Na ovim lokalnim izborima, kao i na prethodnim, primjetno je da na skupovima političkih stranaka i u izjavama političkih lidera dominiraju nacionalna, a ne lokalna pitanja. U Makedoniji trenutno traje kampanja za osme lokalne izbore u periodu nakon proglašenja nezavisnosti. Ono što se čini gotovo izvjesnim jeste vjerovatna pobjeda desničarske vladajuće kršćansko-demokratske stranke VMRO-DPMNE na izborima i neizvjesnost ishoda unutar albanskog političkog tabora.
Do prošlogodišnjih parlamentarnih izbora nije bilo napetosti oko toga ko će predstavljati albanske građane u parlamentu Makedonije. Tokom 35 godina nezavisnosti Makedonije, uvijek je postojala jedna stranka – ili PDP, DPA ili DUI (Demokratska unija za integraciju, dominantna u posljednjih 20 godina, stranka koja je proizašla iz UČK nakon sukoba u Makedoniji 2001. godine). Međutim, od prošle godine nekoliko visokopozicioniranih zvaničnika DUI odlučilo je da se odvoji i formira novu stranku, koaliciju Vrijedi. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima postigli su značajan uspjeh i sada su dio vladajuće koalicije s VMRO-DPMNE.
Na ovim lokalnim izborima, sve ankete javnog mnijenja pokazuju da će najveća neizvjesnost biti ishod takmičenja između DUI-ja i koalicije Vrijedi, dvije političke stranke koje predstavljaju Albance u Makedoniji. Rezultati anketa, koje mjere povjerenje albanskih građana u Makedoniji, pokazuju razliku od plus ili minus 2 posto, što spada u raspon statističke greške. Ova neizvjesnost potiče apetit DUI-ja za pobjedom na lokalnim izborima, ali ono što je za njih još karakterističnije jeste pritisak da se održe prijevremeni parlamentarni izbori. Njihovo obrazloženje je da će, ako pobijede na lokalnim izborima, dokazati da su pravi predstavnici interesa Albanaca u Makedoniji (koji čine 25 posto stanovništva) i da će stoga imati pravo da pokrenu prijevremene parlamentarne izbore 2026. godine (iako mandat sadašnje vlade traje do 2028. godine).
Takav scenario nije predviđen nijednim makedonskim zakonom, ali DUI tvrdi da će imati to pravo (ako pobijedi na lokalnim izborima) i da će se morati održati prijevremeni parlamentarni izbori. Vladajuće stranke, međutim, protive se ovom obrazloženju insistirajući da, bez obzira na rezultate lokalnih izbora, nema opravdanja za održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora 2026. godine.
Ova neizvjesnost unutar albanskog političkog tabora samo pojačava antagonizam, intenzivira retoriku u njihovim međusobnim sukobima i podstiče ciklus optužbi.
Među etničkim Makedoncima situacija je jasnija. Jaz između dvije najveće makedonske političke stranke, VMRO-DPMNE i SDSM, iznosi 4 prema 1 u korist desničarske stranke. Socijaldemokrati su u krizi: dijelovi njihovog prethodnog i sadašnjeg rukovodstva upleteni su u korupcijske skandale (koji još uvijek nisu riješeni na sudu), dok je njihova uloga u sklapanju Prespanskog sporazuma – kojim je promijenjeno ime zemlje – i Ugovora o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, koji podrazumijeva uključivanje Bugara u Ustav Makedonije, svela SDSM na najniže ocjene do sada. Ovi sporazumi predstavljaju sramotu za vanjsku politiku zemlje.
Lokalni izbori zakazani su za 19. oktobar 2025. godine, a drugi krug za 2. novembar. U utrci učestvuje 309 kandidata za gradonačelnike u 80 općina i 576 kandidatskih lista za općinska vijeća, što ukupno čini 10.490 kandidata. Ukupno učestvuju 22 stranke, 19 koalicija i 119 građanskih grupa ili nezavisnih kandidata. Glavni grad, Skoplje, privukao je najveći broj kandidata za gradonačelnika – šesnaest.
Za razliku od političkih lidera i njihove borbe za moć tokom kampanje, građani su prvenstveno zabrinuti za lokalna pitanja – kao što su infrastruktura, sanitacija, čist zrak, javne usluge, vodosnabdijevanje, javni prijevoz i obrazovanje. U posljednje vrijeme, nekoliko makedonskih gradova suočilo se sa sve većim problemima sa zagađenjem zraka, odlaganjem otpada i održavanjem čistoće u urbanim naseljima. Ova pitanja su sada na vrhu liste očekivanja birača od novih lokalnih vlasti.
Koalicija vladajuće stranke VMRO-DPMNE, pod nazivom „Vaša Makedonija“, očekuje pobjedu u više od 50 od ukupno 80 općina. Opozicija, u međuvremenu, koristi svoje skupove kako bi diskreditovala jednogodišnju vlast VMRO-DPMNE na nacionalnom nivou u nastojanju da dobije poene na lokalnom nivou. Nije slučajno da na skupovima i vlada i opozicija pribjegavaju nacionalističkoj retorici umjesto da predstave konkretne projekte za rješavanje bezbrojnih lokalnih problema. Možda zato što nijedna od dvije glavne stranke nema stvarne ideje za rješavanje onoga što građane najviše brine – njihovi svakodnevni, praktičnh problemi.
Aleksandar Damovski, editor-in-chief of the portal MKD.mk
Članci objavljeni u rubrici “Mišljenja” odražavaju osobno mišljenje autora i ne trebaju se smatrati službenim stavom Centra
