Ovogodišnji Bledski strateški forum održan je od 28. do 29. avgusta u Sloveniji pod sloganom “Solidarnost za globalnu sigurnost”. Na forumu su učestvovali lideri balkanskih zemalja, koje su već postale članice EU, te premijeri i ministri vanjskih poslova zapadnobalkanske šestorke. Među učesnicima su i premijeri Slovenije, Hrvatske i Bugarske, kao i predsjedavajući Evropskog vijeća Charles Michel i specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan Miroslav Lajčak, kao i predsjednici vlada Srbije, Crne Gore, BiH, Severne Makedonije, Kosovo, Albanije.
Važno je napomenuti da je za razliku od samita EU-Zapadni Balkan, koji je održan prošle sedmice u Grčkoj, Bledskom forumu prisustvovao albanski premijer Edi Rama. Mediji su za izostanak albanskog premijera na samitu u Atini našli objašnjenje u tome što je domaćin događaja, premijer Grčke Kyriakos Micotakis, bio nezadovoljan nedavnim hapšenjem jednog od lokalnih albanskih gradonačelnika grčkog porijekla. Navodno, zvanična Tirana nije odgovorila na zahtjev Atine da gradonačelnika pusti iz pritvora, pa je umjesto premijera poziv na samit dobio predsjednik Albanije, ali on nije otišao u Grčku, pozivajući se na zauzetost, opet očigledno iz solidarnosti sa Raminom pozicijom. Grčki premijer, pak, nije došao na Bledski forum u Sloveniji. Čini se da albansko-grčki odnosi ne prolaze najbolje vremena, pa ne čudi što je na forumu bilo mišljenje da zemlje koje su već postale članice EU ne treba da blokiraju ulazak zemalja kandidata u Evropsku uniju.
Bledski strateški forum tradicionalno okuplja učesnike iz različitih delatnosti kako bi razmenili mišljenja i razvili ideje za rešavanje trenutnih i budućih izazova. Ove godine u fokusu pažnje bile su evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana.
“Vjerujem da bismo trebali biti spremni za proširenje Evropske unije do 2030. godine”, rekao je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. On je rekao da za jaču Uniju svi u Evropi moraju biti jači i sigurniji, te da je došlo vrijeme da EU krene na proširenje. Šef Evropskog savjeta je priznao da, iako je evropski put Zapadnog Balkana započeo prije 25 godina, sporost ovog procesa razočarala je mnoge kako u regionu, tako i u EU. Michel je napomenuo da je ključ za buduće države članice da rade na vladavini prava, pravosudnom sistemu i rješavanju bilateralnih sukoba. Naglasio je da proširenje Unije više nije san, da je vrijeme da se ide naprijed, ističući da solidarnost čini EU jakom i da je važno razgovarati o proširenju.
Vrijedi napomenuti da su u pozadini samita EU-Zapadni Balkan u Atini i Bledskog strateškog foruma, proruske snage u regionu pokušale da ažuriraju temu o izgledima za ulazak zemalja u BRICS. Na to se direktno pozvao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, glavni simpatizer ruskog puta razvoja, koji je na Tviteru napisao: „Evropska unija ima alternativu – s obzirom na nove i nejasne uslove za pristupanje. Od Brisela se stalno traži ulazak u EU, smatram da bi Bosna i Hercegovina trebala aplicirati za ulazak u BRICS.”
Prethodno je Srpska stranka “Pokret socijalista”, na čijem je čelu šef Bezbednosno-Informativne agencije Srbije Aleksandar Vulin, podnela Skupštini Srbije nacrt rezolucije o pristupanju zemlje BRICS-u. „Evropski put Srbije ima jasnu alternativu u vidu ulaska u organizaciju BRICS. Građani Srbije sve više shvataju da su postali žrtve smišljene manipulacije kolektivnog Zapada. Kao rezultat toga, skoro dvije trećine građana članstvo zemlje u BRICS-u vidi kao kvalitetnu i prihvatljivu integracijsku opciju koja nudi brzi ekonomski razvoj“, rekli su predstavnici političke snage.
Uprkos tome, premijerka Ana Brnabić je na forumu rekla da niko na Zapadnom Balkanu nema bolji izbor od Evropske unije. “Bilo bi dobro i za nas, kao i za EU, da konačno učinimo ovaj poslednji korak, da prihvatimo Zapadni Balkan”, rekla je Brnabić i istakla da je evroskepticizam u Srbiji tačan, ali da je nastao zbog vremena koje je prošlo od kada je zemlja dobila status kandidata, a još nije postala članica EU.
Ovakav nedvosmislen stav Srbije o budućem članstvu u EU odjekuje spekulacijama proruskih snaga na temu „intenziviranja konsultacija oko ulaska Srbije u BRICS“. Uprkos činjenici da je Srbija izuzetno dobra u balansiranju namera za članstvo u EU i nevoljnosti da kvari odnose sa Rusijom, izgledi za članstvo u BRICS-u za Srbiju očigledno ostaju manje interesantni od evropskih integracija. Pristupanje Bosne i Hercegovine BRICS-u je još manje vjerovatno, jer srpski entitet ne može odrediti međunarodni kurs cijele države.
Na pitanje domaćina panela šta Srbija čini da postigne normalizaciju odnosa sa Kosovom, Ana Brnabić je odgovorila: „Za mene to nisu dve različite zemlje, za mene je to jedna država. Normalizacija odnosa Beograda i Prištine, koja je u interesu svih, jedan je od naših prioriteta. Bez formiranja Zajednice srpskih opština teško da će biti pomaka“, rekla je ona.
Premijer Kosova Albin Kurti je, odgovarajući na isto pitanje, rekao da na severu Kosova više nema nasilnih protesta, da je Priština smanjila broj policajaca na tom području, te da će izbori za gradonačelnike četiri opštine biti organizovano i vrlo brzo. „Podrška ulasku Kosova u EU je 93 odsto, a u Srbiji 35 odsto. Kosovo je uvelo sankcije Rusiji, a Srbija o tome ni ne razmišlja. Želimo i normalizaciju odnosa, a bilo bi lako da nam je Češka susjed. Normalizacija sa Srbijom može da se desi ako se sprovede ono što smo usmeno dogovorili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ali normalizacija znači i da druga strana zna razliku između stvarnosti i fantazije, u čemu ja nikome ne mogu pomoći”, rekao je kosovski premijer.
Crnogorski premijer Dritan Abrazović rekao je da lideri EU ne znaju šta žele, te da nije mudro čekati sukob na Zapadnom Balkanu i tek onda mijenjati pristup proširenju. “Znamo šta želimo: ulazak u EU.” Nemamo zaposlenih u našim zemljama, svi su otišli da rade u EU. “Ali ako čekamo da se pridružimo EU kako bismo vratili radnike u naše zemlje, nikada nećemo biti dio Unije”, rekao je.
Predsjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je da bi EU trebala biti mnogo jasnija i konkretnija po pitanju uslova pod kojima zemlje treba da pristupe Uniji. “Uprkos složenosti uređenja Bosne i Hercegovine, karakteriše je jedinstvo u političkom konsenzusu po pitanju pristupanja EU. “Vijeće ministara BiH je napravilo korak naprijed usklađivanjem svog zakonodavstva i svoje vanjske politike sa politikom EU”, rekla je ona.
Albanski premijer Edi Rama rekao je da sredstva koja EU šalje zemljama u regionu Zapadnog Balkana, koje su još uvijek kandidati, “nisu izbalansirana” i da ne bi trebalo biti situacije na sve ili ništa. “Nadam se da će se neki jasni koraci materijalizirati za zemlje koje žele postati dio EU.” Upitan da li sebe smatra “tragičnim optimistom” u vezi sa evropskim integracijama, Rama je rekao da se oseća kao da se “vozi autobusom”, ali da je to ipak bolje od “ruskog aviona”. Povodom izjave predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela da vjeruje da će zemlje zapadnog Balkana biti u Evropskoj uniji do 2030. godine, Rama je rekao da bi bilo dobro da se barem neki koraci materijalizuju.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski izrazio je nezadovoljstvo građana svoje zemlje zbog nedovoljno brzih evropskih integracija. „Među starim državama kandidatima najbolji smo u mnogim aspektima, sa stanovišta implementacije evropskog zakonodavstva, mikrofinansijske stabilnosti, što je dokazano instrumentima EU. Zato kažem da je 2030. dostižan cilj“, rekao je Kovačevski. Napomenuo je da je zemlja postala kandidat za članstvo u EU i prije Solunskog procesa 2003. godine. Tada nismo bili Sjeverna Makedonija, nego Makedonija. Crna Gora nije bila nezavisna, a nije bilo ni Kosova. Toliko je trajao proces, a kada kažete da je samo 50% građana zemlje za EU, onda bih rekao da je to veliki optimizam, nakon 20 godina. Prema njegovim riječima, članstvo u EU je jedina alternativa za zemlje Zapadnog Balkana.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da ne smatra važnim da se zemlje kandidati istovremeno priključe Evropskoj uniji. Jedino ispravno je, po njegovom mišljenju, individualno mjerenje doprinosa i zasluga svake države. Nikakve bilateralne poteškoće ne bi trebale biti izgovor za odlaganje integracije. “Nastaviti s reformama, osigurati političku sigurnost unutar zemlje i zadržati entuzijazam, a ne cinizam u pogledu evropskih integracija”, naglasio je hrvatski premijer.
Tako je panela za diskusiju na strateškom forumu svjedočila o velikom nestrpljenju zemalja Zapadnog Balkana da dobiju datum pristupanja EU. Lideri ovih zemalja izrazili su zabrinutost da odgađanje pristupanja njihovih država EU dovodi do rasta evroskepticizma, a kada dostigne kritični nivo, čak ni sticanje članstva u EU neće biti poželjan događaj za radikalnu promjenu javnog mnjenja. Čini se da to dobro razumije i zvanični Brisel, koji je 2030. proglasio datumom kada bi zemlje cijelog regiona trebalo da dobiju članstvo u EU. Svi su svjesni različitog nivoa pripreme za članstvo. Jasno je da će BiH i Kosovo biti među posljednjima ko završi pristupne pregovore sa Briselom, dok bi Sjeverna Makedonija mogla biti među prvima. Ali pitanje priznavanja bugarske manjine u zemlji, za koje su potrebne izmjene ustava, koje blokira opozicija, može usporiti relativno brz proces pridruživanja ove zemlje EU. Dakle, u zaključku, Srbija je evroskeptična, ali ne vidi „plan B“ u ulasku u BRIKS, Albanija je „tragični optimista“, iako su evropske integracije spore, a Crna Gora stoji pred samim vratima Evropske unije.
