- Srbijanski ministar posjetio Moskvu
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić boravio je u posjetu Moskvi.
Dačić je 15. listopada razgovarao sa zamjenikom predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrijem Medvedevom o „aktualnim sigurnosnim pitanjima“, „političkoj situaciji u svijetu i regionalnim pitanjima“. Dačić je tijekom sastanka posebno naglasio „nepokolebljiv stav Beograda o neovisnoj vanjskoj politici koja se vodi isključivo očuvanjem vitalnih državnih i nacionalnih interesa Srbije“.
Ruska strana priopćila je da su jedna od tema razgovora sa srbijanskim dužnosnikom bili izbori u Srbiji zakazani za 25. listopada. U Medvedevljevu uredu istaknuli su da pozorno prate tijek izborne kampanje u Srbiji, gdje se, prema njihovim riječima, bilježe „pokušaji Zapada da se umiješa u izborne procese u okviru prijevremenih parlamentarnih izbora i destabilizira situaciju uz pomoć radikalnih destruktivnih snaga“.
Tajnik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Sergej Šojgu, s kojim se Dačić sastao sljedećeg dana, poželio je „srpskom narodu uspješno održavanje ovih izbora, koji bi ojačali gospodarstvo zemlje, njezin politički položaj i smjer koji danas slijedi Vlada Srbije“.
Dačić je pak uvjerio Šojgua da će zemlja i nakon parlamentarnih izbora zadržati smjer suradnje s Rusijom.
Tijekom boravka u Moskvi Dačić se sastao i s ministrom Ruske Federacije za civilnu obranu, izvanredne situacije i uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Aleksandrom Kurenkovom. Srbijanski dužnosnik zahvalio je Rusiji na pomoći u borbi protiv šumskih požara, istaknuvši angažman zrakoplova Il-76, koji je od 20. kolovoza do 18. rujna ove godine gasio požare u Srbiji. Dačić je s Kurenkovim i Šojguom razgovarao o daljnjem razvoju Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu. Prema riječima srbijanskog ministra, trenutačno se razmatra mogućnost da od sljedeće godine ruski protupožarni zrakoplov Il-76 bude stalno stacioniran u Nišu.
Čelnik MUP-a Srbije razgovarao je i sa zamjenikom ministra unutarnjih poslova Ruske Federacije Igorom Zubovim. Nakon razgovora Dačić je naglasio da suradnja dvaju ministarstava obuhvaća suradnju jedinica kriminalističke policije, borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma te zajedničke vježbe u tim područjima. „Dogovorili smo da ove godine bude održano 10 zajedničkih vježbi, od kojih je polovica već održana“, rekao je.
Razvijat će se i suradnja s drugim sigurnosnim službama. Tijekom posjeta Dačić je razgovarao s ravnateljem Federalne službe zaštite Ruske Federacije Dmitrijem Kočnjevim o suradnji MUP-a Srbije i FSO-a Ruske Federacije.
Čelnik MUP-a Srbije sastao se i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Na sastanku održanom 16. listopada razgovaralo se o „stanju rusko-srpske suradnje i izgledima suradnje u ključnim područjima“, „situaciji na Balkanu“, te, „s posebnim naglaskom, o trenutačnoj situaciji na Kosovu i Metohiji“. „Strane su izrazile veliko obostrano zadovoljstvo dinamičnim razvojem bilateralnih odnosa i suradnje na multilateralnoj sceni“, navodi se u priopćenju Vlade Srbije.
***
Posjet Dačića, jednog od najbližih političkih saveznika Aleksandra Vučića, održan je deset dana prije izbora u Srbiji. Srbijanski ministar očito je nastojao uvjeriti ruske vlasti u lojalnost Beograda i pružiti jamstva da će se proruski smjer nastaviti i nakon izbora ako sadašnja vladajuća koalicija ostane na vlasti.
Za izborni uspjeh Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića i Socijalističke partije Ivice Dačića očito je potrebna potpora Rusije. Popis sastanaka i teme razgovora u Moskvi daju osnovu za zaključak da se Beograd i dalje oslanja na pomoć ruskih obavještajnih službi, uključujući pitanja pripreme i provedbe izbora.
- Albanija je zatvorila četvrto poglavlje u pregovorima s EU-om
Na 10. Međuvladinoj konferenciji s EU-om Albanija je 13. listopada privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje 20 „Poduzetništvo i industrijska politika“, koje se odnosi na razvoj malih i srednjih poduzeća, otvaranje novih radnih mjesta i usklađivanje industrijske politike Albanije s normama EU-a, uključujući područja čistih tehnologija, novih materijala i zaštite okoliša.
Albanija je pregovore započela 2022. godine i od tada je otvorila sva 33 poglavlja, a četiri privremeno zatvorila. Poglavlje 20 zatvoreno je nakon što je zemlja u srpnju 2026. uspješno završila pregovore o još tri poglavlja: 25 („Znanost i istraživanje“), 26 („Obrazovanje i kultura“) i 30 („Vanjski odnosi“).
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos nazvala je Albaniju jednim od predvodnika napretka u europskim integracijama u regiji. Marta Kos i irski državni ministar za europske poslove i obranu Thomas Byrne (Irska trenutačno predsjeda Vijećem EU-a) izjavili su da Bruxelles podupire cilj Tirane da dovrši sve pregovore o pristupanju do kraja 2027. godine. Europska komisija istodobno je naglasila da Albanija, kako bi ostvarila taj cilj, mora nastaviti ubrzane reforme u ključnom klasteru „Osnove“ (Fundamentals), uz uključivanje vlade, oporbe i civilnog društva.
- U Albaniji se nastavljaju prosvjedi mladih
Prosvjedi su počeli 13. listopada, kada su studenti nezadovoljni cijenom obrazovanja, uvjetima studiranja na sveučilištima, nedostatkom financijske potpore i izgledima za zapošljavanje nakon završetka studija izašli na prosvjed u Tirani tražeći ostavku vlade. Naknadno su im se pridružili i srednjoškolci.
Prosvjedi su se iz glavnog grada Tirane proširili na druge gradove, uključujući Drač, Skadar, Korču i Elbasan.
Tijekom prosvjeda mladi su kamenjem i pirotehničkim sredstvima gađali zgrade državnih i komercijalnih ustanova i napadali policijske kordone, dok je policija odgovorila suzavcem i vodenim topovima.
U sukobima su ozlijeđeni brojni prosvjednici i policajci. Liječnička pomoć bila je potrebna za oko dvije stotine ljudi.
Policija je zbog sudjelovanja u nasilnim akcijama privela više od stotinu i pedeset osoba.
Oporba je podržala političke zahtjeve studenata. Vodeća oporbena snaga, Demokratska stranka Albanije, zahtijeva ostavku aktualne vlasti, raspuštanje parlamenta, formiranje privremene vlade i održavanje prijevremenih izbora. „Ovaj pokret nije samo prosvjed protiv vlade“, priopćila je stranka. „To je pobuna protiv modela upravljanja koji je stvorio Edi Rama, koji je mladima ukrao nadu, narušio povjerenje građana i sve više udaljava Albaniju od njezine europske budućnosti.“
Albanski premijer Edi Rama, međutim, naglasio je da neće činiti ustupke onima koji pribjegavaju nasilju i isključio je mogućnost svoje ostavke, rekavši da se promjena vlasti mora dogoditi „putem demokratskih izbora“. U obraćanjima je za eskalaciju nasilja optužio oporbu i „strane aktere“ koji navodno stoje iza prosvjeda, nazivajući aktualne nerede pokušajem da se spriječi napredovanje Albanije prema Europskoj uniji.
Edi Rama, koji predvodi vladajuću Socijalističku stranku, premijer je od 2013. godine. Tijekom tih godina preživio je nekoliko snažnih valova nezadovoljstva javnosti. Ipak, sadašnji studentski prosvjedi, koji su ojačali takozvanu „Flamingo revoluciju“, višemjesečni pokret protiv izgradnje u zaštićenim područjima koju provodi tvrtka Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova njegovoj vlasti.
- Crna Gora računa da će riješiti otvorena pitanja s Hrvatskom
Na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu 12. listopada Crna Gora privremeno je zatvorila tri pregovaračka poglavlja: 17 („Ekonomska i monetarna politika“), 18 („Statistika“) i 19 („Socijalna politika i zapošljavanje“).
Crna Gora tako je do sada zatvorila 21 od 33 poglavlja u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji.
„Zajedno s našim europskim partnerima odlučno se krećemo prema punopravnom članstvu Crne Gore 2028. godine“, napisao je crnogorski premijer Milojko Spajić na Facebooku.
Odgovarajući na pitanje novinara o otvorenim pitanjima s Hrvatskom, Spajić je izrazio optimizam. „Mi smo partneri u NATO-u i već dugo radimo zajedno. Svakodnevno vodimo aktivne pregovore. Koristimo svaku priliku da zatvorimo sva pitanja. Pitanja i problema ima mnogo, ali uvjeren sam da će Crna Gora i Hrvatska gledati prema boljoj budućnosti Europe i riješiti ova pitanja na zadovoljstvo svih strana“, naglasio je Spajić.
Ipak, tih se dana iz hrvatskih diplomatskih izvora doznalo da Hrvatska od Crne Gore traži rješavanje osam otvorenih pitanja, koja su uglavnom posljedica ratova devedesetih godina.
Hrvatska, među ostalim, zahtijeva rješavanje pitanja naknade hrvatskim građanima koji su bili zatočeni u logoru Morinj u Crnoj Gori, gdje je od listopada 1991. do kolovoza 1992. bilo zatvoreno više od 300 hrvatskih građana, uglavnom s dubrovačkog područja. Drugi zahtjev odnosi se na očuvanje spomen-ploče postavljene na mjestu nekadašnjeg logora. Ploču su u listopadu 2022. zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, ali su crnogorski dužnosnici nakon toga više puta tražili njezino uklanjanje.
Treći zahtjev odnosi se na preimenovanje gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolistu Zoranu Gopčeviću. Prema tvrdnjama hrvatske strane, on je 1991. i 1992. bio stražar u Morinju. Hrvatska smatra neprihvatljivim da sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem i mučenjem hrvatskih zatvorenika.
Zagreb, osim toga, zahtijeva punu suradnju crnogorskih vlasti u utvrđivanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uključujući razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih povjerenstava i pristup arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u potrazi za njima.
Hrvatska, također, zahtijeva procesuiranje odgovornih za ratne zločine. U slučaju Morinj, četvorica pripadnika JNA pravomoćno su osuđena za ratne zločine na ukupno 12 godina zatvora, ali te presude nisu obuhvatile zločine nad civilima koji su bili zatočeni u logoru.
Među zahtjevima je i rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori. Hrvatska navodi da među neriješenim slučajevima ima 51 obitelj iz Tivta i druge obitelji iz Boke Kotorske, čiji zahtjevi, prema hrvatskom dokumentu, nisu riješeni unatoč sudskim odlukama.
Preostala dva zahtjeva odnose se na poglavlje 31 u pregovorima s EU-om. Crna Gora ispunila je sve zahtjeve EU-a za zatvaranje poglavlja 31 („Zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena politika“), ali je odluka na razini EU-a krajem 2025. odgođena na zahtjev Hrvatske. Zagreb od Podgorice traži povratak školskog broda „Jadran“, koji je pod crnogorskom kontrolom od 1991. godine.
Još jedan zahtjev odnosi se na konačno utvrđivanje granice između dviju država na području poluotoka Prevlake.
U prosincu 2023. Hrvatska je Crnoj Gori predala neformalni dokument s popisom otvorenih pitanja, koji je podijelila i s državama članicama EU-a i Europskom komisijom. Bilateralne konzultacije održane su u siječnju i svibnju 2025., nakon čega je uslijedila intenzivna diplomatska komunikacija, uključujući oko deset sastanaka ministara vanjskih poslova dviju zemalja tijekom 2026. godine. Sve se to odvijalo na inicijativu hrvatske strane, ali nijedno od ovih pitanja još nije riješeno.
- Rusija ukida bezvizni režim s Crnom Gorom
Građani Crne Gore morat će pribavljati vize za putovanja u Rusiju, priopćila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova.
Zaharova je potvrdila da je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore krajem rujna obavijestilo Moskvu o prestanku važenja Sporazuma između dviju vlada iz 2008. godine o uvjetima uzajamnih putovanja građana. „U praksi to znači da će od 1. studenoga naši građani moći ući u Crnu Goru i boraviti u zemlji samo uz vizu. Prema tome, i građani Crne Gore morat će pribavljati vize za putovanja u Rusiju“, izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Sporazum iz 2008. omogućavao je građanima obiju zemalja bezvizni ulazak u trajanju do 30 dana. Budući da je EU još 2022. suspendirao sporazum o viznim olakšicama s Ruskom Federacijom i znatno ograničio ulazak ruskim državljanima, Crna Gora, koja se nada pristupanju Europskoj uniji u sljedećih nekoliko godina, morala je ispuniti jedan od obveznih uvjeta: u potpunosti uskladiti svoj vizni režim sa zajedničkom politikom Europske unije.
