- Sudjelovanje predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Komšića i člana Predsjedništva BiH Bećirovića na sastanku Krimske platforme u Kijevu
Rusija je nazočnost članova Predsjedništva BiH na summitu Krimske platforme u Kijevu nazvala “neprijateljskim činom” na koji može odgovoriti. Ovo reagiranje objavilo je na svojoj web stranici Veleposlanstvo Rusije u Bosni i Hercegovini. Rusko diplomatsko predstavništvo priopćilo je kako nazočnost predstavnika BiH na summitu doživljava kao “iskreno neprijateljski čin” i napad na teritorijalni integritet Ruske Federacije, a Moskva “zadržava pravo odgovora na neprijateljske akcije.” BiH su na summitu predstavljali predsjedatelj Predsjedništva Željko Komšić, kao i član Predsjedništva Denis Bećirović. Tijekom posjeta Kijevu sastali su se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, komemorirali su civile koje su ruski okupatori ubili u Buči. Ž. Komšić je u svom govoru istaknuo da je Krim teritorij Ukrajine i da oko nepovredivosti granica ne može biti kompromisa. Član Predsjedništva BiH D. Bećirović kazao je kako su nadležni organi države BiH osudili brutalnu agresiju Rusije na Ukrajinu kao čin kršenja međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina je do danas ukupno 86 puta glasala, kao i EU, za osudu ruske agresije na Ukrajinu. Na Trećem summitu Krimske platforme sudjelovalo je više od 60 najutjecajnijih svjetskih lidera, a kako je istaknuo D. Bećirović, “glas Bosne i Hercegovine čuo se na svim meridijanima i paralelama”. Osvrnuo se na izjavu predsjednika Republike Srpske M. Dodika koji je rekao da su članovi Predsjedništva BiH u Ukrajini iznosili privatne stavove. “Mogu samo konstatirati da je on niži predstavnik vlasti u Bosni i Hercegovini i da kao takav nema apsolutno nikakve ovlasti govoriti o vanjskoj politici. To je isključiva nadležnost države Bosne i Hercegovine”, naglasio je Bećirović. “U ovim teškim vremenima podržavati Ukrajinu znači biti na pravoj strani povijesti i dijeliti načela na kojima počiva civilizirani svijet. Podupirati Ukrajinu znači imati svjetonazorski, pravno, moralno, politički i povijesno ispravan stav. I većina građana BiH snažno podržava Ukrajinu“, zaključio je D. Bećirović.
Unatoč kritikama posjeta Kijevu Ž. Komšića i D. Bečirovića od strane predstavnika Republike Srpske i najjače hrvatske stranke u BiH – HDZ-a, ova su dva člana Predsjedništva pokazala odlučnost u potrebi pružanja pomoći Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji i osiguranju njezine teritorijalne cjelovitosti, kao i njihova zrelost u pristupima rješavanju pitanja rata i mira, određivanju tko je agresor, a tko žrtva vojnog napada. Nije pitanje koliko BiH uistinu može pomoći Ukrajini, nego hoće li imati snage jasno utvrditi da je na pravoj strani povijesnih procesa. Ukrajina danas prolazi ono što je prošla Bosna i Hercegovina 1992.-95., a većina predstavnika službenog Sarajeva dokazuje svoju pripadnost europskom taboru boraca za trijumf međunarodnog prava, europskih vrijednosti i slobode Ukrajine.
- Odnosi Kijeva i Beograda. Sudjelovanje Srbije na sastanku Krimske platforme
Tijekom posljednjeg sastanka u Ateni predsjednika Ukrajine i Srbije Volodimir Zelenski je pozvao Aleksandra Vučića i srpsku stranu da se pridruže Trećem summitu Krimske platforme. Anna Brnabić održala je govor i uputila video apel. Premijerka je navela da Srbija nikada nije bila za vrijednosnu neutralnost i da u potpunosti poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. A. Brnabić je napomenula da Srbija žali zbog patnje Ukrajine i njezinog naroda. „I dalje ćemo posebnu pažnju posvećivati humanitarnoj situaciji u Ukrajini i pružati joj pomoć, što dokazuje i naša odluka da doniramo robu i lijekove za ublažavanje humanitarnih patnji“, – rekla je Brnabić. “Srbija je pravi prijatelj Ukrajine”, dodala je. U međuvremenu, šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić sutradan se sastao s veleposlanikom Ruske Federacije u Beogradu Aleksandrom Bocan Harčenkom, ustvrdivši da se Srbija nije pridružila izjavi samita Krimske platforme, jer, prema njegovim riječima, prelazi granice koje su nama prihvatljive.
A upravo u to vrijeme građani i veleposlanici europskih zemalja okupili su se u Beogradu na Maršu mira povodom 32. obljetnice Dana neovisnosti Ukrajine. Veleposlanici su bili odjeveni u detalje boja ukrajinske zastave – plavu i žutu, poput kravata ili šalova, a imali su i ukrajinske zastave, dok su građani nosili transparent “Ukrajina će pobijediti”. Američki veleposlanik u Beogradu Christopher Hill rekao je da će SAD podržavati Ukrajinu dokle god bude potrebno. Hill se osvrnuo i na summit u Ateni te istaknuo da je došlo do uspješnog susreta predsjednika Srbije i Ukrajine, što pokazuje da su Beograd i Kijev sve bliži, a istaknuo je i kako je dobro što je premijerka Srbije sudjelovala u Krimskom forumu. Šef predstavništva Europske unije u Srbiji Emanuele Žofre istaknuo je kako sudionici Marša mira žele pokazati solidarnost, ali i divljenje prema hrabrosti ukrajinskog naroda. Prema njegovim riječima, Srbija će nastaviti podržavati slanje humanitarne pomoći Ukrajini. “Potrebna nam je ujedinjena Europa u ovim teškim okolnostima”, zaključio je Žofre.
Ovotjedni susret predsjednika Ukrajine i Srbije tijekom summita u Ateni imao je značajan odjek ne samo u društvima dviju zemalja, već i u svim zemljama balkanske regije. Unapređenje odnosa na pruzi Beograd-Kijev važno je i značajno. To potvrđuje i online sudjelovanje premijerke Srbije A. Brnabić na Trećem summitu Krimske platforme i njezin sadržajan govor. U međuvremenu, proruske snage u Vladi Srbije, koje zauzimaju poseban stav, izrazile su to u izjavi čelnika Socijalističke partije i ministra vanjskih poslova I. Dačića. Kako ne bi bio na udaru ozbiljne kritike Moskve, Beograd je pribjegao takvom manevru stavljajući ispred Kremlja političara koji simpatičan Moskvi. Srbija i dalje manevrira između Bruxellesa i Moskve, ali u posljednje vrijeme proeuropske note zvuče mnogo glasnije od proruskih.
- Proces formiranja nove Vlade Crne Gore
Čelnik pokreta Europa sada (PES) Milojko Spajić, koji je dobio mandat za sastavljanje nove vlade, rekao je da je zaključak Glavnog vijeća PES-a da su dogovorili parlamentarnu većinu za sastavljanje vlade. On je rekao da će za novog predsjednika Skupštine biti predložen lider partije Demokratska Crna Gora Aleksa Bečić. “Očekujemo podršku 44 zastupnika (od ukupno 81) u Saboru prilikom donošenja odluke o novoj Vladi”, rekao je Spajić. Na pitanje da li prosrpski blok “Za budućnost Crne Gore” sigurno neće biti u sastavu naredne Vlade Crne Gore, on je odgovorio da hoće. Ne možemo vjerovati u njihovu iskrenost, rekao je čelnik PES-a. Glavno vijeće pokreta “Europa sad” održalo je sastanak na kojem su razmatrana načela formiranja nove, 44. vlade. U Vladi će biti i predstavnici bošnjačke manjine u zemlji, koji su postavili ultimatum da neće biti zajedno u izvršnoj vlasti s prosrpskim zastupnicima. Vladu podupiru i lokalni albanski zastupnici.
Stoga se čini da će konfiguracija nove crnogorske vlade imati isključivo proeuropski ton uz sudjelovanje svih zastupnika nacionalnih manjina koji su na izborima osvojili zastupničke mandate, osim srpskih. Očigledno je da su napori službenog Beograda da izvrši pritisak na Crnu Goru imali suprotan učinak. Osim bloka “Za budućnost Crne Gore”, u vladinu koaliciju nije pozvana ni Demokratska partija socijalista, koja je dugo bila na vlasti i za koju neki povezuju niz korupcijskih afera.
- Sastanak specijalnog predstavnika SAD-a za Zapadni Balkan s političkim vrhom Sjeverne Makedonije
Zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a i posebni predstavnik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar održao je sastanke s predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim i šefom makedonske diplomacije Bujarom Osmanijem. Na sastancima je potvrđena potpora SAD-a europskim aspiracijama te zemlje, a službeni Washington izrazio je očekivanje da će Sjeverna Makedonija nastaviti put prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Razmijenjena su mišljenja o aktualnim političkim događanjima s naglaskom na europski dosje Sjeverne Makedonije, kao i o potrebi nastavka pregovaračkog procesa s EU kroz provedbu ustavnih amandmana.
Nakon sastanka premijera Kovačevskog s Escobarom ocijenjeno je da svaki drugi rezultat osim nastavka europskog puta ne odgovara državnim i strateškim interesima Sjeverne Makedonije za postizanje cilja europskih integracija, što ima nedvosmislenu potporu makedonskih građana i kao nikada do sada iz inozemstva, od međunarodnih partnera. S EU-om je postignut dogovoreni okvir uz punu zaštitu makedonskog jezika i identiteta, a očekuju se i pomaci u državnim odlukama o priznavanju novih nacionalnih manjina, uključujući i bugarsku. Premijer Kovačevski rekao je da ima dovoljno vremena za donošenje ustavnih promjena te da je važno da se taj proces provede kroz raspravu. Smatra da oporbeni VMRO-DPMNE ima dovoljno europskog potencijala i da to može, jer je u protivnom alternativa blokada i izolacija zemlje. Oporba je pak drugačijeg mišljenja da neće podržati ustavne promjene pod diktaturom i traži prijevremene izbore. U izvješću o susretu čelnika VMRO-DPMNE Mickoskog i Escobara navodi se da je aktualna vlada dezinformirala međunarodnu zajednicu, a posebno SAD, o mnogim unutarnjopolitičkim pitanjima. Potvrđeno je da su glavno opredjeljenje i prioritet VMRO-DPMNE EU i euroatlantske vrijednosti. Mickoski je pritom istaknuo kako je jedini izlaz iz ovako iznimno teške situacije održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora na kojima će građani izabrati legitimnu vlast.
Dakle, dolazak američkog specijalnog predstavnika nije puno pridonio interesima vlade Sjeverne Makedonije. Oporba tvrdoglavo ostaje pri svom stavu – prvo prijevremeni izbori, na kojima očekuje pobjedu, a tek onda promjena ustava. Bruxellesu i Washingtonu bit će teško promijeniti mišljenje oporbenog VMRO-DPMNE-a. On je vješto izgradio svoju obrambenu poziciju i postupno vodi zemlju prema prijevremenim izborima. Jedina opcija službenog Skoplja bit će održavanje prijevremenih izbora i pobjeda na njima, promicanje potpore iz Washingtona i Bruxellesa i razotkrivanje dvostruke pozicije oporbe. No, hoće li u tome uspjeti ostaje pod velikim upitnikom.
- Vojna pomoć Ukrajini od strane zemalja Zapadnog Balkana
Nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ateni, hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je pripremio novi paket pomoći od 30 milijuna eura, čime će ukupan iznos potpore Zagreba Kijevu porasti na 200 milijuna eura. Prije toga Hrvatska je Ukrajini prebacila 9 helikoptera Mi-8. Zagreb je Ukrajini predao i pješačko naoružanje i vojnu opremu, 15 sovjetskih topova M-46 kalibra 130 mm. Hrvatska i Ukrajina nedavno su dogovorile isporuku žitarica preko hrvatskih luka Vukovar na Dunavu i Rijeka na Jadranu. “Već je izvezeno nekoliko tisuća tona žitarica. Najviše ih je otišlo u Italiju, a ostali u sjevernu Afriku”, potvrdio je Andrej Plenković.
Predsjednik Crne Gore J. Milatović rekao je da će njegova država isporučiti Ukrajini paket vojne potpore vrijedan 10 milijuna eura i pridružiti se sigurnosnim jamstvima koje Ukrajini daju zemlje “G7”. Djelomično priznato Kosovo također se pridružilo deklaraciji G7 o “sigurnosnim jamstvima” za Ukrajinu, napisao je premijer te zemlje Albin Kurti. Kosovski premijer rekao je da će ta zemlja pomoći Ukrajini da se približi porazu Rusije i privede rusko vodstvo pravdi za ratne zločine.
Može se primijetiti da većina zemalja Zapadnog Balkana ne stoji po strani u pogledu pružanja podrške Ukrajini, uključujući vojnu potporu. Svojedobno je Kijev dobio značajnu pomoć od Sjeverne Makedonije, uključujući sovjetske jurišne i borbene zrakoplove. Bosna i Hercegovina proizvodi značajan broj vojnog streljiva po sovjetskim standardima koje se može koristiti u Ukrajini, uključujući isporuku preko trećih zemalja. Određena vojna pomoć Kijevu stigla je čak i iz Srbije, a službeni Beograd se distancirao od naizgled izravnih isporuka oružja ukrajinskoj vojsci, ali su američki izvori naznačili koje točno vrste oružja i streljiva Ukrajina dobiva. Moskva svoje lobiste u Srbiji i BiH nastoji natjerati na raskid izravnih ugovora, što nije tako jednostavno u kupnji oružja i streljiva ako je iz trećih zemalja.
- Alternativni plinovod Srbija – Bugarska mogao bi biti izgrađen već u jesen 2023.
Izgradnja drugog plinovoda između Srbije i Bugarske bit će dovršena već u listopadu ove godine. To mišljenje iznijela je ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Džedović. “Ovo je strateški važan projekt ne samo za plinski sektor, već i za energetiku Srbije u cjelini, jer će omogućiti dodatni izvor opskrbe plinom i visoku sigurnost dobivanja tog energenta”, rekala je Džedović obilazeći jedno gradilište. Vrijedi napomenuti da je između Srbije i Bugarske već izgrađen magistralni plinovod “Balkanski tok” – ogranak plinovoda “Turski tok”, kojim ruski prirodni plin teče iz Turske u Srbiju i dalje u Europu. Plinovod je pušten u rad 1. siječnja 2021. godine. Izgradnjom novog plinovoda, prema riječima same Džedović, želi se smanjiti ovisnost o opskrbi ruskim plinom diverzifikacijom izvora njegove proizvodnje. Diverzifikacija je jedan od zahtjeva Europske unije prema Srbiji. U listopadu 2022. godine, tijekom sastanka sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otvoreno je pozvala Srbiju na diverzifikaciju izvora opskrbe plinom, jer “prevelika usmjerenost na Rusiju nije dobra”. Dužnosnici iz Bruxellesa tada su Beogradu nedvosmisleno natuknuli da će alternativni interkonektor dovesti Srbiju korak bliže EU. Govoreći o izgradnji nove plinske veze, ministrica Džedović izrazila je nadu da će Srbija uskoro moći primati prirodni plin iz Azerbajdžana i kaspijskog područja, kao i tekući prirodni plin s terminala u Grčkoj. “U budućnosti će ovaj pravac (plinovoda Srbija-Bugarska) postati još značajniji zbog diverzifikacije izvora opskrbe plinom diljem Europe i mogućnosti kupnje plina od različitih dobavljača. Zahvaljujući ovom interkonektoru Srbija će imati veliku energetsku sigurnost, a imat će i ulogu tranzitne zemlje za cijelu regiju, kao što je to slučaj s plinovodom Balkanski tok, rekla je Dubravka Džedović. S druge strane, građevinski poduzetnici su izvijestili da su u ovom trenutku dobili 100% cijevi za budući plinovod. 70% ovih cijevi je već ugrađeno. Izgrađeno je i 45 posto svih zemaljskih objekata interkonektora Srbija – Bugarska.
Tako izgradnjom novog kraka plinovoda koji će dopremati plavo gorivo iz Azerbajdžana i tekući plin iz grčkih luka, Srbija jača svoju energetsku neovisnost i ispunjava direktive EU o potrebi dobivanja najviše trećine energije iz jednog izvora opskrbe. Tijekom nedavnih pregovora predsjednika Srbije i premijera Mađarske u Budimpešti, Viktor Orban je već izrazio značajan interes za dobivanje plina iz Srbije, ako zbog rata bude problema s njegovim transportiranjem iz Ukrajine. Aleksandar Vučić je uvjerio sugovornika u spremnost Srbije da pruži takve usluge, jer će Beograd od tranzita zaraditi mnogo novca.
