Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je da je projekat Zajednice opština sa srpskom većinom, koji predlažu EU i SAD, “mnogo savršeniji” od prethodnih, ali Priština nije u potpunosti zadovoljna svim njegovim sadržajem i će svoje komentare poslati specijalnom izaslaniku EU za dijalog Miroslavu Lajčaku. A. Kurti je rekao da zbog povjerljivosti ne može da govori o detaljima projekta ili komentarima, ali ih je preneo Lajčaku preko glavnog pregovarača Prištine, prvog potpredsjednika Vlade Besnika Bislimija. A. Kurti je ponovio da je pristao da potpiše dokument koji su predložili Brisel i Vašington samo kao deo paketa, koji uključuje Osnovni sporazum, Aneks implementacije, kao i projekat stvaranja Zajednice srpskih opština, na koji je prethodno dao komentare, dodajući da je takođe sadržao zahtjev da Kosovo dobije status zemlje kandidata za EU i započelo put ka ulasku u NATO.
Još jedna veoma osetljiva tema je takođe počela da se razgovara u Prištini. Kosovska ministarka pravde Albulena Hadžiu rekla je da su premijer Albin Kurti, predsednica Vjosa Osmani i predsjednik parlamenta Glauk Konjufc odlučili da se obrate sudu optužujući Srbiju za genocid. Vlada Kosova otvara institut za istraživanje zločina Srbije na Kosovu tokom rata 1998.-1999. i imenovala je izvršnog direktora. S tim u vezi, premijer Kosova smatra da je za izgradnju budućnosti neophodno rješavanje bolnih problema prošlosti, a borba sa prošlošću je proces lječenja. Prema njegovim rečima, ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid nisu prošlost jer nemaju zastaru, zato Srbija mora da odgovara za zločine počinjene tokom rata na Kosovu. Istovremeno, ministarka pravde Kosova je naglasila da zbog osjetljivosti pitanja ne može da iznese sve detalje, ali je ovo pitanje shvaćeno ozbiljno.
U međuvremenu, čini se da politika kosovskog premijera daje određene plodove na sjeveru Kosova. Od 1. novembra ove godine preregistrovana su 733 automobila sa sjevera Kosova sa registarskim tablicama koje Priština smatra “nelegalnim”, saopštila je kosovska policija. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova smatra da je do masovne preregistracije vozila na sjeveru Kosova došlo jer tamo više nema tako uticajnih kriminalaca kao što je Milan Radojičić i njemu slični. I danas u četiri sjeverne opštine rade policajci koji vjerno vrše službu reda i mira i bore se protiv krijumčarskih, kriminalnih i terorističkih grupa. Iskustvo pokazuje da je većina bivših policajaca i sama bila deo svjeta kriminala i šverca – smatra kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželal Svekla. Mogućnost preregistracije vozila sa srpskim tablicama sa skraćenicama gradova Kosova na RKS registarske tablice važi do 1. decembra ove godine.
Pored toga, kosovski premijer Albin Kurti zajedno sa ministrom odbrane Ejupom Makedončijem primio je generalnog direktora vodeće turske odbrambene kompanije Baykar Haluk Bayraktar. Tokom sastanka, Kurti i Bayraktar razgovarali su o novim mogućnostima saradnje. Kurti je naglasio da su Kosovske bezbjednosne snage u protekle dve godine napravile značajan napredak u pogledu borbenih sposobnosti. U tom pogledu, pored više nego udvostručenog budžeta za Ministarstvo odbrane, ostvarena je odlična saradnja sa turskom kompanijom Baykar i Vladom Republike Turske, od koje je Priština nabavila dronove TB2 i drugu savremenu vojnu opremu.
Tako premijer Kosova maksimalno iskorištava situaciju sa kriminalnom invazijom na Banjsku krajem septembra ove godine, koja nije uspjela i naišla na široku međunarodnu osudu militanata predvođenih jednim od lokalnih srpskih lidera Radojičićem. U pozadini ovog incidenta, pregovaračka pozicija Kosova je poboljšana, dok se ona sa srpske strane značajno pogoršala. Predsjednik A. Vučić je očigledno bio prinuđen da insistira na ostavci šefa Bezbjednosno-informativne agencije Srbije Vulina, ne samo zbog uvođenja ličnih sankcija SAD protiv njega, već i zbog odgovornosti za provokaciju militanata na sjeveru Kosova. Iako je Radojičić odmah izjavio da je djelovao samostalno, šef glavne tajne službe Srbije za to nije mogao da ne zna. A. Kurti je od toga dobio dodatne adute, jer je često govorio o nevoljnosti Beograda da sve probleme rješava pregovorima. Sada čak ni incident sa A. Kurtijem koji optužio M. Lajčaka za prosrpski stav nije toliko smješan. U Briselu je sve više pristalica sve većeg pritiska na Beograd, čiju je neophodnost ranije spomenuo premijer Kosova. Očigledno je da je skandalozna optužba bila razlog zašto se Kurti nije sastao sa Lajčakom, koji je doputovao u Prištinu na pregovore. Vodio ih je prvi potpredsjednik vlade B. Beslimi, a sam Kurti, koji je bio navodno zauzet, nije morao da se izvinjava zbog nediplomatskih optužbi specijalnog izaslanika EU za dijalog.
U međuvremenu, Brisel i Vašington ostaju pri stavu da Priština ne može da postavlja uslove pod kojima će odlučivati o stvaranju Zajednice opština sa srpskom većinom, to je već izjavio američki ambasador na Kosovu. Niti je neko “zaboravio” Kurtijev relativno nedavni put u Sjevernu Makedoniju bez zvaničnog poziva iz službenog Skoplja za učešće u lokalnim albanskim opozicionim događajima sa zastavom Velike Albanije. Tako je kosovski premijer konačno djelimično shvatio korist ispunjavanja zahtjeva Brisela i Vašingtona o potrebi prihvatanja kompromisa. U Prištini smatraju da zvanični Beograd nije spreman na kompromise, a možda je sve vrjeme samo pokazivao spremnost, ali bez odlučnog koraka. Dakle, sada se stvarna utakmica igre na ivici faula, odnosno ko prvi trepne. A. Vučić ima mnogo težu poziciju u vezi sa neophodnošču de facto priznavanjem Kosova, pa je i Priština počela da igra na spremnost na kompromise, ako druga strana zaista preduzme kontra korak. I izgleda da Beograd to vjerovatno nikada neće učiniti, tada će za sve biti okrivljena srpska strana, a kosovski premijer će se držati politike čvrste, a ne kompromisne linije.
Kada srpske vlasti budu zvanično optužene za genocid nad Albancima sa Kosova tokom rata 1998.-99., to će izazvati ozbiljnu iritaciju kod aktuelnog predsjednika Srbije. Očigledno je da će biti preduzeti kontrakoraci da se kosovski Albanci optuže za proterivanje lokalnih Srba. Iako razmjer nije uporediv, takvi slučajevi nisu bili jedinstveni. Kada je BiH optužila Srbiju za genocid, uključujući i za Srebrenicu, Srbija je iznijela kontraoptužbe. Kao rezultat toga, ni prva ni druga optužba nisu prihvaćene za suđenje. Prije toga je bila slična situacija u optuživanju Srbije za genocid nad Hrvatima. Ali isto tako bezuspješno za Zagreb. Ipak takve korake nailaze na ozbiljnu podršku u sredini društva i pomaže sadašnjim vlastima da pokažu odlučnost u zaštiti nacionalnih interesa.
