- U Srbiji se nastavljaju studentski protesti
Oko 50.000 studenata i drugih građana koji su podržali njihove zahtjeve protestovalo je 17. januara ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu. Naoružani sloganom „Naše pravo da znamo sve“, učesnici su izrazili nezadovoljstvo načinom na koji nacionalna televizija izvještava o situaciji u zemlji.
Protest je počeo 15-minutnom šutnjom u znak sjećanja na 15 poginulih kada se srušila nadstrešnica na novosadskoj željezničkoj stanici.
Miting kod RTS-a bio je jedan u nizu ovakvih manifestacija održanih širom Srbije ove sedmice. Nezadovoljstvo ljudi se pojačalo nakon još jedne serije napada na demonstrante.
Incident 16. januara izazvao je najveće zgražavanje jer je studenticu prava u Beogradu udario automobil čiji je vozač želio da prođe kroz to područje uprkos tome što su demonstranti blokirali put. Žrtva je zadobila višestruke povrede i završila je u bolnici. Vozač je priveden.
Zahtjevi studenata ostaju nepromijenjeni – objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji novosadske željezničke stanice, ukidanje optužnica protiv privedenih tokom protesta, procesuiranje onih koji su napali studente i povećanje budžeta za visoko obrazovanje za 20 posto.
Nadležni smatraju da su skoro svi zahtjevi studenata ispunjeni, ali studenti tu tvrdnju demantuju, nastavljajući da blokiraju univerzitete širom Srbije i učestvuju na skupovima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, komentarišući proteste i studentske blokade, na TV Happy izjavio da su „svi zahtjevi studenata ispunjeni“, ali „to više nije tema i niko to ne pominje“, jer „oni imaju političke agende.“
Prema Vučićevim riječima, u Srbiji su u toku pripreme za obojenu revoluciju. „Sve to rade strani instruktori, dolaze iz nekoliko Zapadnih zemalja, mi smo svjesni svega toga, a među onima koji su radili na crno za Zapadnu agentsku mrežu ima i ljudi sa Istoka“, napomenuo je.
„To ćemo tolerisati do određene tačke, a onda ćemo se ponašati po pravilima koja država mora da poštuje“, rekao je predsjednik. „Mi nismo digli palicu ni na koga, a mjere državne prinude ćemo primjenjivati samo ako budemo morali i ako budemo na to prinuđeni“, rekao je on.
- U Crnoj Gori zahtjevaju ostavke ministara zaduženih za sigurnost države
U Podgorici je održan protest koji je neformalna studentska grupa „Kamo Śutra?“ (Gdje sjutra?) organizovala kao odgovor na masovno ubistvo na Cetinju, koje se dogodilo 1. januara.
Kako je saopćeno, prvog dana ove godine jedan Cetinjanin je pucao u 13 ljudi, uglavnom na rodbinu i prijatelje, prije nego što je izvršio samoubistvo.
Uveče 16. januara, demonstranti su se okupili ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, i potom se uputili ka zgradi Vlade.
Prema procjenama policije, na skupu je učestvovalo oko 6.000 ljudi.
Ovo je drugi događaj grupe Kamo Śutra. Prvi se dogodio 5. januara. Tada se na hiljade ogorčenih građana, prvenstveno mladih, okupilo u Podgorici i na Cetinju.
Prvi zahtjev demonstranata je ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za sigurnost i odbranu Alekse Bečića, rekao je Marko Vukčević, zastupnik grupe Kamo Śutra.
Drugi zahtjev je smanjenje broja oružja na ulicama.
Treći zahtjev demonstranata jest preispitivanje odnosa policije prema građanima.
Četvrti zahtjev se odnosi na uvođenje građanskog vaspitanja u škole.
Peti, novi zahtjev odnosi se na to da demonstranti vjeruju da institucije treba da budu proaktivnije u promoviranju mentalnog zdravlja, rekao je portparol grupe.
Studenti su tokom susreta sa novinarima istakli da nijedna politička stranka nije stala iza njih i da su proteste organizovali kao slobodni ljudi.
Međutim, stranka Demokratska Crna Gora, koja je dio vladajuće većine i uključuje potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i ministra Danila Šaranovića, saopćila je da „nije točno da neka neformalna grupa studenata traži ostavku Bečića i Šaranovića“, jer „ove zahtjeve podržava lično (bivši predsjednik Crne Gore) Milo Đukanović, zajedno sa svojim kriminalnim klanovima.“
- Podgorica i Zagreb počinju pregovore o kontroverznim pitanjima krajem januara
Dogovor je postignut tokom posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana Crnoj Gori.
Državni sekretari ministarstava vanjskih poslova obje zemlje 27. januara počeće konsultacije o granici na području poluotoka Prevlake, vlasništvu nad trenažnom jedrilicom Jadran, isplatama odštete bivšim zarobljenicima logora Morinj, gdje su hrvatski ratni zarobljenici držani tokom rata, promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru, koji danas nosi ime poznatog vaterpoliste i bivšeg čuvara logora Morinj, i druga kontroverzna pitanja.
U Crnoj Gori Grlić Radman je još jednom saopćio stav hrvatskih vlasti o kontroverznim temama. Posebno je naglasio da Jadran pripada Hrvatskoj. Što se tiče Prevlake, na kopnu, kako je rekao hrvatski ministar, granica „neće biti sporna“, dok bi granica na moru trebalo da bude obilježena tokom pregovora.
Kao što je poznato, Podgorica ima drugačiji stav o ovim pitanjima. Crnogorsko rukovodstvo je više puta izjavljivalo da jedrilica Jadran pripada Crnoj Gori. Što se tiče granice na poluotoku Prevlaka, neke političke snage u Crnoj Gori (prosrpske) smatraju neophodnim ne samo pregovore o pomorskoj granici, već i reviziju sadašnje kopnene granice sa Hrvatskom na tom području.
Bez rješavanja bilateralnih otvorenih pitanja sa Hrvatskom, Crna Gora neće moći uspješno pregovarati sa EU o pristupanju jer Zagreb trenutno blokira zatvaranje pregovaračkog poglavlja vezanog za vanjsku politiku.
- Kosovske vlasti zatvorile su više „paralelnih“ srpskih institucija
Kosovska policija sprovela je seriju racija na „paralelne“ srpske strukture koje djeluju kao dio srpskog sistema. Policijska akcija se odvijala u općinama u centralnom i južnom Kosovu. Objekti su zatvoreni nakon racije.
Kako je saopćila kosovska policija, akcija je sprovedena kako bi se zaustavile aktivnosti nelegalnih ustanova koje su kršile zakon i djelovale kao „paralelne“ srpske lokalne vlasti, pošte, banke i poreske uprave.
„Era paralelnih i kriminalnih srpskih institucija u Republici Kosovo se bliži kraju“, napisao je ministar unutrašnjih poslova Dželal Sveča na Fejsbuku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je policijske racije na srpske institucije kao „teror“ kosovskog premijera Aljbina Kurtija.
Europska unija je saopćila da zatvaranje institucija koje podržava Srbija, a koje je Priština sprovela usred kampanje za parlamentarne izbore 9. februara, predstavlja kršenje obaveza Kosova prema EU u okviru procesa normalizacije. EU je također saopćila da očekuje da će status institucija koje podržava Srbija biti riješen dijalogom.
- Hrvatski ministar podnio ostavku nakon izbijanja skandala
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro podnio je ostavku nakon što je u medijima objavljen video na kojem se vidi kako kroz prozor automobila puca iz pištolja u zrak. Hrvatski premijer Andrej Plenković razriješio je Dabru ministarske dužnosti.
Josip Dabro bio je na vladinoj funkciji kao kandidat iz stranke Domovinski pokret, koja je zajedno s Plenkovićevim HDZ-om (Hrvatska demokratska zajednica) dio vladajuće koalicije.
Dabro je u svoju odbranu objasnio da se incident dogodio dok nije bio ministar, te da je pucano iz neborbenog oružja, neborbenim patronama, te da se sada kaje zbog incidenta.
Još jedna skandalozna ostavka ministra Plenkovićeve Vlade dodatno je smanjila povjerenje u vladajuću koaliciju i HDZ.
- Srbija i Mađarska dogovorile jačanje bilateralne suradnje u energetskom sektoru
Aktuelna geopolitička situacija i regionalni problemi, kao i jačanje bilateralne suradnje, bile su ključne teme razgovora koje su 18. januara u Beogradu vodili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orban, uz učešće ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijarta i ministra finansija Srbije Siniše Maloga.
Glavni fokus je bio na realizaciji infrastrukturnih projekata i energetskoj sigurnosti, s obzirom na strateški značaj Srbije i Mađarske kao energetskih koridora u regionu, prenio je Vučić na svom Instagram profilu.
„Turski tok danas osigurava stabilnost snabdijevanja prirodnim gasom Mađarske i Centralne Europe i niske cijene prirodnog gasa za Mađarsku. U istoj situaciji je i Srbija, jer se snabdijevanje Srbije prirodnim gasom uglavnom odvija preko ovog gasovoda. Stoga je zajednički interes Mađarske i Srbije, od kojeg nikada nećemo odustati, da gasovod Turski tok radi pouzdano i bezbjedno. U tom cilju smo ojačali našu suradnju, shvaćajući da energetska sigurnost Mađarske i Srbije više ne mogu postojati jedna bez druge”, rekao je Peter Sijarto u video obraćanju objavljenom na Fejsbuku nakon razgovora. Sastanak u Beogradu održan je povodom obustave tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu i uvođenja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS). U ovoj situaciji, srpske i mađarske vlasti pokušavaju da udruže snage kako bi osigurale stabilan rad energetskog sektora u obje zemlje.
- Premijer Sjeverne Makedonije na Trampovoj inauguraciji
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski postao je jedan od dva europska šefa vlada i jedini lider sa Zapadnog Balkana koji je prisustvovao inauguraciji Donalda Trampa u Vašingtonu. Na događaj je došla i italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Tokom posjete SAD-u, makedonski premijer je održao niz sastanaka sa predstavnicima Trampove administracije. Mickoski se posebno sastao sa Ričardom Grenelom, predsjednikovim specijalnim predstavnikom za specijalne misije.
„Razgovarali smo o najnovijim dešavanjima, izazovima sa kojima se suočavamo kao država i našim strateškim interesima vezanim za članstvo u Europskoj uniji. Pozvao sam i na veće angažovanje naših strateških partnera u tom pogledu“, napisao je sjevernomakedonski premijer na Fejsbuku .
Stručnjaci su posjetu Mickoskog ocijenili uspjehom makedonske diplomatije i šansom za produbljivanje odnosa sa SAD. Osim toga, Skoplje se očigledno nada da će se Vašington angažirati u pozitivnom rješavanju bugarskog veta na europsku integraciju Makedonije.
