- Sjeverna Makedonija ima novu predsjednicu koja ne priznaje novo ime države
Gordana Siljanovska Davkova, koju je predložila oporbena stranka VMRO-DPMNE, postala je nova predsjednica Sjeverne Makedonije.
Stevo Pendarovski, koji se natjecao za reizbor s vladajućim Socijaldemokratskim savezom Makedonije (SDSM), izgubio je u drugom krugu koji je održan 8. svibnja, pretrpjevši jak poraz.
Za Pendarovskog je glasovalo 29 posto, za Siljanovsku Davkovu 65 posto.
Zastupnica VMRO-DPMNE-a Gordana Siljanovska Davkova položila je 12. svibnja zakletvu kao predsjednica države koju je nazvala “Makedonija”, unatoč tome što službeni tekst predsjedničke prisege glasi “Sjeverna Makedonija”.
Naziv “Makedonija” promijenjen je u “Sjeverna Makedonija” kao dio dogovora između Skoplja i Atene zapisanog u Prespanskom sporazumu. Nakon što je bivša jugoslavenska republika Makedonija, preimenovana, Grčka je odblokirala proces njenog pristupa u NATO i EU.
VMRO-DPMNE i sadašnja predsjednica zemlje Siljanovska Davkova usprotivile su se preimenovanju i nikada javno ne koriste novo ime.
Stav nove Vlade Sjeverne Makedonije već je doveo do komplikacija u odnosima s Grčkom.
Nakon incidenta na inauguraciji, grčko Ministarstvo vanjskih poslova službeno je izjavilo da daljnji napredak u bilateralnim odnosima sa Sjevernom Makedonijom, kao i europski kurs zemlje, ovise o punoj provedbi Prespanskog sporazuma, uključujući i korištenje ustavnog imena zemlje.
- Pobjednici parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji pokreću pregovore o stvaranju vladine koalicije
Domoljubna koalicija koju predvodi VMRO-DPMNE postala je lider na parlamentarnim izborima u Sjevernoj Makedoniji. Podršku ovoj političkoj snazi dalo je 43,2% birača koji su izašli na izbore. VMRO-DPMNE će dobiti 58 od 120 mjesta u novom parlamentu.
Europska fronta (formirana oko članice vladajuće koalicije, albanske Demokratske unije za integraciju, DUI) dobila je 13,8 posto i sada može računati na 19 mandata.
Vladajući Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) (15,4 posto) dobit će samo 18 mjesta.
Koalicija oporbenih albanskih stranaka VLEN (VRIJEDI) osvojila je 10,7 posto i imat će 13 mandata.
Proruska stranka Levica dobila je potporu od 6,8 posto i osvojit će šest mandata.
Lijevo-patriotski pokret “ZNAM Za našu Makedoniju” ima 5,6% birača i respektivno šest mandata.
Stranka VRMO-DPMNE koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Sjevernoj Makedoniji 8. svibnja i albanska oporbena koalicija VLEN (VRIJEDI) već su postigle dogovor o glavnim načelima formiranja vladine koalicije, uključujući europske integracije.
Međutim, deklarirana nevolja VMRO-DPMNE-a da ispuni ranije postignute sporazume s Grčkom i Bugarskom radi europskih integracija mogla bi obustaviti proces europske integracije zemlje.
- Srbija i Kina dogovorile proširenje strateškog partnerstva
Predsjednici Srbije i NR Kine Aleksandar Vučić i Xi Jinping potpisali su u Beogradu Zajedničku izjavu dviju zemalja o produbljivanju i širenju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću u novom dobu.
“Republika Srbija i NR Kina prelaze sa strateških odnosa, koje smo uspjeli da podignemo na bilateralne odnose, ka zajedničkoj budućnosti naše dvije zemlje. To je najviši oblik suradnje dviju država”, rekao je Vučić. nakon potpisivanja dokumenta.
Nakon potpisivanja Zajedničke izjave, članovi izaslanstava Srbije i Kine razmijenili su 28 dokumenata, memoranduma o suradnji i međusobnom razumijevanju u područjima infrastrukture, trgovine, istraživanja, ekologije, tehnologije, kulture, sporta i informiranja.
Strane su posebnu pozornost posvetile javnim izjavama o poštivanju suvereniteta obiju država. Vučić je rekao da Beograd podržava načelo Jedne Kine, dok je Xi Jinping rekao da Kina poštuje teritorijalni integritet Srbije i zalaže se za ostanak Kosova u granicama Srbije.
Očekivalo se da će Vučić i Xi Jinping obilježiti 25. godišnjicu NATO bombardiranja kineskog veleposlanstva u Beogradu, no čelnici su na kraju odlučili izbjeći tu temu.
O pregovorima o kupovini kineskog oružja od strane Srbije nije bilo javnih izvješća, iako je Beograd ranije najavio nastavak suradnje s Pekingom na području obrane.
- Ambasador Srbije vraća se u Ukrajinu
Poručio je to predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 13. svibnja nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Ukrajine Dmytrom Kulebom.
“Veleposlanik Srbije vraća se na dužnost u Kijevu u bliskoj budućnosti”, napisao je Vučić na društvenim mrežama.
Kuleba je zajedno sa suprugom ukrajinskog predsjednika Olenom Zelenskom boravio u Beogradu 12. i 13. svibnja. Bio je to prvi posjet ukrajinskog visokog dužnosnika Srbiji otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022.
Prema Vučićevim riječima, predsjednik Srbije i šef ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova “složili su se o unaprijeđenju bilateralnih odnosa, uz posebnu spremnost da se u bliskoj budućnosti organizira gospodarski forum između gospodarstava dviju zemalja”.
Na društvenoj mreži X, ukrajinski ministar je, nakon sastanka s premijerom Srbije Milošem Vučevićem, najavio dogovore za održavanje prvog sastanka Međuvladine ukrajinsko-srpske komisije za trgovinsku, gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju nakon 2013. godine.
Vučević je istaknuo i da je s ministrom Kulebom razgovarao o “problemima s kojima se Srbija suočava, posebno na međunarodnoj razini”. To može značiti da je stvarna svrha pregovora u Beogradu bila pokušaj uvjeravanja Kijeva da ne podrži odluke koje su trenutno najveći izazov za Srbiju: ulazak Kosova u Vijeće Europe i Rezoluciju Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici.
- U Hrvatskoj formirana desnokonzervativna vladina koalicija
Premijer Hrvatske i šef HDZ-a Andrej Plenković uručio je predsjedniku Zoranu Milanoviću potpise zastupnika potrebne za dobivanje mandata za sastavljanje nove vlade.
Čelnik HDZ-a uspio ih je skupiti 78 (trebalo je minimalno 76).
Potpise je dao 61 zastupnik HDZ-a, 12 Domovinskog pokreta, četiri predstavnika nacionalnih manjina (osim Srba) te još jedan zastupnik.
Prvi sastanak Hrvatskog vijeća (Sabora) zakazan je za 16. svibanj.
Iako se očekuje da će Plenković ostati na dužnosti, nova hrvatska vlada će zbog sudjelovanja u vladinoj koaliciji Domovinskog pokreta voditi više desno konzervativnu politiku.
- Albanski premijer Edi Rama sastao se s dijasporom u Ateni
Albansko-grčki odnosi i potreba za njihovim unapređenjem, ne samo za dobrobit dviju zemalja, već i cijele regije, bili su u središtu dugog obraćanja koje je albanski premijer Edi Rama održao 12. svibnja u Ateni pred nekoliko tisuća predstavnika albanske dijaspore. Rama je rekao da Albanci i Grci trebaju ići naprijed kao ravnopravni, ostavljajući iza sebe prošlost i probleme za koje je rekao da su uglavnom uzrokovani politikom. “Albanija nema nikakvih potraživanja prema Grčkoj, osim uzajamnog poštovanja i brige za sunarodnike koji žive u naše dvije zemlje, kao i međusobnog prijateljstva i dobrosusjedstva”, istaknuo je, dodajući da njegova zemlja “vidi Grčku kao prirodnog strateškog partnera”.
Susret u Ateni prvi je u sklopu turneje po nekoliko europskih gradova gdje se Rama planira sastati sa sunarodnicima koji žive izvan Albanije.
Posjetu premijera Albanije Grčkoj prethodile su burne rasprave u grčkim političkim krugovima. Oporba je njegov susret s albanskim imigrantima ocijenila kao “provokaciju”, a grčki premijer Kyriakos Mitsotakis nazvao je “nepotrebnim”.
Posjet Edija Rame, koji je najavljen kao privatan, došao je usred pogoršanja grčko-albanskih odnosa nakon zatvaranja izabranog etničkog Grka za gradonačelnika albanskog grada Himare, Fredija Belerija, optuženog za lažiranje glasova. Atena smatra Belerijevu dvogodišnju kaznu kršenjem prava grčke manjine u Albaniji.
Belerijeva presuda razljutila je Grčku, koja je objavila namjeru blokiranja pregovora Albanije o pristupanju EU ako ne bude poštiovala prava izabranog gradonačelnika Himare. Osim toga, grčke vlasti objavile su u travnju da će Beleri, koji je sada u zatvoru, biti kandidat na izborima za Europski parlament 9. lipnja s vladajućom strankom Nova demokracija.
