- Ogorčenje u Beogradu, Washingtonu, Bruxellesu jer Kosovo zatvara paralelni srpski strukturi
Početkom veljače, vlada Kosova najavila je zatvaranje triju takozvanih paralelnih srpskih struktura, koje funkcioniraju kao paralelne općine u Peći, Istoku i Klini. Strukture koje su stvorili kosovski Srbi uz potporu Beograda optužene su za kaznena djela – krivotvorenje i širenje lažnih informacija. Kosovska policija pretražila je prostorije triju struktura i izvijestila da neki od dokumenata imaju logo srbijanske vlade. Otkriveni su i dokumenti paralelnih struktura vlasti, ilegalni iz perspektive Prištine. Zaplijenjena je brojna dokumentacija, a čelnici paralelnih struktura zadržani su “na ispitivanju”.
“Era bezakonja je završena, a jedina institucija Srbije unutar Republike Kosovo bit će njezino veleposlanstvo u Prištini”, rekao je kosovski ministar unutarnjih poslova Dželal Svećla.
Krajem siječnja ministar lokalne samouprave Kosova Elbert Krasniqi najavio je zatvaranje još jedne paralelne srpske strukture u općini Dragash, koja je izdavala srpske dokumente građanima iz četiriju općina u južnoj regiji Kosova.
Stranka kosovskih Srba Srpska lista, komentirajući gašenje srbijanskih institucija, pozvala je Beograd da zatraži intervenciju Europske unije i NATO misije na Kosovu KFOR kako bi se spriječilo “obračunavanje” kosovskog premijera Albina Kurtija sa srpskom zajednicom. “Postupke Prištine treba smatrati okupatorskim i nikako drugačije”, poručili su iz Srpske liste.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju Republike Srbije akciju kosovske policije nazvala je “nezakonitom i nasilnom akcijom”. Kancelarija je navela da je “invazija naoružanih pripadnika kosovske policije na privremene vlasti opština Peć (u Goraždecu), Istok (u Osojanu) i Kline (u Videju) nastavak etničkog čišćenja i istrebljenja Srba”. na Kosovu i Metohiji, pod izravnim vodstvom Albina Kurtija, pred očima cijele međunarodne zajednice.”
Američki veleposlanik u Prištini Jeff Hovenier optužio je kosovsku vladu za neopravdano povećanje etničkih napetosti.
Europska unija izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog specijalnih policijskih operacija u uredima institucija kojima upravlja Srbija. Peter Stano, glasnogovornik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europske unije, izjavio je da će iznenadno zatvaranje ovih ureda imati negativan utjecaj na svakodnevni život i životne uvjete zajednica kosovskih Srba, jer će im ograničiti pristup osnovnim socijalnim uslugama zbog na očigledan nedostatak alternative u ovom trenutku. Pretpostavlja se da će status ovih struktura biti riješen u okviru dijaloga uz posredovanje EU u vezi sa stvaranjem Zajednice srpskih općina, ističe se u priopćenju. Europska unija pozvala je Kosovo da izbjegne jednostrane akcije koje bi mogle povećati napetosti i da riješi ta pitanja kroz dijalog uz posredovanje EU.
Reakcija međunarodne zajednice pokazuje da trenutna politika kosovske vlade pod Kurtijevim vodstvom ne vidi podršku zapadnih partnera Kosova. Washington i Bruxelles nisu spremni na bezuvjetnu potporu Prištini i vršit će pritisak na kosovske vlasti da postignu kompromisna rješenja u okviru dijaloga pod okriljem EU. Istodobno, Kurti i njegov tim odlučni su nastaviti politiku izgradnje državnosti Kosova smanjivanjem ovlasti Srbije nad područjima Kosova naseljenim Srbima.
- Zapadni saveznici Kosova pozivaju kosovske vlasti da odgode uvođenje eura i zabranu dinara
Riječ je o odluci Središnje banke Kosova o isključivoj uporabi eura od 1. veljače i zabrani korištenja srpskog dinara u gotovinskom prometu.
Kao što je poznato, Kosovo je jednostrano usvojilo euro 2002. godine. U isto vrijeme Srbija, koja Kosovo smatra svojim teritorijem, u dinarima financira srpske institucije na Kosovu i isplaćuje socijalna davanja kosovskim Srbima. Srbi na Kosovu do 1. veljače mogli su vršiti plaćanja, uključujući i gotovinu, u dinarima i podizati dinare sa svojih računa u srpskim bankama na Kosovu. To je postalo nemoguće nakon što je Priština uvela nova pravila.
Prvo su veleposlanici Francuske, Njemačke, UK, Italije i SAD-a, a zatim i Europske unije izrazili zabrinutost zbog negativnog utjecaja odluke na svakodnevni život Srba na Kosovu. Diplomati i dužnosnici pozvali su na duže prijelazno razdoblje i zatražili više informacija javnosti o novosti.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pak je najavio da će Srbija zatražiti hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kao odgovor na odluku Kosova da koristi euro i zabrani srpski dinar.
Jasno je da je zamjena dinara eurom dio politike jačanja neovisnosti Kosova od Srbije koju provodi vlada Albina Kurtija. Međutim, takvi koraci ne nailaze na podršku Zapada. EU i SAD ne žele eskalaciju sukoba između Prištine i Beograda i pokušavaju uvjeriti kosovske vlasti da idu na kompromis. Prije svega, riječ je o provedbi ranije postignutog dogovora u dijalogu uz posredovanje EU o stvaranju Zajednice srpskih općina, odnosno davanju posebnog statusa regijama s pretežno srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova.
- Kosovo i Turska potpisali vojni sporazum
Ministri obrane Kosova i Turske, Ejup Maqedonci i Yasar Guler, potpisali su okvirni vojni sporazum.
Sporazumom je predviđeno produbljivanje vojne suradnje u području obrazovanja, obuke, razmjene vojnog osoblja, turskih ulaganja u obrambenu industriju Kosova i rehabilitacije osoblja Kosovskih sigurnosnih snaga u Turskoj.
Macedonsi, koji je posjetio Tursku s izaslanstvom Ministarstva obrane i sigurnosnih snaga Kosova, istaknuo je kako je svrha vojne suradnje Prištine i Ankare “zajednički doprinos očuvanju mira i stabilnosti u regiji i šire”. Istodobno, analitičari tvrde da sporazum pokazuje kako kosovske vlasti vide Tursku kao alternativnog saveznika Zapadu koji je spreman poduprijeti proces izgradnje države u vojnom sektoru, prije svega transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga u prave vojska.
Srbijanski ministar obrane Miloš Vučević, komentirajući dogovore Prištine i Ankare, rekao je da će Republika Srbija dati adekvatan odgovor na potpisivanje vojnog sporazuma između Turske i Kosova.
Reakcija Beograda je predvidljiva i dovest će do daljnje militarizacije regije.
- Srbija jača “koncept potpune obrane”
Vojska Srbije će do kraja godine nabaviti veliki broj bespilotnih letjelica domaće proizvodnje, uvjeren je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Na brifingu o rezultatima analize stanja Vojske Srbije za 2023. i pregledu naoružanja i vojne opreme, Vučić je govorio i o opremanju jurišnih bespilotnih letjelica streljivom većeg kalibra te najavio isporuku iz Rusije “važnog sustav” koji se koristi u elektroničkom ratovanju.
Prema srbijanskom predsjedniku, Srbija bi trebala ojačati “koncept takozvane totalne obrane”. “Moramo biti spremni, nikome ne prijetimo, čuvamo zemlju i odvraćamo potencijalne agresore”, istaknuo je Vučić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je nazočio događaju, istaknuo je u svom govoru: „Srpski narod vjeruje u mir i u Republiku Srpsku, vjeruje u Srbiju, veseli nas svaki napredak koji Srbija pokazuje i njena sposobnost da zaštiti njegovu teritorijalnu cjelovitost i slobodu srpskog naroda“.
Prisutnost na skupu čelnika Republike Srpske, koja je dio Bosne i Hercegovine, kao i njegova izjava, demonstracija je da obrambena strategija Beograda uključuje zaštitu ne samo države Srbije, već i etničkih Srba, koji su uglavnom državljani Srbije, u regionu, prvenstveno u BiH.
- NATO ponovno potvrđuje podršku Bosni i Hercegovini
Cjelokupni sastav Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), predvođen zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Mirceom Joaneom, boravio je u dvodnevnoj radnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Posjet članova najvišeg političkog tijela NATO-a bio je prvi od 2010. godine, a domaći prozapadni političari su ga doživjeli kao demonstraciju potpore Saveza BiH u trenutku kada svijet sluša predviđanja o mogućoj destabilizaciji Zapadnog Balkana ako Ruska agresija na Ukrajinu nije zaustavljena.
Zamjenik glavnog tajnika NATO-a istaknuo je tijekom posjete da je BiH dugogodišnji i blizak partner NATO-a. Tijekom razgovora razgovaralo se o sigurnosnoj situaciji u zemlji i njenim implikacijama na stabilnost u široj regiji, jer ono što se događa u BiH važno je za sigurnost zapadnog Balkana, a ono što se događa na zapadnom Balkanu važno je za sve u Europi. NATO snažno podupire suverenitet i teritorijalni integritet BiH, rekao je dužnosnik. Separatistička politika i retorika razdora potkopavaju stabilnost i koče reforme, rekla je, dodavši da svi politički čelnici moraju raditi zajedno na očuvanju jedinstva i zaštiti državnih institucija.
Nakon sastanka s izaslanstvom Saveza, bosanskohercegovački član Predsjedništva BiH Denis Bečirović istaknuo je kako su se sve članice Sjevernoatlantskog vijeća izjasnile o podršci BiH, njezinoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu te “jasno poručile da osuđuju bilo kakvu poziva na otcjepljenje.”
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković istaknuo je kako je sastanak NAC-a u Sarajevu događaj od izuzetnog značaja. “Ovo je važna politička i svaka druga poruka onima koji izvana, iz nekih međunarodnih krugova, tvrde da kontroliraju ovaj dio Europe, a posebno onima iznutra koji možda razmišljaju o nekim negativnim iskoracima u bliskoj budućnosti”, rekao je. rekao je.
U međuvremenu, ruski propagandni mediji koji emitiraju na srpskom jeziku objavili su da je tema razgovora na sastancima s delegacijom NATO-a bila “discipliniranje Republike Srpske”.
Proruski predsjednik RS Milorad Dodik ranije je u više navrata davao izjave o mogućem raspadu Bosne i Hercegovine i planovima za otcjepljenje Republike Srpske.
- Bosna i Hercegovina i NATO: suradnja, ali ne i integracija
Približavanje članstvu u NATO-u ostaje ključni vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine. Ovo je izjavio bh. član Predsjedništva BiH Denis Bečirović nakon sastanka rukovodstva Bosne i Hercegovine s članovima Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) koji su boravili u posjeti BiH. Bečirović je kazao kako je zatražio od članova NAC-a ubrzanje pristupanja Bosne i Hercegovine NATO-u, navodeći da proruski političari u BiH, prvenstveno čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, ugrožavaju regionalni mir.
Prema riječima bosanskohercegovačkog člana Predsjedništva, u Bosni i Hercegovini su doneseni svi zakoni potrebni za euroatlantske integracije i zemlja trenutno nije neutralna.
Bečirovićevu izjavu kritizirali su politički predstavnici bosanskih Srba i rusko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik napisao je na X da BiH ima zajedničku vanjsku politiku koja se dogovara na razini Republike Srpske i Federacije BiH, podsjećajući da je Narodna skupština Republike Srpske izrazila negativno mišljenje o NATO integracijama. Naglasio je da Bečirović ne može govoriti u ime građana i naroda Bosne i Hercegovine ako smatra da je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. U drugom obraćanju, onom na kongresu svoje stranke, Dodik je rekao: “Mi nismo za ulazak u NATO ali jesmo za suradnju”.
Treba napomenuti da je punopravno članstvo u Savezu cilj utvrđen važećim Zakonom o obrani iz 2005. Godine 2010., nakon službenog apela vlasti BiH, Bosna i Hercegovina je pozvana da se pridruži Akcijskom planu za članstvo (MAP). Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 2019. dokument u kojem je podržala suradnju s NATO-om, ali se usprotivila ulasku u Alijansu. Iste godine Bosna i Hercegovina je odobrila svoj prvi Program reformi – zapravo, to je standardni NATO dokument za implementaciju MAP-a Godišnji nacionalni program (ANP), ali je naziv promijenjen na zahtjev predstavnika bosanskih Srba, koji smatraju da dokument s ovakvim nazivom više ne bi označavao korak prema ulasku u Savez.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković smatra da BiH trenutno nema jasan plan euroatlantskih integracija, te da suradnja ne može u potpunosti zamijeniti članstvo u Alijansi.
“Danas, više nego ikad, žalim zbog odluke prethodne vlasti da BiH s jasno definiranog puta punopravnog članstva u NATO-u prebaci na put suradnje s NATO-om. Suradnja s NATO-om je vrlo važna, možda i odlučujuća za BiH, a pogreška je da nemamo jasno definiran put, iako smo usvojili zakone koji to garantiraju”, kazao je Konaković nakon sastanka s predstavnicima NATO-a.
- Beograd postavlja bivšeg šefa sigurnosne agencije za veleposlanika u Podgorici
Novi veleposlanik Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić službeno je stupio na dužnost 2. veljače nakon predaje vjerodajnica predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću u rezidenciji na Cetinju.
Srbija nije imala veleposlanika u Crnoj Gori prethodne tri godine, nakon što je tadašnjeg srbijanskog veleposlanika Vladimira Božovića u studenom 2020. protjerala bivša vlada Demokratske partije socijalista na čelu s Milom Đukanovićem zbog kršenja Bečke konvencije.
Stručnjaci su istaknuli da bi pozadina novog veleposlanika Srbije mogla biti demonstracija želje Beograda da ojača svoj utjecaj u Crnoj Gori – Nebojša Rodić je od 2012. do 2013. bio ravnatelj Sigurnosno-informativne agencije (SID) Srbije, a u 2014. bio je ministar obrane.
