Završetak izgradnje gasovoda od Bugarske do Srbije

Završetak izgradnje gasovoda od Bugarske do Srbije

Srbija i Bugarska su završile izgradnju gasovoda čiji je cilj smanjenje zavisnosti od ruskog gasa diverzifikacijom snabdjevanja. Gasovod dug 170 kilometara ide od srpskog grada Niša do periferije Sofije, glavnog grada Bugarske. Njegov godišnji kapacitet je 1,8 milijardi kubnih metara, što bi moglo da pokrije i do 60 odsto potreba Srbije za gasom. Nova linija će omogućiti Srbiji pristup alternativnim zalihama gasa iz Grčke i Azerbejdžana, kao i omogućiti Bugarskoj pristup gasu iz zapadne Evrope i Jadranskog mora.

Radovi na projektu počeli su još u februaru. Srbija je prošle godine najavila da želi da smanji obim uvoza ruskog gasa. U novembru ove godine Srbija je potpisala dokumente o kupovini gasa od Azerbejdžana. Prema sporazumu koji su potpisale srpske i azerbejdžanske gasne kompanije, gasovod će Srbiji omogućiti uvoz do 400 miliona kubnih metara prirodnog gasa iz Azerbejdžana. Godišnja potražnja za gasom u Srbiji iznosi oko tri milijarde kubnih metara. Evropska komisija je za realizaciju projekta obezbjedila 49,6 miliona evra, Evropska investiciona banka 25 miliona evra, a Srbija 22,5 miliona evra. Odnosno, Beograd je direktno za ovaj projekat izdvojio 15 miliona evra, a za pripremne radove i projektovanje 7,5 miliona evra.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa bugarskim kolegom Rumenom Radevim pre ceremonije puštanja u rad gasnog interkonektora Srbija-Bugarska. Na ceremoniji puštanja u rad gasnog interkonektora vrjednog 94 miliona evra u Trupalu kod Niša učestvovali su i predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuel Žofre.

Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuele Žofre rekao je u Nišu, na svečanosti otvaranja gasnog interkonektora, da Srbija diverzifikuje svoje izvore energije i postaje sve održivija, što je pokazatelj njene strateške orijentacije i opredeljenja za evropske integracije.

“Ovaj projekat je ključan za sigurnost i stabilnost našeg regiona i razvoj naših ekonomija”, rekao je bugarski predsjednik Radev i dodao da je “sve u pitanju diversifikacija. To će donjeti više alternativa u snabdjevanju obje zemlje, Srbije i Bugarske“.

„Ovo je za nas izuzetno važno i obezbjediće veću bezbjednost na važnim mestima u Srbiji, Dimitrovgradu, Beloj Palanci i Pirotu, ali će donjeti i bolju budućnost. Sada možemo da kupujemo gas na otvorenom tržištu sa šest ili sedam različitih LNG terminala, uključujući Aleksandropolis“, rekao je predsjednik Srbije A. Vučić. On je dodao da će Srbiji ubuduće biti mnogo lakše i biti bolje objezbeđeno sa stanovišta energetske bezbjednosti.

Predsjednik Srbije održao je bilateralni sastanak sa kolegom iz Azerbejdžana, nakon čega su na vojnom aerodromu „Narednik pilot Mihajlo Petrović“ u Nišu predstavljeni PVO sistemi, bespilotne i pilotirane vazdušne i kopnene borbene platforme, a 63. padobransko-desantna brigada predstavila svoje sposobnosti i drugih specijalnih jedinica. Prezentacijama su prisustvovali i ministar odbrane Srbije Miloš Vučević, načelnik Generalštaba Milan Mojsilović, kao i ministar finansija Siniša Mali i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

Tako su Srbija i Bugarska, izgradivši interkonektor, značajno poboljšale svoju energetsku nezavisnost od Ruske Federacije. Alternativni azerbejdžanski gas stvara ravnotežu za spoljnu potrošnju energije dvije zemlje, jača stabilnost snabdjevanja gasom preduzeća i privatnih domaćinstava. S obzirom da je Srbija gasovodom povezana i sa Mađarskom, u dobijanje azerbejdžanskog gasa može biti uključena i Budimpešta, a mađarska vlada je tu želju najavila prije nekoliko mjeseci. Stoga ne čudi što je više od polovine sredstava za realizaciju ovog projekta obezbjedila Evropska komisija.

U međuvremenu, sastanak predsjednika Srbije i Azerbejdžana bio je posvećen ne samo energetskim pitanjima. Srpska strana je odlučila da pokaže svoje sposobnosti za vojno snabdjevanje Azerbejdžana. Demonstriran je sistem protiv drona: PASARS – Mistral, četvorocevni, sa novorazvijenim raketama zemlja-vazduh, radarom i sistemom za ometanje i PASARS – 16, serija “nula”. Zatim su prikazane rakete zemlja-vazduh RLN-RF i RLN-TK i nove rakete vazduh-zemlja ALAS i municija GAVRAN Loitering. Vojska Srbije je pokazala i borbeni dronovi PEGAZ, SENKA sa zemaljskom stanicom za sisteme RVML-02, VRABAC, dron Killer OSICA, dron OBAD i mini-QUADRIKOPTER. Na vojnom aerodromu predstavljene su i zemaljske bespilotne platforme Mali Miloš V2, Mali Miloš V1, Mali Miloš logistic, Mali Miloš ultra light i zemaljska bespilotna platforma MF Niš. Nakon toga, Vojska Srbije je predstavila sistem upravljanja minobacačkom vatrom. 63. padobranska brigada demonstrirala je vertikalne i horizontalne manevre sa helikopterima H-145, Mi-35M, Mi-17 i Mi-8, modularnim terenskim vozilom MTV, borbenim vozilima Miloš 4×4 i Hummer. Nakon toga, 72. brigada specijalnih snaga predstavila je svoje sposobnosti pomoću helikoptera M-17 i bespilotne platforme na daljinsko upravljanje Mali Miloš N/V1.

Sa pouzdanjem se može konstatovati da su Srbija i Azerbejdžan odlučili da blisko sarađuju ne samo u oblasti energetike, već i u domenu vojne bezbjednosti, što ukazuje da su odnosi zvaničnog Bakua i Beograda dostigli suštinski novi nivo.