- Vučić planira dati ostavku na mjesto predsjednika Srbije
Na pitanje voditelja Radio Beograda 1 o tome planira li dati ostavku u sljedeća tri do četiri mjeseca, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić odgovorio je da bi to mogao učiniti „možda i prije“. Predsjednik je naglasio da bi to bila ostavka, a ne skraćivanje mandata. „Neću ljudima reći da sam skratio mandat, reći ću da sam dao ostavku“, rekao je Vučić. Kako bi potvrdio svoje namjere, izjavio je da je već „počeo pakirati knjige“ u svom uredu.
U slučaju Vučićeve ostavke, prema zakonu, dužnosti predsjednika obavljat će predsjednik Narodne skupštine (Parlamenta) Srbije, što znači da će Vučića zamijeniti predsjednica Sabora Ana Brnabić. Takvo razdoblje „vršitelja dužnosti predsjedništva“ ne može trajati dulje od tri mjeseca. Osim toga, zakon zahtijeva da se novi predsjednički izbori raspišu u roku od 90 dana od ostavke.
Analitičari predviđaju da će, nakon što da ostavku na predsjedničku dužnost, Vučić prihvatiti poziv svojih saveznika iz Srpske napredne stranke i kandidirati se za premijera.
Nedavno je Miloš Vučević, predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika, izjavio da očekuje da će predsjednika Aleksandra Vučića vidjeti kao budućeg premijera jer on „još uvijek ima energije i znanja“ i „bila bi velika šteta izgubiti takav kapital koji posjeduje“. Ana Brnabić dijeli isto mišljenje — najavila je da će vodstvo SNS-a razgovarati s Aleksandrom Vučićem o tome da postane njihov kandidat za premijera.
Prema prognozama analitičara, parlamentarni izbori koji će dovesti do promjene vlasti održat će se u Srbiji na jesen, dok će se predsjednički izbori održati bliže kraju godine.
Govoreći u radijskom intervjuu o terminu parlamentarnih izbora, Vučić je rekao da će se izbori održati za nekoliko mjeseci. „Izbori će se održati za nekoliko mjeseci. Neće biti izbora u srpnju ili kolovozu, to je sigurno“, rekao je.
Summit EU-a i Zapadnog Balkana održan u Crnoj Gori
U crnogorskom gradu Tivtu, 5. lipnja održan je summit Europske unije i Zapadnog Balkana pod sloganom „Zajednički prosperitet i stabilnost EU-a i Zapadnog Balkana“. Sastanak je okupio više od trideset stranih delegacija, uključujući čelnike država i vlada EU-a, čelnike europskih institucija, kao i predstavnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Događaj se održao uz pojačane sigurnosne mjere i značajna prometna ograničenja, a donekle ga je zasjenio skandal vezan uz neuspješan pokušaj 90 aktivista Srpske napredne stranke (SNS), vlafajuće partije u Srbiji, da čarter letom dođu u Tivat kako bi pokazali podršku Aleksandru Vučiću.
Sam forum usredotočio se na provedbu reformi potrebnih za europsku integraciju regije i produbljivanje suradnje s jedinstvenim tržištem EU-a.
„Otvaramo sektore jedinstvenog tržišta tvrtkama sa Zapadnog Balkana i stoga zemlje regije moraju provesti reforme i stvoriti jednake uvjete za poduzeća, jer naša ulaganja slijede reforme“, naglasila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
„Moja poruka Zapadnom Balkanu je jasna: sada je vrijeme da se iskoristi zamah i provedu reforme“, naglasio je predsjednik Europskog vijeća António Costa.
Posebnost summita bila je da su se sudionici složili da neće pripremati zajedničke zaključne dokumente ili deklaracije, što ukazuje na teškoću postizanja kompromisne formulacije prihvatljive svim stranama.
Jedno od težih pitanja bila je vanjskopolitička orijentacija zemalja kandidatkinja, točnije odbijanje Srbije da se pridruži sankcijama protiv Rusije.
Nakon summita, predsjednica Europske komisije von der Leyen naglasila je da Srbija ima vrlo jasne uvjete za otvaranje sljedećeg, trećeg paketa pregovaračkih poglavlja. Prema njezinim riječima, to su reforme u područjima vladavine prava, slobode medija i izbornog zakonodavstva, kao i usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
U izjavi EU-a objavljenoj nakon summita citirane su izjave predsjednika Europskog vijeća, koji je izjavio da „potpuno usklađivanje naših partnera sa Zapadnog Balkana sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostaje bitan izraz našeg jedinstva“.
Nakon sastanka, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je da je nekoliko zemalja inzistiralo na uvođenju sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, koje Srbija nije uvela. „Upravo su to tražili od nas“, rekao je.
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je novinarima u Tivtu da Srbija mora jasno odrediti gdje vidi svoju budućnost. „Nemoguće je voditi politiku kolebanja između Rusije, Kine i Europe. Put Srbije u EU je otvoren, ali mora odlučiti na čijoj je strani“, rekao je.
Redoviti sastanci na vrhu EU-a i Zapadnog Balkana održavaju se od 2020. godine, kada je Hrvatska, koja je u to vrijeme predsjedavala Vijećem Europske unije, predložila godišnje sastanke regionalnih čelnika kao priznanje europske perspektive Zapadnog Balkana.
Ovo je bio prvi veliki sastanak najviših predstavnika Europske unije i njezinih partnera sa Zapadnog Balkana održan u Crnoj Gori. Očekuje se da će Crna Gora postati 28. članica EU-a do 2028. godine.
- Prijevremeni izbori na Kosovu možda neće riješiti političku krizu
Na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu održanim 7. lipnja, Pokret Samoopredjeljenje (LVV), stranka sadašnjeg premijera Albina Kurtija, vodi s velikom razlikom, iako je izgubio nekoliko postotnih bodova u odnosu na prethodne prijevremene izbore održane u prosincu prošle godine (43% u usporedbi s 51% u prosincu 2025.). To znači da vladajuća stranka nije uspjela osigurati apsolutnu većinu u parlamentu i ostaje daleko od dvotrećinske većine potrebne za samostalno formiranje vlade i izbor novog predsjednika Kosova.
Oporbena Demokratska stranka Kosova (PDK) osvojila je 21% glasova, Demokratski savez Kosova (LDK) podržalo je 17% birača, a Savez za budućnost Kosova (AAK) dobio je više od 7%.
U općinama sa srpskom većinom, Srpska lista pobijedila je na izborima, osvojivši gotovo 7%.
Druga srpska stranka, Za slobodu, pravdu i opstanak, koju predvodi Nenad Rašić, također je sudjelovala na izborima i osvojila oko 0,8%, uglavnom u pretežno albanskim područjima.
Tako će Srpska lista dobiti devet od deset mjesta zajamčenih Srbima, dok će jedno mjesto pripasti Rašićevoj stranci.
Izlaznost birača bila je znatno niža nego na parlamentarnim izborima održanim 28. prosinca prošle godine – samo oko 36,8% u usporedbi s 45%. Pad interesa birača bio je predvidljiv, jer su ovo već bili treći parlamentarni izbori na Kosovu u roku od godinu i pol dana.
Treba podsjetiti da su prijevremeni izbori raspisani nakon što kosovski parlament nije uspio izabrati novog predsjednika u roku koji je odredio Ustavni sud nakon isteka mandata Vjose Osmani u travnju.
Rezultati lipanjskih izbora pokazuju da će Albin Kurti i njegova stranka biti prisiljeni formirati koaliciju s jednom od glavnih albanskih oporbenih stranaka kako bi formirali vladu, osigurali izbor predsjednika i izbjegli nove prijevremene izbore.
- Misija NATO-a na Kosovu bit će smanjena zbog „poboljšane sigurnosne situacije“
„Budući da sigurnost na Kosovu ostaje općenito stabilna, NATO će optimizirati položaj KFOR-a na Kosovu i postupno prilagođavati svoju trenutnu snagu tijekom sljedeće godine“, navodi se u izjavi SHAPE-a (Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga za Europu).
„S obzirom na to da je sigurnosna situacija sada stabilna“, prisutnost KFOR-a „može se prilagoditi u skladu s tim, a istovremeno učinkovito održavati sigurno okruženje za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu, kao i slobodu kretanja, u svakom trenutku i nepristrano, u skladu s dugogodišnjim mandatom UN-a“, „u bliskoj koordinaciji s Policijom Kosova i Misijom vladavine prava EU na Kosovu (EULEX)“, naglašava se u izjavi.
„NATO i KFOR su u potpunosti predani sigurnosti na Kosovu“ i „upravo je ta predanost dovela do povećane stabilnosti jer su sigurnosne organizacije na Kosovu postale sposobnije“, izjavio je general američkih zračnih snaga Alexus G. Grynkewich, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu (SACEUR). „Trenutni uvjeti pružaju priliku za daljnju optimizaciju veličine i položaja KFOR-a“, naglasio je, potvrđujući „čvrstu predanost NATO-a Zapadnom Balkanu, regiji od strateške važnosti za Savez čija je sigurnost izravno povezana sa sigurnošću u euroatlantskom području“. Prema njegovim riječima, „NATO neće dopustiti da se pojavi sigurnosni vakuum.“
Optimizacija najavljena povodom 27. obljetnice NATO-ove misije na Kosovu bit će provedena „nakon pažljivog pregleda i procjene sigurnosne situacije na temelju obavještajnih podataka“. Proces „će se odvijati postupno i u skladu s uvjetima na terenu“ i može se zaustaviti „ako to zahtijevaju relevantni sigurnosni događaji“.
Očekuje se da će se smanjenje dogoditi nakon „nacionalnih ciklusa rotacijskog raspoređivanja i preraspodjele između sadašnjeg trenutka i sljedeće godine“.
Trenutno se na Kosovu nalazi više od 4600 vojnika KFOR-a iz 31 zemlje, znatno manje nego 1999. godine, kada ih je bilo otprilike 50 000.
Kako su primijetili srbijanski mediji, vijest o smanjenju NATO-ove misije šalje jasan signal da se misija polako, ali sigurno kreće prema svom konačnom zaključenju.
