Ovogodišnji Bledski strateški forum održan je od 28. do 29. kolovoza u Sloveniji pod sloganom „Solidarnost za globalnu sigurnost“. Na forumu su sudjelovali čelnici balkanskih zemalja koje su već postale članice EU te premijeri i ministri vanjskih poslova zapadno balkanske šestorke. Među sudionicima su premijeri Slovenije, Hrvatske i Bugarske, te predsjedavajući Europskog vijeća Charles Michel i posebni predstavnik EU za zapadni Balkan Miroslav Lajčak, kao i predsjednici vlada Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosovo, Albanije.
Važno je napomenuti da je za razliku od summita EU-Zapadni Balkan, koji je prošlog tjedna održan u Grčkoj, Bledskom forumu prisustvovao i albanski premijer Edi Rama. Mediji su objašnjenje nedolaska albanskog premijera na summit u Ateni pronašli u činjenici da je domaćin skupa, premijer Grčke Kyriakos Mitsotakis, bio nezadovoljan nedavnim uhićenjem jednog od lokalnih albanskih gradonačelnika grčkog podrijetla. Navodno, službena Tirana nije odgovorila na zahtjev Atene da gradonačelnika pusti iz pritvora, pa je umjesto premijera poziv na summit dobio predsjednik Albanije, ali on opet nije otišao u Grčku zbog zauzetosti, očito iz solidarnosti s Raminim stavom. Grčki premijer, pak, nije došao na Bledski forum u Sloveniji. Čini se da albansko-grčki odnosi ne prolaze baš najbolje, pa ne čudi što je na tribini bilo mišljenja da zemlje koje su već postale članice EU ne bi trebale blokirati ulazak zemalja kandidata u Europsku uniju.
Bledski strateški forum tradicionalno okuplja sudionike iz različitih djelatnosti kako bi razmijenili mišljenja i razvili ideje za rješavanje sadašnjih i budućih izazova. Ove godine u središtu pažnje bile su europske integracije zemalja zapadnog Balkana.
“Vjerujem da bismo trebali biti spremni za proširenje Europske unije do 2030. godine”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Poručio je da za jaču Uniju svi u Europi moraju biti jači i sigurniji te da je došlo vrijeme da se EU počne širiti. Šef Europskog vijeća priznao je da, iako je europski put Zapadnog Balkana započeo prije 25 godina, sporost tog procesa razočarala je mnoge kako u regiji tako i u EU. Michel je istaknuo kako je za buduće članice ključno raditi na vladavini prava, pravosudnom sustavu i rješavanju bilateralnih sukoba. Naglasio je da proširenje Unije više nije san, da je vrijeme da se krene naprijed, istaknuvši da solidarnost čini EU jakom te da je važno razgovarati o proširenju.
Važno je napomenuti da su u kontekstu summita EU-Zapadni Balkan u Ateni i Bledskog strateškog foruma proruske snage u regiji pokušale aktualizirati temu o izgledima zemalja za pridruživanje BRICS-u. Na to se izravno osvrnuo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, glavni simpatizer ruskog puta razvoja, napisavši na Twitteru: “Europska unija ima alternativu – s obzirom na nove i nejasne uvjete pristupanja. Bruxelles se stalno traži za ulazak u EU, ja smatram da Bosna i Hercegovina treba aplicirati za ulazak u BRICS.”
Prethodno je srpska stranka Pokret socijalista, na čelu sa šefom Sigurnosno-informativne agencije Srbije Aleksandrom Vulinom, podnijela Skupštini Srbije prijedlog rezolucije o pristupanju zemlje BRICS-u. “Europski put Srbije ima jasnu alternativu u vidu ulaska u organizaciju BRICS. Građani Srbije sve više uviđaju da su postali žrtve smišljene manipulacije kolektivnog Zapada. Kao rezultat toga, gotovo dvije trećine građana vidi članstvo zemlje u BRICS-u kao kvalitetnu i prihvatljivu integracijsku opciju koja nudi brzi gospodarski razvoj”, rekli su predstavnici te političke snage.
Unatoč tome, premijerka Ana Brnabić na tribini je rekla da nitko na Zapadnom Balkanu nema bolji izbor od Europske unije. “Bilo bi dobro i za nas, ali i za EU, da konačno napravimo ovaj posljednji korak, da prihvatimo Zapadni Balkan”, rekla je Brnabić i istaknula da je euroskepticizam u Srbiji ispravan, ali da je nastao zbog vremena koje je prošlo od kada je država dobila status kandidata, ali još nije postala članicom EU.
Ovakav nedvosmislen stav Srbije o budućem članstvu u EU odjekuje špekulacijama proruskih snaga na temu “intenziviranja konzultacija oko ulaska Srbije u BRICS”. Unatoč činjenici da Srbija izuzetno dobro balansira između svojih namjera za članstvo u EU i nevoljkosti da pokvari odnose s Rusijom, izgledi za članstvo u BRICS-u za Srbiju očito ostaju manje zanimljivi od europskih integracija. Ulazak Bosne i Hercegovine u BRICS još je manje vjerojatan, jer srpski entitet ne može određivati međunarodni kurs cijele zemlje.
Na pitanje voditelja panela što Srbija čini za normalizaciju odnosa s Kosovom, Ana Brnabić je odgovorila: “Za mene to nisu dvije različite zemlje, za mene je to jedna država. Normalizacija odnosa Beograda i Prištine, koja je u interesu svih, jedan je od naših prioriteta. “Bez formiranja Zajednice srpskih općina teško da će biti ikakvog pomaka”, rekla je.
Kosovski premijer Albin Kurti, odgovarajući na isto pitanje, rekao je da više nema nasilnih prosvjeda na sjeveru Kosova, da je Priština smanjila broj policajaca na tom području, te da će izbori za gradonačelnike četiri općine biti organizirani vrlo brzo. “Podrška ulasku Kosova u EU je 93 posto, a u Srbiji 35 posto. Kosovo je uvelo sankcije Rusiji, a Srbija o tome i ne razmišlja. Želimo i normalizaciju odnosa, a to bi bilo lako da nam je Češka susjed. Do normalizacije sa Srbijom može doći ako se provede ono što smo usmeno dogovorili sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Ali normalizacija također znači da druga strana zna razliku između stvarnosti i fantazije, u čemu ja ne mogu nikome pomoći”, rekao je kosovski premijer.
Crnogorski premijer Dritan Abrazović rekao je da čelnici EU ne znaju što hoće te da nije pametno čekati sukob u zapadnom Balkanu i tek onda mijenjati pristup proširenju. Znamo što želimo: ulazak u EU. Nemamo zaposlenih u našim zemljama, svi su otišli raditi u EU. “Ali ako čekamo da se pridružimo EU da vratimo radnike u naše zemlje, nikada nećemo biti dio Unije”, rekao je.
Predsjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je da bi EU trebala biti mnogo jasnija i konkretnija u pogledu uvjeta pod kojima zemlje trebaju pristupiti Uniji. “Unatoč složenosti uređenja Bosne i Hercegovine, nju karakterizira jedinstvo u političkom konsenzusu oko pristupanja EU. “Vijeće ministara BiH napravilo je korak naprijed usklađujući svoje zakonodavstvo i svoju vanjsku politiku s politikom EU”, rekla je.
Albanski premijer Edi Rama rekao je da sredstva koja EU šalje zemljama regije Zapadnog Balkana, koje su još kandidati, “nisu uravnotežena” i da ne bi trebalo biti situacije sve ili ništa. “Nadam se da će se materijalizirati neki jasni koraci za zemlje koje žele postati dijelom EU-a.” Upitan smatra li se “tragičnim optimistom” u pogledu europskih integracija, Rama je rekao da se osjeća kao da se “vozi autobusom”, ali da je to ipak bolje od “ruskog aviona”. Povodom izjave predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da vjeruje da će zemlje zapadnog Balkana biti u Europskoj uniji do 2030. godine, Rama je rekao da bi bilo dobro da se barem neki koraci materijaliziraju.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski izrazio je nezadovoljstvo građana svoje zemlje zbog nedovoljno brze europske integracije. “Među starim državama kandidatkinjama najbolji smo u mnogim aspektima, sa stajališta implementacije europskog zakonodavstva, mikrofinancijske stabilnosti, što dokazuju instrumenti EU. Zato kažem da je 2030. dostižan cilj”, rekao je Kovačevski. Napomenuo je da je zemlja postala kandidat za članstvo u EU i prije Solunskog procesa 2003. godine. Tada nismo bili Sjeverna Makedonija, nego Makedonija. Crna Gora nije bila neovisna, a nije bilo ni Kosovo. Proces je trajao toliko dugo, a kada kažete da je samo 50 posto građana zemlje za EU, onda bih rekao da je to veliki optimizam, nakon 20 godina. Prema njegovim riječima, članstvo u EU je jedina alternativa za zemlje zapadnog Balkana.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako ne smatra bitnim da zemlje kandidatkinje istovremeno uđu u Europsku uniju. Jedino ispravno, smatra on, je pojedinačno mjeriti doprinose i zasluge svake zemlje. Nikakve bilateralne poteškoće ne smiju biti izgovor za odgodu integracije. “Nastavite s reformama, osigurajte političku sigurnost unutar zemlje i zadržite entuzijazam, a ne cinizam u pogledu europskih integracija”, istaknuo je hrvatski premijer.
Tako je panel za raspravu na strateškom forumu svjedočio o velikom nestrpljenju zemalja zapadnog Balkana da dobiju datum pristupanja EU. Čelnici tih zemalja izrazili su zabrinutost da odgađanje ulaska njihovih zemalja u EU dovodi do rasta euroskepticizma, a kada on dosegne kritičnu razinu, ni ulazak u EU neće biti poželjan događaj za radikalnu promjenu javnog mnijenja. Čini se da to dobro razumije i službeni Bruxelles koji je 2030. godinu proglasio datumom kada bi zemlje cijele regije trebale dobiti članstvo u EU. Svima je poznata različita razina pripremljenosti za članstvo. Jasno je da će BiH i Kosovo među posljednjima završiti pristupne pregovore s Bruxellesom, dok bi Sjeverna Makedonija mogla biti među prvima. Ali pitanje priznavanja bugarske manjine u zemlji, koje zahtijeva ustavne promjene i koje blokira oporba, moglo bi usporiti relativno brz proces pristupanja zemlje EU. Dakle, da zaključimo, Srbija je euroskeptična, ali ne vidi “plan B” u pridruživanju BRICS-u, Albanija je “tragični optimist”, iako europske integracije idu sporo, a Crna Gora je pred samim vratima Europske unije.
