- Srbija je uočila pretnju u pismu parlamentaraca 10 zemalja sa pozivom na promenu pristupa rešavanju odnosa Beograda i Prištine
55 članova nacionalnih parlamenata, uključujući šefove parlamentarnih odbora za vanjske poslove u deset evropskih zemalja, napisali su otvoreno pismo visokom predstavniku EU za vanjske poslove Josepu Borrellu, američkom državnom sekretaru Anthonyju Blinkenu i ministru vanjskih poslova Velike Britanije Jamesu Cleverleyu. Apel se odnosi na potrebu preispitivanja pristupa rešavanju odnosa Evropljana i Amerikanaca u vezi sa Srbijom i Kosovom. Ovo pismo izazvalo je reakciju predsednika Srbije Aleksandra Vučića s obzirom na to da sadrži potpise specijalnih predstavnika EU, SAD i Velike Britanije za Zapadni Balkan i dvojice ukrajinskih parlamentaraca. Zvanični Beograd je u ovom koraku video pripremu Ukrajine za priznanje Kosova. Stoga se oglasio ambasador Ukrajine u Srbiji V. Tolkach, koji je istakao da se politika Kijeva po ovom pitanju nije promenila. Uprkos činjenici da Ukrajina osuđuje neutralnost Srbije po pitanju pridruživanja sankcijama Ruskoj Federaciji i prisustvo u ukrajinskom parlamentu pristalica ideje o zvaničnom priznanju Kosova, takva odluka je malo verovatna u bliskoj budućnosti. S obzirom na to da Srbija podržava teritorijalni integritet Ukrajine u odlukama Generalne skupštine UN, a Ukrajina se sistematski uzdržava od podrške odluka o subjektivnosti Kosova na međunarodnim platformama, možemo predvideti očuvanje statusa quo u Ukrajini po pitanju Kosova uprkos prisustvu glasova u informativnom prostoru sa pozivom da se preispita stav o nepriznavanju Kosova od strane zvaničnog Kijeva.
- Protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pokrenut je krivični postupak
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine optužilo je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da “neprovodi odluke Visokog predstavnika Kristijana Šmita”. Sukob između nacionalistički orijentisanog šefa srpskog entiteta i Visokog predstavnika traje već duže vreme. Milorad Dodik je ranije Okružnom tužilaštvu u Banja Luci dostavio izjavu za pokretanje krivičnog postupka protiv samog Kristijana Šmita. M. Dodik i njegovo političko okruženje, poput Moskve i Pekinga, ne priznaju imenovanje K. Schmidta za Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ranije su Rusija i Kina predložile ukidanje ove funkcije. Prema riječima Banja Luke, optužbe protiv Dodika pripremane su u američkoj ambasadi. U kabinetu predsjednika Republike Srpske ovaj korak ocjenjuju kao pokušaj Tužilaštva BiH i političkog Sarajeva, očigledno pod kontrolom ambasada SAD, Velike Britanije i EU, da unište zvanične institucije srpskog entiteta. Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH rekla je da su BiH doveli u kolaps „razni posrednici međunarodnog faktora”. Ona je rekla da “građani dobro znaju da je Republika Srpska pod stalnim pritiskom onih unutar i van BiH koji pokušavaju centralizirati državu bez ustavom predviđenih procedura. A sadašnje najavljeno procesuiranje predsjednika Republike Srpske M. Dodika i direktora „Službenog glasnika“ RS je zapravo čisti politički progon“. U međuvremenu, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini dala je saopštenje u prilog postupanju Tužilaštva BiH koje je podiglo optužnicu protiv predsjednika RS Milorada Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika” RS Miloša Lukića, zbog neprovođenja odluka Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Ministar vanjskih poslova Mađarske Péter Szijártó je sa svoje strane izrazio podršku M. Dodiku, uporedivši njegove optužbe sa onima koje se u SAD koriste protiv Donalda Trumpa. To nije iznenađujuće, s obzirom na jake veze između Banja Luke i Budimpešte. Generalno, postoji trend da su svi Putinovi prijatelji veoma povezani i podržavaju jedni druge. Prilično je skandalozna izjava 16 bosanskohercegovačkih ambasadora i generalnih konzula iz reda srpskog naroda, koji su optužili Tužilaštvo BiH i Ambasadu SAD za pristrasan odnos prema predsjedniku Republike Srpske. U međuvremenu, iz Ureda Visokog predstavnika u BiH saopćeno je da je „poštovanje ustavnog i zakonskog okvira i principa vladavine prava odlika svakog demokratskog društva. To je svačija dužnost i niko nije iznad zakona.” Može se predvidjeti da istraga i suđenje predsjedniku Republike Srpske mogu i obeshrabriti akcije Banja Luke ili podstaći nacionalističke elemente RS da u zahtjevima svoje vizije pravde “ide do kraja”. Čini se da Washington, London i Brisel više nemaju iluzija o tome da je M. Dodik otvoreno krenuo putem zaoštravanja situacije u BiH i forsiranja pitanja secesionizma, pa se može pretpostaviti da je njegov prezir prema nacionalnim institucijama zemlje može dovesti ne samo do duboke političke krize, već i do mogućnosti oružanog sukoba.
- Godišnjica operacije “Oluja” izazvala je još jednu napetost između Srbije i Hrvatske i postala povod za nove ruske lažnjake
Od 4. do 7. avgusta bila je godišnjica operacije „Oluja“, velike vojne operacije (1995.), tokom koje su hrvatska vojska i policija ponovo zauzele većinu hrvatskih teritorija odvojenih od centralne države, na kojoj je bila stvorena nepriznata država Republika Srpska Krajina od strane lokalnih srpskih secesionista. Operacija “Oluja”, koja je zahvatila prostranstva Like i sjeverne Dalmacije, uz operaciju “Bljesak” za vraćanje područja zapadne Slavonije pod kontrolu hrvatske vlade, postala je ključna vojna akcija kojom je okončan Domovinski rat Hrvatske.
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da su antisrpsku vojnu operaciju “Oluja” izvele zapadne specijalne službe koristeći hrvatsku vojsku kao ljudsku snagu. Ambasador je napomenuo da su primijenjeni isti mehanizmi i scenariji kao što su sada u Ukrajini, „po istim obrascima, sa istom nehumanošću. I Rusima u Donbasu bi bila pripremljena ista tragična sudbina, kao i Srbima u zemlji, da planove Zapada i režima u Kijevu nije osujetila ruska specijalna vojna operacija“, zaključio je diplomata. Međutim, ruska strana je primijenila plan zauzimanja ukrajinskih teritorija Krima i Donbasa prema šemi koja je korištena na hrvatskoj teritoriji početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Tu je bila izmišljena optužba za fašizam druge strane, koja agresoru kao da daje pravo na nasilne akcije, širenje šovinizma i zastrašivanje civilnog stanovništva, kao i dovođenje u zabludu uz pomoć propagandnih televizijskih kanala, sve je to iskorišteno od ruske strane tokom napada na ukrajinski Krim i Donbas, kao i tokom vojne agresije velikih razmjera na Ukrajinu. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik očekivano je bio blizak izjavama ruskog diplomate i rekao da je operacija “Oluja” udruženi zločinački čin SAD i Hrvatske, koje su željne etničkog čišćenja prostora od Srba. U međuvremenu, tokom komemorativnih događaja na teritoriji entiteta u Prijedoru uz učešće M. Dodika i predsjednika Srbije A. Vučića, prikazani su snimci “stradanja” srpske djece, a zapravo, kako se ispostavilo, djece lokalnih muslimana, koji su u velikom broju stradali u ovom ratu, koji je izazvao značajan skandal u bosansko-hercegovačkom društvu. Apsolutno suprotna ocjena ratnih zbivanja u Hrvatskoj u Zagrebu i Beogradu samo pokazuje da je proces pomirenja dva naroda u ovoj fazi na tački smrzavanja, što na kraju može postati razlog za nove sukobe.
- Nakon povlačenja Rusije iz “sporazuma o žitu”, Hrvatska je ponudila Ukrajini pomoć u izvozu žitarica
Kijev i Zagreb razvijaju rute za izvoz raži i pšenice kroz hrvatske luke na Dunavu i Jadranskom moru. To je dogovoreno tokom posjete hrvatskog ministra vanjskih poslova Ukrajini. Bivši hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Yurčić smatra da projekt izvoza ukrajinskog žitarica ima značajne transportne troškove. Siguran je da je prijedlog Zagreba prije svega “izraz simpatija prema Ukrajini da pokaže da je Hrvatska na strani Kijeva”. Planirano je da se žito iz Ukrajine izvozi u Hrvatsku preko dvije ukrajinske luke na Dunavu – u Izmailu i Reni u regiji Odesa, do hrvatske riječne luke Vukovar. No, odmah nakon povlačenja iz “sporazuma o žitu”, Rusija je počela sistematski da ispaljuje rakete i bespilotnim letjelicama napada lučku infrastrukturu i skladišta žita u Ukrajini, zbog čega su pogođene i luke Izmail i Reni, kao i skladišta žita. S obzirom na ogroman obim izvoza ukrajinskog žita, pitanje njegovog transporta u hrvatske luke na Jadranu, prije svega u Rijeku, zahtijeva jasnu logistiku. Desetine hiljada velikih kamiona bile bi potrebne za transport milion tona žitarica drumskim putem. Međutim, korištenje željezničkog transporta učinit će projekat realističnim i jeftinijim u smislu transporta. Može se zaključiti da hrvatska ruta ne može biti glavni izvozni pravac, ali je kao dodatni pravac apsolutno prihvatljiva u kontekstu zaobilaženja Crnog mora, kojim patroliraju ruski ratni brodovi, i prometnih gužvi u Bosforskom tjesnacu.
- Albanski premijer Edi Rama izrazio je nadu da će ukrajinski sukob ubrzati punu integraciju zemalja regiona u EU
“Ovo nije samo finansijsko, već prvenstveno geopolitičko pitanje. Dugoročno bi bilo dobro da se Zapadni Balkan odmah pridruži Evropskoj uniji, kako ne bi ostavljali crne rupe i prostor trećim stranama koje su već stvorile probleme u regionu“, rekao je E. Rama. S obzirom na želju Moskve da eskalira situaciju u regionu, pre svega na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini, a moguće i u Crnoj Gori, ulazak država Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Albanija, BiH, Crna Gora, Severna Makedonija i Kosovo u EU na mnogo načina će ih zaštititi od ruskog uticaja i provokacija kako bi ih uključila u konfliktne situacije. Može se predvidjeti da su agresivne namjere Kremlja dobro shvaćene u Briselu, stoga je pitanje sticanja članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU na političkom dnevnom redu i rat u Ukrajini može objektivno ubrzati ovaj proces.
- Rangiranje vojski zemalja Zapadnog Balkana
Među oružanim snagama zemalja regiona Zapadnog Balkana, Vojska Srbije ima najviši indeks na međunarodnom rangu najmoćnijih armija sveta. “Global firepower” je objavio da je po snazi Vojska Srbije na 58. mestu od 145 armija sveta, što je za tri mesta bolje nego prošle godine. Hrvatska je naprotiv sa 62. mjesta prešla na 69. mjesto, Albanija zauzima 91. mjesto, Sjeverna Makedonija – 108., Crna Gora – 128., BiH – 133., a Kosovo – 134. mjesto. Poređenja radi, Rumunija je zauzela 47. mjesto, Mađarska – 54., Bugarska – 59., Slovenija – 86. Ukupno je uzeto u obzir 50 različitih faktora procjene. Prvih pet mjesta slijede SAD, Rusija, Kina, Indija i Velika Britanija. Vojska Srbije ima 80.000 vojnika, od čega 25.000 aktivnih boraca, sa 117 aviona, 51 helikopterom, 242 tenka, 9.592 oklopna vozila i oklopnih transportera. Postavlja se logično pitanje da li će zvanični Beograd u budućnosti pokušavati da konvertuje svoju vojnu superiornost u odnosu na susede kako bi izvršio pritisak na njihovu politiku. Ako Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju sigurnosni kišobran NATO-a i malo je vjerovatno da će biti u opasnosti, onda su BiH i Kosovo u potpuno drugačijoj situaciji u vojnom smislu. Stoga se može predvidjeti da je mogućnost zaoštravanja situacije u vojnom smislu u regionu Zapadnog Balkana moguća upravo na ove dvije tačke. Ali Vašington, Brisel i London drže situaciju pod posebnim nadzorom i kontrolom.
- U Crnoj Gori, neki mediji su pod pritiskom proruskih snaga
U Crnoj Gori su otvoreno proruske snage počele da vrše intenzivan pritisak na državno orijentisane medije u zemlji. Konkretno, u vezi sa radio stanicom i portalom Gradski.me pojedini proruski orijentisani crnogorski političari su naveli prisustvo govora mržnje u emisijama i materijalima ovog medija. Ova teška optužba nije potkrijepljena nijednim primjerom. Očigledno, glavni zadatak je bio promijeniti patriotsko rukovođenje ovim utjecajnim medija. Stoga je ne samo lokalna, već i šire demokratska zajednica stala u odbranu Gradski.me, kojeg je proruski lobi generalno optuživao za nepostojeće radnje. Što se tiče glavnog i odgovornog urednika i njegovog zamjenika jednog od najpopularnijih portala u Crnoj Gori AntenaM, bili su objavljene prijetnje njihove fizičke likvidacije od proruskih šovinista. Ovo je posebno zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu reakciju agencija za provođenje zakona i policije. Pomenuta dva crnogorska medija koji imaju orijentaciju na nacionalne vrijednosti i evropsku perspektivu zemlje ne mogu biti predmet ucjene promoskovskih ličnosti. Može se konstatovati da se ovi antidemokratski postupci u pogledu slobode djelovanja patriotskih crnogorskih masovnih medija vremenski poklapaju sa formiranjem nove vlade u Podgorici.
- Nezvanična poseta premijera Kosova Aljbina Kurtija Severnoj Makedoniji
Premijer Kosova A. Kurti boravio je u nezvaničnoj poseti Severnoj Makedoniji. Bio je prisutan na ceremoniji preimenovanja ulice Druge makedonske brigade u Adem Demači u opštini Čair. To je izazvalo različite reakcije među lokalnim građanima i političkim snagama. Događaju su prisustvovali predstavnici lokalnih albanskih partija, uglavnom opozicione prirode. Zatim je A. Kurti posetio severnomakedonski grad Tetovo, kojim takođe vlada lokalna albanska opozicija. Tamo se na proslavi vijorila zastava Velike Albanije, ali je nedostajala zastava Makedonije. Nije svirana ni makedonska himna, što je kabinet premijera Sjeverne Makedonije ocijenio kao kršenje diplomatskog protokola i lokalnog zakonodavstva. Zanimljivo je da je boravak premijera Kosova u Severnoj Makedoniji protekao bez poziva vlade te zemlje, dakle bio je privatnog karaktera, što nije odgovaralo protokolu vođenja međudržavnih i međuvladinih odnosa. Može se zaključiti da je zvanično Skoplje daleko od oduševljenja ovakvim vrstom putovanjea kosovskog premijera.
