- Jačanje saradnje između Kosovske policije i KFOR-a
Generalni direktor kosovske policije pukovnik Gazmend Hodža i komandant KFOR-a general-major Ozkan Ulutas potvrdili su nastavak saradnje i zajedničkih aktivnosti, uključujući patrole na sjeveru Kosova. Ishod sastanka je potvrda nastavka saradnje i unapređenja razmjene informacija u cilju održavanja mirnijeg i sigurnijeg okruženja za sve građane bez izuzetka. Druga tačka razgovora bile su zajedničke akcije i patrole Kosovske policije i KFOR-a, koje odražavaju bezbjednosnu situaciju u cjeloj zemlji, uključujući i sjever. Obostrano je saglasno da će nastavak saradnje, dobra koordinacija i provođenje zajedničkih mjera doprinijeti daljem unapređenju ukupnog nivoa bezbjednosti.
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani izjavila je da su Kosovske bezbjednosne snage (KBS) spremne za ulazak u NATO jer su obučene po najvišim standardima i doprinose miru u regionu. Oni „doprinose miru i sigurnosti u regionu, ali i šire, raspoređujući zajedno sa američkim, britanskim i drugim savezničkim vojskama širom svjeta u mirovne misije, dokazujući da su spremni da se pridruže najmoćnijem savezu u istoriji čovječanstva – NATO-u,“ rekla je Osmani na svečanosti povodom Dana KSB-a. Kosovo gradi vojsku od 5.000 redovnih vojnika i 3.000 rezervista, a NATO ima oko 4.500 mirovnih snaga u zemlji od 1,8 miliona stanovnika. Kosovo nastoji da uđe u NATO, ali četiri članice alijanse i dalje ne priznaju njegovu nezavisnost od Srbije 2008. godine.
Pod1jsetimo, Kosovo se u septembru suočilo sa ozbiljnim etničkim nasiljem na sjeveru, gde živi oko 50.000 Srba koje podržava zvanični Beograd, kada su srpske paravojne snage napale kosovsku policiju u selu Banjska. Tada su poginuli kosovski policajac i trojica Srba. KFOR je saopštio da je četvorostruko povećao svoje prisustvo na sjeveru Kosova i utrostručio broj patrola, uključujući i duž administrativne linije sa Srbijom, nakon oružanog napada u Banjskoj. Ovi koraci su preduzeti kako bi se osiguralo da misija nastavi da ispunjava svoj mandat stvaranja bezbjednog okruženja za sve ljude na Kosovu. Pored toga, nakon događaja od 24. septembra, NATO je rasporedio skoro 1.000 dodatnih vojnika kao deo KFOR-a. Ovo su koraci koji osiguravaju da KFOR nastavi da ispunjava svoj mandat, zasnovan na Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244 iz 1999. godine, da stvori bezbjedno okruženje za sve ljude na Kosovu u svakom trenutku i nepristrasno.
- U Crnoj Gori je počeo popis stanovništva
Nakon dva odlaganja, postignut je dogovor vlasti i opozicije da počne popis građana, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori. Građani su pozvani da učestvuju u popisu stanovništva. Predstavnici vlasti i vodećih političkih partija uputili su takav apel. „Pokazali smo da Crna Gora ima funkcionalne institucije i odgovorne osobe spremne da grade mostove za našu evropsku budućnost. Pozdravljam napore i doprinose svih koji su učestvovali u pregovorima i pripremi popisa. Našli smo kompromis kojim su svi zadovoljni“, rekao je premijer Milojko Spajić. Iz njegove stranke su najavili da će popis imati puni legitimitet ako Vlada i skupštinska većina ispune sve zahtjeve opozicije da proces popisa i njegovi rezultati ne budu dovedeni u pitanje.
Vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da je nakon izrade tehničke dokumentacije za softver ispunjen i posljednji uslov opozicije iz sporazuma o popisu i da može da počne. Prema njegovim riječima, mehanizmi kontrole predviđaju da će opozicija imati dva predstavnika u nadležnim komisijama u 25 opština Crne Gore, a svoje delegate imaće i predstavnici manjina. Pored toga, računovođe i instruktori su ponovo izabrani na paritetnoj osnovi. U Skupštini je formiran Odbor koji će se baviti cjelokupnim procesom sprovođenja popisa stanovništva, a u njemu su na paritetnoj osnovi i predstavnici opozicije. Predviđeno je ručno prebrojavanje podataka o nacionalnosti, vjeri i jeziku, gdje će reprezentativni uzorak od 3 posto nakon prebrojavanja ovih podataka pokazati da li su ovi rezultati u skladu sa onim što je prikupljeno preko cijele zemlje. D. Živković je pozvao građane da, ukoliko primete bilo kakve prekršaje ili pritiske na terenu, obavjeste predstavnike opozicije u popisnim komisijama ili formiranu pravnu grupu DPS-a.
Bosanska stranka pozdravila je odluku Bosanskog vijeća u Crnoj Gori, koja je pozvala građane da učestvuju u popisu stanovništva i da se slobodno izjašnjavaju o svim pitanjima o kojima se prikupljaju podaci, uključujući i pitanja nacionalnog i vjerskog identiteta. “Posebno pozivamo Bošnjake u Crnoj Gori da se prilikom popisa izjasne o svim identitetskim pitanjima, podsjećajući da je to naše ustavno pravo, ali i da su podaci o ovim pitanjima važni za ostvarivanje Ustavom i zakonima zagarantovanih prava.
Socijaldemokrate su saopštile i da su sa premijerom Spajićom dogovoreni svi kontrolni mehanizmi neophodni za kvalitetan popis stanovništva. “Ovi mehanizmi su pravilno implementirani i sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su stvoreni uslovi za početak popisa stanovništva”, saopšteno je iz stranačkog odbora.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Crne Gore Aleksa Bečić pozvao je građane da se izraze apsolutno slobodno. „Zbog svog izbora, nećete biti ni nagrađeni ni potlačeni. Neće biti pobjednika, nema diskriminacije”, rekao je Bečić.
Potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade Dragoslav Ščekić najavio je da je, pored pitanja identiteta koja su naglašena, popis stanovništva veoma važan i sa demografske tačke gledišta. “Provođenjem istog dobićemo važne informacije o broju ljudi, njihovoj starosti, polu, obrazovanju, zanimanju i drugim demografskim karakteristikama, a prije svega o migracijama mladih koje smo dužni razmotriti i riješiti, “ rekao je Ščekić,
Tako je postignut politički kompromis između vlasti i opozicije u pogledu principa popisa stanovništva u zemlji i mehanizama kontrole njegove efikasnosti i tačnosti. Strane su donijele zajedničku odluku da je održavanje ovog značajnog događaja u interesu građana cijele zemlje i države Crne Gore. Tokom pregovora stečeno je razumijevanje da popis nije samo statistika, već i važan korak koji pomaže boljem razumijevanju stanja stanovništva i njegovog razvoja, što je ključno za planiranje i donošenje odluka u različitim oblastima, za praćenje promjene, prilagođavanje politika i programa prema potrebama ljudi. Naravno, postoje i određene političke tačke u određivanju broja predstavnika titularnog naroda i nacionalnih manjina, njihove vjere i jezika kojim govore. U međuvremenu, uz transparentnost popisa, on će dati jasnu demografsku i jezičko-nacionalnu sliku stanja u zemlji. Veoma je važno da su tokom pregovora strane došle do zaključka da prekomjerna politizacija popisnog procesa samo šteti nacionalnim interesima Crne Gore, te je treba apsolutno izbjegavati.
- Polarni stavovi Zapada i Moskve u vezi sa situacijom na Zapadnom Balkanu
“NATO je dugo bio okosnica sigurnosti na zapadnom Balkanu i to će i dalje biti”, rekao je američki državni sekretar Anthony Blinken, dodajući da niko ne želi povratak sukoba u regionu. E. Blinken je u Briselu, učestvujući na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a, rekao da je prije tri godine, kada je preuzeo funkciju američkog državnog sekretara, centar njegove brige postao Zapadni Balkan, odnosno Bosna i Hercegovina i Kosovo. Naglasio je da Alijansa igra ključnu ulogu u pomaganju zemljama regiona da napreduju ka članstvu u Evropskoj uniji i široj evropskoj stabilnosti. On je ocijenio da je razgovor o situaciji na Zapadnom Balkanu, koji je vođen na samitu, postao “kritičan dio cijele rasprave” tokom dvodnevnog sastanka ministara.
“NATO će učiniti sve što je potrebno da održi stabilnost u regionu Zapadnog Balkana”, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg. Upitan kako vidi misiju KFOR-a u budućnosti i da li misli da NATO može da preuzme veću ulogu u poboljšanju bezbjednosti na sjeveru Kosova, on je rekao da Alijansa ima istoriju postojanja tamo gdje su stacionirane hiljade vojnika. Rekao je da je upravo posjetio zapadni Balkan, gdje se sastao sa liderima iz cijelog regiona. “Sada procjenjujemo da li bi trebalo postojati trajnije povećanje prisutnosti ili postoji potreba za nekim novim sposobnostima, ali već smo poduzeli važne korake povećanjem naše vojne komponente tamo”, rekao je Stoltenberg. On je pozvao Prištinu i Beograd da započnu dijalog uz posredovanje Evropske unije, a predlog Zajednice opština sa srpskom većinom mogao bi da bude važan korak naprjed koji bi pokrenuo dijalog u konstruktivnijem pravcu. Obje strane treba da se uzdrže od oštre retorike i ne preduzimaju nikakve radnje koje bi mogle dodatno povećati tenzije u regionu.
Umjesto toga, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je tokom samita OEBS-a u Skoplju da svi problemi sa kojima se Balkan suočava potiču sa Zapada. Lavrov je napomenuo da on nije veliki stručnjak za makedonsko-bugarske odnose, ali problemi u regionu navodno imaju svoje korijene na Zapadu, odnosno nakon raspada Jugoslavije, a sam Zapad je “oduvijek bio zainteresiran za podsticanje jedne nacije protiv druge.” “Uvjeren sam da su narodi Balkanskog poluostrva prošli kroz teške istorijske periode, da imaju zajednički kod i da ne mogu biti poraženi niti da se Zapadu dozvoli da postanu neprijatelji jedni drugima”, zaključio je Lavrov i pozvao etničke grupe na Balkanu da žive mirno i suzbije sve nacionalističke ambicije i da se ne uključe u sankcije Rusiji, samo da ostvare određene zapadne ambicije.
Tako se mogu identifikovati dva gledišta u vezi sa situacijom na Zapadnom Balkanu: jedno zagovara kolektivna mera kojom se iskreno želi izbeći komplikacije na verskoj i nacionalnoj osnovi među stanovništvom regiona, a drugo je javno obznanio Moskva, izjavljujući praktično isto, ali za sve probleme u zemljama regiona okrivljuje zapadnjake. Lavrov je praktično nastavio svoju aktivnost kao propagandista Kremlja, kada se kaže da je bijelo crno i obrnuto. Šef Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije optužio je zapadne sile da seju razdor među zemljama i narodima regiona, uprkos činjenici da se zvanična Moskva sistematski time bavi već dvadeset godina. Kremlj je taj koji preko Milorada Dodika pokušava destabilizirati situaciju u Bosni i Hercegovini, ohrabrujući predsjednika Republike Srpske da preduzme akcije odvajanja entiteta od zemlje i realizacije projekta velike Srbije, podržavajući finansijski i politički radikalne snage u samoj Srbiji, koje se zalažu za vojnu invaziju na Kosovo. Moskovske manipulacije su već svima poznate. Tako je prvog dana velikog vojnog napada ruskih trupa na Ukrajinu Vladimir Putin izjavio da je Ruska Federacija koristila odredbe člana 51 Povelje UN o pravu na samoodbranu. Ispostavilo se da je napad na Ukrajinu ruska samoodbrana. Od prvih dana rata u Ukrajini, propagandisti Kremlja su tvrdili da ukrajinski gradovi i stambena naselja granatiraju ukrajinski nacionalisti kako bi privukli pažnju međunarodne zajednice. Ali za kratko vrjeme, laži Moskve postale su svima jasne. Vladimir Putin je apelovao na međunarodnu zajednicu da obrati pažnju na humanitarni aspekt vojnih operacija u Ukrajini, pri čemu svakodnevno granatirajući civilnu infrastrukturu, energetske objekte ukrajinskih gradova i sela krstarećim i balističkim projektilima i artiljerijom, otimajući ukrajinsku djecu s privremeno okupiranih teritorija, streljajući ukrajinskih ratnih zarobljenika. Stoga je većina političara i posmatrača trezveno procijenila ono što su američki državni sekretar i generalni sekretar NATO-a rekli o stanju stvari na Zapadnom Balkanu, a na šta je pozvao ruski ministar vanjskih poslova. Lavrov je potvrdio staru izreku o tri stepena laži: laž; velika laž; i na kraju šta kažu propagandisti Kremlja.
- Milorad Dodik ponovo je objavio provokativne izjave
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da vjeruje u nezavisnost RS, da to jednog dana treba da se desi i da bi to mogao ostvariti u nekoj perspektivi. “Kada je Donald Tramp pobijedio u Americi, namjeravao sam da proglasim nezavisnost Republike Srpske. Onda su se neki oko mene uplašili, a ja nisam. Moram da kažem da mi je danas žao što to nisam uradio. Ali da Tramp ponovo pobjedi, mislim da ne bih oklijevao”, rekao je Dodik. Što se tiče američkih sankcija protiv njega i njegove porodice, Dodik smatra da je to samo trenutak njihove nemoći da nema pravo da žrtvuje interese RS za svoje interese. Dodao je, da je ponosan na svoju porodicu, napominjući da su oni svjesni i odgovorni ljudi, da im je teško u životu, te da to zabrinjava Amerikance. Predsjednik RS rekao je da je on izabrani funkcioner i ima pravo da bira kako će voditi politiku.”Ključna tema oko mene više nije kriminal, sada se sve svelo na retoriku koja ih brine, a ovo je štetno za njih”, napomenuo je Dodik. Nedavno je Milorad Dodik takođe je naveo: “Čim proglasimo nezavisnost Republike Srpske, tako će nas odmah će priznati 15 država, a Hrvatska će čekati i priznati nas kasnije.” Naglasio je da neće pitati premijera Andreja Plenkovića ili predsjednika Zorana Milanovića za njihovo mišljenje o secesiji, ali da bi Zagreb morao prihvatiti novu realnost i da bi bilo najbolje da Hrvatska vrati Herceg-Bosnu.
Ne prođe dan a da predsjednik Republike Srpske ne da provokativnu izjavu. Još jučer je govorio o važnosti odnosa BiH sa Evropskom unijom, a danas ponovo ponavlja mantru o razdruživanju. Vjerovatno misli da je to najviša politička akrobatika, kad svaki drugi dan izjavljuje stvari koje se ne slažu. Očigledno, Milorad Dodik je siguran da ovakvim postupcima zbunjuje međunarodnu zajednicu o svojim stvarnim planovima, a čini se da je kolektivni zapad odavno shvatio ko je zapravo predsjednik Republike Srpske: političar koji svakodnevno kritički i nemilosrdno ocjenjuje sve političke i javne ličnosti koje su se ne slažu sa njim, ali smatra da se time štiti srpski interes u Bosni i Hercegovini. Većina posmatrača i analitičara vidi da Milorad Dodik pokušava da sakrije sopstveni interes iza patriotske i nacionalističke retorike. Dugo mu je to uspijevalo, ali ovaj jednostavan politički trik su već svi sračunali. Štićenik Kremlja ima sve manje manevarskog prostora, pa se broj njegovih političkih izjava iz dana u dan povećava. Alarmantan je Dodikov apel zvaničnom Zagrebu da se uključi u proces rušenja jedinstva Bosne i Hercegovine. Ovo je test kojim se provjerava zrelost hrvatskog evropskog identiteta i je li stavljena tačka na kontroverznu politiku prema BiH koju je Hrvatska vodila u prvoj polovini 90-ih godina prošlog stoljeća.
