Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je da će Zajednica srpskih opština (ZSO) biti smrtonosni udarac za Ustav Kosova. On i dalje insistira da se ne slaže sa takvom odlukom. “Nije slučajno da je naš Ustavni sud priznao da su 23 člana predloženog statuta SSM-a u suprotnosti sa našim Ustavom”, nastavio je Kurti.
A. Kurti je optužio Vladu A. Vučića da sprovodi administrativno etničko čišćenje opština sa albanskom većinom u Srbiji, brisanje adresa lokalnih Albanaca iz opštinskih registara. Dodao je da Vučić želi i da na Kosovu osnuje etnokratski pravni i politički entitet kako bi čitava država bila nefunkcionalna. Uostalom, on ne vjeruje u ideju liberalno-demokratskog društva, pa je to razlog zašto Vučić želi da uspostavi i kontroliše takvu strukturu kao što je ZSO na Kosovu. Ovo nije prvi put da se Kurti izjasnio protiv ideje ZSO-a, izražavajući bojazan da bi struktura bila slična Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini i da bi ugrozila teritorijalni integritet Kosova.
Podsjećamo da bi ZSO trebalo da postane delimična autonomija srpskih zajednica na Kosovu, što su u okviru Briselskog sporazuma dogovorile vlade Srbije i Kosova. Očekivalo se da će ZSO biti formirana već 2015. godine, ali stranke još uvijek nisu došle do zajedničke vizije njegovih nadležnosti. Kurs za davanje određene samouprave srpskim zajednicama odobren je kao deo sporazuma o Ohridu, koji su lideri Kosova i Srbije dogovorili, uz posredovanje EU, u martu 2023. Prema uslovima sporazuma, Republika Kosovo je morala odmah da otpočne dijalog sa Evropskom unijom kako bi osigurala “adekvatan nivo samouprave” za etničku srpsku zajednicu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je vlasti u Prištini tokom samita Berlinskog procesa u Tirani da bi mogao obustaviti viznu liberalizaciju za Kosovo ako ono ne ispuni svoja obećanja. Ključni uslovi su organizovanje novih izbora na sjeveru Kosova, učešće Srba na njima i njihov rad u institucijama Prištine. Pored toga, kosovske vlasti moraju priznati Zajednicu srpskih opština. E. Makron je istakao da očekuje da će Beograd i Priština biti posvećeni postizanju sporazuma, jer je to važno za njihove evropske aspiracije. Francuski predsjednik pozvao je Beograd i Prištinu da preuzmu odgovornost za smanjenje tenzija.
Po završetku samita Berlinskog procesa, premijer Kosova Aljbin Kurti hitno se sastao sa savetnikom francuskog predsjednika. Činjenica da nijedna rječ sa ovog sastanka nije objavljena ni na Kosovu ni kod Francuza govori da je vođen ozbiljan razgovor.
U međuvremenu, francuska ambasada na Kosovu pojasnila je izjavu Emanuela Makrona u vezi sa liberalizacijom viza za Kosovo i istakla da francuski predsjednik nije tražio uvođenje viza za Kosovo. Ambasada Francuske je istakla da je akcenat u izjavi E. Makrona više na traženju odgovornosti predsjednika Srbije Aleksandara Vučića za napad na Banjsku 24. septembra. Makron je rekao da Francuska zahtjeva punu istragu događaja od 24. septembra ove godine i da odgovorni budu izvedeni pred lice pravde. Kako se navodi u saopštenju francuske ambasade, Makron je zatražio od Kosova da se obaveže na ponavljanje izbora u sjevernim opštinama i predložio da obe strane ispune svoju obavezu da se izbori na sjeveru Kosova održe uz učešće lokalnih Srba i obezbjede njihov povratak na Kosovo institucije. Makron je pozvao na duh odgovornosti predsjednika Srbije, kao i predsjednika i premijera Kosova. U tom kontekstu je francuski predsjednik pomenuo pitanje liberalizacije viznog režima, što je bio gest dobre volje Evropske unije, ali na ovo nije bilo uzvraćeno. Zbog toga Pariz očekuje da će vlasti Kosova, kao i vlasti Srbije, držati svoju rječ i potvrditi opredijeljenost da idu naprijed u narednim sedmicama, precizirali Makronovu izjavu iz francuske ambasade.
Podsjećamo da bi odluka o liberalizaciji viznog režima za Kosovo trebalo da stupi na snagu 1. januara 2024. godine.
Tako je, nakon što je francuska ambasada demantovala da je predsednik E. Makron tražio ukidanje bezviznog režima za građane Kosova, Aljbin Kurti nastavio da brani svoj stav o štetnosti uspostavljanja Zajednice srpskih opština, što je potpuno suprotno stavu Pariza, Brisela i Vašingtona. Tako da će sada Francuska i EU morati da daju odgovarajuće izjave o neprihvatljivosti takvog stava Prištine. Evropski lideri bi mogli ostati bez strpljenja sa Kurtijevim samovoljnim ponašanjem. Specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan M. Lajčak i specijalni predstavnik SAD G. Eskobar hitno stižu u Beograd i Prištinu, gdje će voditi pregovore o situaciji na sjeveru Kosova. Tada će biti jasno da li je Priština spremna na kompromise, kao i Beograd.
U međuvremenu, kosovski premijer se u Prištini sastao sa komandantom misije Kfora turskim generalom Ozkanom Ulutašom i tom prilikom zatražio od Kfora da se fokusira na čuvanje granice sa Srbijom nakon oružanog napada na kosovsku policiju u Banjskoj. Tokom sastanka razgovarano je o bezbjednosnoj situaciji kada su ubijeni kosovski policajac i četvorica srpskih napadača. Kurti je rekao da je Kosovo zainteresovano za bližu saradnju sa Kforom i pozdravio raspoređivanje dodatnih snaga u misiji i povećanje broja vojnika Kfora na Kosovu. On je pozvao da pojačano prisustvo Kfora treba da bude usmjereno na podršku granice između Kosova i Srbije, odakle je dovezeno oružje iz Srbije i odkud prjeti opasnost za Kosovo. Zaštita granice znači i zatvaranje ilegalnih ruta, te je stoga potrebna veća saradnja sa kosovskom policijom. Vrijedi napomenuti da je kosovska policija od oružanog sukoba u Banjskoj već blokirala više od 20 nezvaničnih puteva od Kosova do Srbije, strahujući od nove eskalacije.
Istog dana premijer A. Kurti je, govoreći na Kosovskoj akademiji javne bezbjednosti u Vučitrnu, istakao da Srbija stalno vojno prjeti Prištini, jer svoju vojnu artiljeriju postavlja oko granice sa Kosovom. Tamo je izgradila 48 ofanzivnih baza, 28 vojnih i 20 žandarmerijskih stanica. I sve to u blizini granice koja je duga 381 kilometar i predstavlja stalnu prjetnju bezbjednosti Kosova.
Izjave premijera Kosova su beskompromisne prirode. Ali ako Kosovo ne bude konstruktivno u svom dijalogu sa Srbijom i neće sljediti mapu puta koju je predložila EU, to bi moglo da podstakne zapadne saveznike da smanji njihovu političku podršku. Videćemo kakva će biti reakcija Brisela i Vašingtona u bliskoj budućnosti.
