- Narodna skupština Srbije održala je konstitutivnu sjednicu
Potvrđeni su mandati svih 250 zastupnika novog saziva, a izabrani zastupnici položili su prisegu. Nakon toga je završena saborska sjednica koja je trajala oko pola sata.
Zbog optužbi za izbornu krađu protiv vlade, dio oporbe prisegao je na saborskom hodniku umjesto u dvorani za sjednice. Niti jedan od novoizabranih oporbenih zastupnika nije odustao od mandata.
Tako se za sada može konstatirati da je srbijanska oporba odustala od borbe za proglašavanje nevažećih parlamentarnih izbora 17. prosinca.
- Europski parlament poziva na međunarodnu istragu kršenja parlamentarnih, lokalnih izbora u Srbiji
Europski parlament podržao je rezoluciju kojom se traži neovisna međunarodna istraga o nepravilnostima na prosinačkim parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji, s posebnim osvrtom na izbore održane u Beogradu, gdje je zabilježen najveći broj prekršaja. EP poziva Europsku komisiju da odmah započne reviziju sredstava koja su srbijanskoj vladi osigurana u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III) i drugih financijskih instrumenata te da obustavi financiranje ako srbijanske vlasti nisu spremne provesti ključne preporuke vezane uz izbore ili ako međunarodna istraga dokaže da su bili izravno uključeni u izbornu prijevaru.
Beograd je odluku Europskog parlamenta doživio gotovo kao objavu rata. Čelnici srpske vlade povukli su paralele s početkom Prvog svjetskog rata, uspoređujući rezolucije Europskog parlamenta s ultimatumom Austro-Ugarske postavljenom Srbiji prije 110 godina, nakon što je bosanski Srbin Gavrilo Princip ubio austrijskog nadvojvodu i kada su srpske vlasti pristale na sve osim međunarodne istraga o terorističkom napadu. Slično su izjavili i premijerka Srbije Ana Brnabić i šef vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), potpredsjednik Vlade i ministar obrane Miloš Vučević. Potonji je otvoreno ustvrdio da poziv na međunarodnu istragu u vezi s izbornim rezultatima sliči “ultimatumu iz 1914. godine”.
Spor između aktualne Vlade Srbije i tijela EU svjedoči o sustavnim proturječnostima Beograda i Bruxellesa. Sukob će se širiti i produbljivati sve dok vrh Srbije ne postane proeuropskiji ili dok se u tijelima EU ne pojave više prosrpski orijentirani političari.
- Vijeće sigurnosti UN-a održalo hitan sastanak o Kosovu
Sastanak je sazvan na zahtjev Srbije nakon što je Centralna banka Kosova donijela uredbu da je od 1. veljače 2024. godine euro jedina valuta dopuštena za gotovinske transakcije, dok je upotreba srpskog dinara u te svrhe zabranjena.
Sastanku 8. veljače nazočili su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti.
Obraćajući se Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vučić je ustvrdio da se ukidanjem dinara želi učiniti nepodnošljivim život srpske manjine koja se tjera iz zemlje. Ovo je “ništa drugo nego još jedan potez u nizu progona, sustavnog i širokog napada na srpsko stanovništvo”, utvrdio je predsjednik.
Ponovio ga je i zamjenik ruskog veleposlanika Dmitrij Poljanski koji je optužio Kosovo da organizira “antisrpski teror” i da se pokušava riješiti “nealbanskog stanovništva”.
Kosovski premijer je pak naglasio da su laži izjave da “Kosovo vodi kampanju etničkih čistki ili progona srpske zajednice”. Odluka Centralne banke Kosova “ne zabranjuje niti sprječava vladu Srbije da pruža financijsku potporu kosovskim Srbima”, ali je usmjerena protiv organiziranog kriminala, trgovine oružjem i pranja novca, gdje se naširoko koristi ilegalno transportirani novac, uglavnom one prokrijumčarene preko kosovsko-srpske granice, naglasio je Kurti.
Predstavnici UN-a i članice Vijeća sigurnosti nisu podržali kosovskog dužnosnika, ističući da jednostrani koraci, poput odluke o zabrani dinara, ne doprinose stabilnosti.
Caroline Ziadeh, posebna izaslanica glavnog tajnika i voditeljica Privremene administrativne misije UN-a na Kosovu (UNMIK), rekla je da jednostrane akcije, bez obzira na to na kojoj su strani i kakva su opravdanja navedena, pogoršavaju atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja.
Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield pozvala je na trenutnu odgodu zabrane dinara, rekavši vijeću da je odluka donesena bez odgovarajuće pripreme ili konzultacija s lokalnim stanovništvom.
Kada su ostali članovi Vijeća sigurnosti UN-a uzeli riječ, mnogi su izrazili zabrinutost zbog predloženih propisa Središnje banke Kosova o gotovinskim transakcijama i pozvali na veću pozornost prema potrebama srpske manjine. Konstatirajući da međuetničke napetosti prijete regionalnom miru i sigurnosti, mnogi su također pozvali Beograd i Prištinu da se suzdrže od jednostranih ili eskalirajućih akcija, da se vrate dijalogu koji potiče Europska unija i da rade na normalizaciji odnosa.
Rasprava u Vijeću sigurnosti tako je pokazala da dosadašnja politika Prištine ne uživa podršku međunarodne zajednice. Nema, međutim, znakova da će Kurtijeva vlada odustati od daljnjih koraka za utvrđivanje suvereniteta Kosova.
- Iskaznice “Republika Makedonija” više ne važe
U ponoć 12. veljače 2024. godine završava petogodišnje prijelazno razdoblje definirano Prespanskim sporazumom o preimenovanju Makedonije, a time će postati nevažeće osobne iskaznice građana koje sadrže stari naziv države “Republika Makedonija”.
Prespanski sporazum, koji su u lipnju 2018. potpisale Grčka i Republika Makedonija pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, riješio je dugogodišnji spor oko imena. Makedonija je preimenovana u Sjeverna Makedonija.
Parlament je 11. siječnja 2019. podržao ustavne amandmane koji se odnose na promjenu imena države. Nakon što su amandmani objavljeni u Narodnim novinama u veljači 2019., započelo je petogodišnje prijelazno razdoblje.
Sjeverna Makedonija počela je izdavati putovnice i osobne iskaznice s novim nazivom države sredinom 2021. U tjednu koji je prethodio 12. veljače 2024., Ministarstvo unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije objavilo je da je izdalo više od 1,2 milijuna putovnica s novim imenom zemlje, više od 1,1 milijun novih osobnih iskaznica i oko 550.000 novih vozačkih dozvola. U zemlji od 1,8 milijuna stanovnika to znači da barem trećina građana, otprilike 600.000, tek treba dobiti putovnicu ili osobnu iskaznicu s novim imenom države.
Umjesto zamjene starih registarskih pločica, u planu je postavljanje naljepnica s novom skraćenicom NMK, umjesto MK, na registarske pločice. Ovaj proces je tek započeo.
U javnosti nema jasnih objašnjenja zašto Skoplje nije na vrijeme zamijenilo osobne iskaznice građanima. Međutim, jedna verzija kaže da su se makedonske vlasti nadale da će prijelazno razdoblje biti produljeno, ali grčka vlada na to nije pristala.
- Summit Ukrajina – JIE održat će se u Tirani 28. veljače
Prema medijskim izvješćima, događaj suorganiziraju albanski premijer Edi Rama i predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već je najavio sudjelovanje na forumu.
Po svemu sudeći, srbijanski čelnik će iskoristiti platformu summita kako bi iskazao svoju moralnu potporu ukrajinskom vodstvu, a zauzvrat će dobiti još jedno jamstvo ukrajinske potpore teritorijalnom integritetu Srbije, odnosno jamstvo da Kijev neće priznati Kosovo.
- Orban: Srbija treba da uđe u EU prije Ukrajine
Srbija bi trebala ući u Europsku uniju što prije, prije Ukrajine, inače će Bruxelles izgubiti Beograd koji će izabrati suradnju s drugim partnerima, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
“Moramo dovršiti stari zadatak proširenja prije pokretanja novog proširenja s Ukrajinom. Ako ne integriramo Srbiju što je prije moguće, izgubit ćemo je. Srbija ima druge opcije. Upravo je sklopila sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom”, rekao je Orbán za Austrian novinari. (Srbija i Kina potpisale su sporazum o slobodnoj trgovini u oktobru 2023. godine).
Ranije je ministar vanjskih poslova Mađarske Péter Szijjártó izjavio da će jedan od prioriteta Mađarske tijekom predsjedanja EU biti ubrzanje pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU.
Kako se navodi, Mađarska će predsjedavati Vijećem Europske unije od srpnja do prosinca 2024. Očekuje se da će Budimpešta u tom svojstvu aktivno promicati europsku integraciju Srbije i drugih zemalja u regiji, a ometati Ukrajinu.
