- Najveći protest od pada Miloševića u Srbiji
Desetice hiljada studenata, kao i poljoprivrednika, glumaca i građana okupilo se 22. decembra na centralnom Trgu Slavija u Beogradu da traže odgovornost za urušavanje nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici u kojoj je 1. novembra poginulo 15 ljudi.
Prema podacima Arhiva javnih okupljanja, koji prati javna okupljanja od 1991. godine, u protestu je učestvovalo oko 100.000 ljudi, što je više nego tokom masovnih demonstracija u Beogradu kojima je okončana vladavina Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je na skupu učestvovalo 28.000-29.000 građana.
Protest je rezultat studentskih protesta koji su počeli krajem novembra nakon huliganskog napada navodnih pristalica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) na studente Fakulteta dramskih umjetnosti koji su obilježavali pomen žrtvama novosadske tragedije. Studenti su blokirali fakultet, što je pokrenulo talas blokada univerziteta širom zemlje, a to je dovelo do najvećeg studentskog protesta u Srbiji od ‘90-ih.
Glavni zahtjevi studenata su objavljivanje kompletne dokumentacije o projektu rekonstrukcije željezničke stanice u Novom Sadu, procesuiranje odgovornih za novosadsku tragediju i napade na studente Fakulteta dramskih umjetnosti.
Prije početka skupa, organizatori su na društvenim mrežama ukazali na to da je protest „nestranačka, studentska inicijativa“ i da „predstavnici političkih stranaka nisu dobrodošli“.
Ipak, kako smatraju srpski zvaničnici, studentski protesti su politička akcija, čak i hibridni napad, čiji je cilj rušenje Vlade Srbije na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
- CIK Prištine ne akredituje Srpsku listu
Centralna izborna komisija (CIK) Kosova nije registrovala vodeću stranku kosovskih Srba, Srpsku listu, za učešće na izborima.
Razlog za to je „nacionalistička vrsta apela lidera Srpske liste Zlatana Eleka”, izrečena prilikom predstavljanja izborne liste.
Parlamentarni izbori na Kosovu bit će održani 9. februara 2025. godine.
Ambasada SAD, Delegacija EU i Misija OEBS-a, kao i ambasadori pojedinih država EU kritizirali su odluku CIK-a Kosova, osuđujući politizaciju procesa registracije za izbore.
Komentarišući odluku CIK-a u Prištini, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da kosovski premijer Aljbin Kurti pokušava da eliminira jedinog političkog protivnika na Kosovu, Srpsku listu, i da „želi da uništi srpski narod“.
Vodeća Srpska stranka na Kosovu uložila je žalbu na odluku CIK-a.
Stručnjaci smatraju da će odluka CIK-a Kosova vjerojatno biti promijenjena.
- Politička kriza u Crnoj Gori zbog spora oko Ustavnog suda
Ustavni odbor Skupštine Crne Gore usvojio je 17. decembra odluku o razrješenju troje sudija Ustavnog suda jer su ispunili starosni preduslov za odlazak u penziju.
Odluka je donesena uprkos protestu poslanika opozicije koji su bacili dimnu bombu u salu. Predstavnici opozicije nazvali su djelovanje Ustavnog odbora „ustavnim udarom“, jer je sam Ustavni sud, a ne skupštinski odbor, ovlašćen da obavještava Skupštinu o penzionisanju sudija Ustavnog suda.
Nakon penzionisanja troje sudija, Ustavni sud može postati nefunkcionalan, jer su za donošenje odluka u ovoj instituciji potrebna najmanje četiri glasa.
Odluka Ustavnog odbora potvrđena je na sjednici Skupštine. Uprkos povicima o „izdaji“ poslanika opozicije, predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić najavio je prestanak mandata sudiji Dragani Đuranović, koji je odobrila Skupština.
Razrješenje drugo dvoje sudija koje je postavio predsjednik države, trebao je objaviti sam predsjednik. Međutim, protiv kontroverzne odluke i nezakonitog prelaska nadležnosti Ustavnog suda na Ustavni odbor izjasnio se i predsjednik Jakov Milatović, što bi moglo imati dalekosežne posljedice. „Nalazimo se u kritičnom trenutku narušavanja ustavno-pravnog poretka, što može biti pogubno za dalji demokratski razvoj zemlje i naš europski put“, rekao je Milatović.
Poslanici opozicije nisu dozvolili održavanje narednih skupštinskih sjednica, tražeći da se poništi odluka skupštinske većine o razrješenju sudija Ustavnog suda.
Prijedlog za ukidanje odluke podržava i predsjednik Milatović.
- Jednogodišnja zabrana TikToka u Albaniji
Albanska vlada zabranjuje TikTok na godinu dana, nakon što je 14-godišnji učenik ubijen, a drugi povrijeđen u tuči ispred škole u Tirani prije mjesec dana. Tuča je izbila zbog spora na društvenim mrežama. Prema stavu vlasti, TikTok širi propagandu nasilja među tinejdžerima.
Popularna platforma će biti blokirana početkom 2025. godine, rekao je premijer Edi Rama 21. decembra, nakon sastanka s roditeljima i nastavnicima iz cijele zemlje.
Albanske vlasti planiraju da proučavaju praksu drugih zemalja u vezi sa TikTokom tokom cijele godine kako bi odlučile da li će dozvoliti platformu u zemlji, rekao je Rama.
Prema mišljenju stručnjaka, nije samo sigurnost djece, već i predstojeći parlamentarni izbori mogući razlog za zabranu TikToka u Albaniji. Zvanična Tirana je možda odlučila da reaguje usljed optužbi za zloupotrebu i manipulaciju na TikToku tokom predizborne kampanje u Rumuniji i istrage EU koja je u toku.
- Beograd i Priština dogovorili rad Komisije za traženje nestalih lica
Nakon pregovora u Briselu koje su vodili specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčák i glavni pregovarači Beograda i Prištine Petar Petković i Besnik Bislimi, postignut je dogovor o Vodećim principima za rad Zajedničke komisije za potraga za nestalim osobama.
Zajednička komisija za nestale osobe, kojom predsjedavaju posrednici EU, pratit će primjenu Deklaracije o nestalim osobama, posebno suradnju dvije strane u identifikaciji grobnih mjesta i daljim iskopavanjima, pristup tačnim i pouzdanim informacijama, korištenje satelitskih podataka i naprednih tehnologija za otkrivanje masovnih grobnica i poštovanje prava porodica nestalih osoba.
Od 6.065 ljudi koji su prijavljeni kao nestali u ratu na Kosovu, između 1. januara 1998. i 31. decembra 2000. godine, ostalo je neriješeno 1.607 slučajeva.
Pitanje traženja nestalih je dio općeg sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
