Ova balkanska nacija, smještena između istočnih granica Europe i obale Jadrana, našla se više puta u glavnim svjetskim vijestima tokom 2024. Među najistaknutijim trenucima bili su hapšenje bivšeg predsjednika Iljira Mete pod optužbom za korupciju, rasprostranjeni politički protesti i sve veća uloga Albanije u migracijskoj politici Europe. Ne možemo govoriti o svakom velikom političkom događaju koji je obilježio Albaniju u 2024. godini, ali možemo istražiti najvažnije događaje koji su oblikovali put Albanije 2024. godine. Možda nam prošlogodišnji događaji mogu dati uvid u ono što 2025. sprema ovoj zemlji.
Politička previranja i javni nemiri
Godina 2024. je bila godina pojačanih političkih tenzija u Albaniji. Protesti i parlamentarni sukobi ukazali su na izazove vlasti i opozicije u zemlji, a to su bili protesti u oktobru i rezultati lokalnih izbora.
Parlamentarni protesti u oktobru
Albanski parlament je 3. oktobra zapao u haos kada su se opozicioni poslanici iz Demokratske partije sukobili sa vladajućom Socijalističkom partijom zbog osude istaknutog političara Ervina Salijanjija. Priča o Ervinu Salianjiju je priča koju smo ranije detaljno obrađivali, ali ukratko, ovaj incident je izazvao niz antivladinih protesta, s demonstrantima koji su izašli na ulice Tirane. Opozicija je tražila uspostavljanje privremene prelazne vlade, optužujući vladajuću Socijalističku partiju za korupciju i zloupotrebu položaja.
Protesti su dostigli vrhunac 7. oktobra, kada su se desetice hiljada građana, predvođenih opozicionim liderima, okupile na centralnom trgu Skenderbeg u Tirani. Na skupu su govorili istaknute opozicione ličnosti, uključujući Salija Berišu i Moniku Krijemadi, koji su optužili Socijalističku partiju za monopol vlasti i supresiju neslaganja.
Dok su demonstracije uglavnom ostale mirne, tenzije su eskalirale dok su demonstranti pokušavali da priđu uredu premijera, što je dovelo do intervencije policije. Upotrijebljeni su suzavac i vodeni topovi kako bi se rastjerala masa, što je dovelo do nekoliko povreda i hapšenja. Ova demonstracija sile od strane vlasti izazvala je kritike organizacija za ljudska prava.
Rezultati lokalnih izbora
U maju je Socijalistička partija ostvarila ubjedljivu pobjedu na lokalnim izborima, osiguravši 53 od 61 općine. Ova uvjerljiva pobjeda je još više učvrstila partijsku dominaciju. Međutim, također je pokrenula optužbe za zastrašivanje birača i nepravilnosti, posebice u urbanim područjima kao što su Drač i Skadar.
Opozicioni lideri su tvrdili da je Socijalistička partija iskoristila državne resurse i medijski uticaj kako bi stekla nepravednu prednost. Unatoč ovim optužbama, međunarodni posmatrači Organizacije za Europsku sigurnost i suradnju (OEBS) ocijenili su da su izbori bili uglavnom slobodni, ali su iskazali zabrinutost zbog pristrasnosti medija i nejednakih uslova sprovođenja kampanje.
Fragmentirana opozicija bila je ključni faktor za uspjeh Socijalističke partije. Demokratska stranka, koja se još uvijek oporavlja od unutrašnjih podjela nakon lošeg učinka na izborima 2021, nije uspjela konsolidirati svoju bazu. Slično, Slobodarska partija koju je predvodio Iljir Meta pokušala je popuniti prazninu, ali nije imala organizacijsku snagu. Opoziciji je apsolutno potrebna kohezivnija strategija ako želi da predstavlja ozbiljan izazov Socijalističkoj partiji, koja vlada Albanijom od 2013. godine.
Hapšenje Iljira Mete: prekretnica u albanskoj politici
Ne možemo govoriti o ključnim događajima iz 2024. u Albaniji, a da ne govorimo o hapšenju bivšeg predsjednika Iljira Mete 21. oktobra. Specijalna struktura za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) je Metu pritvorila po povratku sa Kosova, optužujući njega i njegovu suprugu, Moniku Krijemadi, za korupciji, pranje novca i prikrivanje ličnih prihoda i imovine.
(Ne)Politički slučaj
Meta, koji je bio predsjednik od 2017. do 2022, a sada je lider opozicione Slobodarske partije, negirao je optužbe. Njegovo hapšenje, koje je uslijedilo nekoliko mjeseci prije nacionalnih parlamentarnih izbora, izazvalo je bijes među njegovim pristalicama.
Optužbe protiv Mete proizilaze iz istrage o navodnim finansijskim malverzacijama tokom njegovog mandata, uz tvrdnje da je pretakao javna sredstva na privatne račune i da nije prijavio značajnu imovinu. Zvaničnici SPAK-a su također otkrili dokaze koji povezuju Metu sa ofšor računima i fiktivnim kompanijama. Dok je vlada pozdravila hapšenje kao pobjedu antikorupcijskih napora, opozicione ličnosti su tvrdile da je tajming – tako blizu nacionalnih izbora – bio namjeran, s ciljem da oslabi napore opozicije u kampanji.
Kriv dok se ne dokaže nevinost
Dok većina hapšenje vidi kao neophodan korak ka odgovornosti i borbi protiv korupcije, nekolicina tvrdi da ono odražava čvršći stisak političara na vlasti. Prosječni građanin Albanije, bez obzira da li lično podržava nekog političara ili ne, zna da je svaki visokorangirani albanski političar nevjerovatno korumpiran, pa smatra da je pozivanje visokih zvaničnika na odgovornost od vitalnog značaja za borbu protiv korupcije.
Međutim, Iljir Meta je toliko istaknuta ličnost u albanskoj politici da, uprkos uvjerenju da je sigurno kriv, većina ne misli da će ovo hapšenje dovesti do značajnih rezultata.
Migracijski izazovi: Sporazum između Albanije i Italije
Migracije su se ove godine pojavile kao ključno pitanje u međunarodnim odnosima Albanije. U oktobru su Albanija i Italija implementirale bilateralni sporazum usmjeren na rješavanje migracionih tokova u mediteranskom regionu.
Centri za obradu migranata
Sporazum je doveo do uspostavljanja centara za prijem migranata u Šenđinu i Đaderu. Centri su dizajnirani za prijem muških migranata presretnutih u međunarodnim vodama. Prva grupa migranata stigla je sredinom oktobra. Ovi objekti su opremljeni privremenim smještajem, medicinskom njegom i pravnim uslugama. Oni su do sada najznačajniji logistički doprinos Albanije Europskoj migracijskoj politici.
Kontroverze i pravni izazovi
Međutim, sporazum se suočio sa značajnim negativnim reakcijama. Italijanski sud je 18. oktobra naložio privremenu obustavu transfera migranata u Albaniju, navodeći zabrinutost za njihovu sigurnost i usklađenost sa Europskim standardima poštovanja ljudskih prava.
Kritičari su tvrdili da je prihvatanje ovih migranata od strane Albanije predstavljalo neopravdani pritisak na njene resurse i infrastrukturu. Lokalne zajednice u blizini centara također su izrazile zabrinutost u vezi sa društvenim i ekonomskim uticajem lociranja takvih objekata. Uprkos ovim izazovima, albanska vlada je branila sporazum, naglašavajući njegovu usklađenost sa Europskom solidarnošću i ulogu u borbi protiv neregularnih migracija.
Ekonomski razvoji i izazovi
Vlada kontinuirano ulaže u infrastrukturne projekte koji imaju za cilj modernizaciju transportnog i energetskog sektora. Međutim, inflacija i nezaposlenost i dalje su zabrinjavajući za većinu Albanaca.
Infrastrukturni projekti
U toku su veliki projekti, uključujući završetak novih autoputeva i energetskih objekata poput hidroelektrane Skavica. Također, očekuje se da će proširenje autoputa Tirana-Drač poboljšati prijeko potrebnu urbanu mobilnost i olakšati ekonomske aktivnosti u najnaseljenijim regijama zemlje. Postoji zabrinutost da će korupcija zaustaviti ove projekte usred izgradnje, kao što je to slučaj sa mnogim drugim građevinskim projektima u Albaniji. Samo će vrijeme pokazati da li su ove zabrinutosti neosnovane.
Troškovi života
Uprkos napretku, rastući troškovi života i stagnirajuće plaće predstavljali su značajne izazove za prosječno albansko domaćinstvo. Stope inflacije dostigle su najvišu razinu u posljednjih deset godina, potaknute globalnim povećanjem cijena energije i prekidima lokalnog lanca snabdijevanja.
Posebno su pogođene ruralne zajednice, sa ograničenim pristupom ekonomskim olakšicama, što je pogoršalo postojeće nejednakosti. Vidjet ćemo može li albanska vlada poboljšati uslove života za prosječnog albanskog građanina prije nego što emigracija još više opustoši albanska sela i gradove.
Razmišljanja i izgledi za 2025. godinu
Dok se Albanija pozdravlja sa 2024. godinom, njeni događaji ostavljaju mješovito nasljeđe. Gledajući u 2025. godinu, Albanija se suočava sa kritičnim pitanjima. Kako će hapšenje Iljira Mete i povezane političke posljedice utjecati na predstojeće parlamentarne izbore? Može li država usaglasiti svoje međunarodne obaveze, kao što su sporazumi o migraciji, sa zahtjevima domaćeg stanovništva? I hoće li ekonomske reforme riješiti rastuću zabrinutost zbog nejednakosti i nezaposlenosti?
Albanci su uglavnom ravnodušni i prilično beznadežni za budućnost zemlje, no 2025. je nova godina sa novim potencijalom za promjene. Albanija se nalazi na raskrsnici. Uz pomoć Europske unije i rezilijentnog stanovništva Albanije, zemlja ima priliku da gradi na poukama iz 2024. i stvara put ka stabilnosti u godini koja je pred nama.
