financiranje programa bespovratnih sredstava za poljoprivrednike Republike Srpske
Iz Fonda za održivi razvoj „Progressus”, putem kojega se program provodio u Republici Srpskoj, saopćili su 16. listopada o privremenoj obustavi programa.
Paket pomoći od 100 milijuna eura za gospodarstvo i poljoprivredu Republike Srpske 2022. godine najavili su tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i tadašnji premijer Mađarske Viktor Orbán. Paket je iznosio 100 milijuna eura izdvojenih iz mađarskog proračuna, od čega je potrošeno najmanje 28 milijuna. Točan iznos isplaćenih sredstava nije objavljen.
Poljoprivrednici iz Republike Srpske morali su podnijeti zahtjev za kupnju strojeva, opreme i alata proizvedenih u Mađarskoj, uz obvezno vlastito sudjelovanje od najmanje 30 posto vrijednosti ulaganja.
Program bespovratnih sredstava za poljoprivrednike bio je dio šire pomoći koju je Orbánova vlada pružala Republici Srpskoj zaobilazeći državne institucije Bosne i Hercegovine. Među drugim financijskim i gospodarskim projektima suradnje Budimpešte i Banje Luke bili su zajam od oko 126 milijuna eura koji je Republika Srpska dobila 2022. godine preko mađarske državne izvozne i uvozne banke (EXIM), kao i najavljena ulaganja u energetske i infrastrukturne projekte.
Kritičari su isticali da je suradnja Budimpešte i Banje Luke za vrijeme Orbánove vlade imala političku pozadinu i poticala separatističke težnje vodstva Republike Srpske. Nova mađarska vlada, na čelu s Péterom Magyarom, očito nema namjeru nastaviti takvu politiku.
