- Politička kriza u Hrvatskoj
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović najavio je da će kao nositelj liste oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) i kandidat za premijera nastupiti na parlamentarnim izborima zakazanim za 17. travanj, istovremeno pritom na predsjedničkoj dužnosti.
No, analizirajući situaciju, Ustavni sud Republike Hrvatske zaključio je da aktualni predsjednik ne može sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne stranke. Ako se odluči kandidirati, prvo mora podnijeti ostavku. U tom slučaju dužnost privremenog predsjednika preuzima Predsjednik Hrvatskog sabora.
U reakciji na zaključak Ustavnog suda Milanović je autore odluke okarakterizirao kao “gangstere” i ustvrdio da je riječ o “čistom puču” te istaknuo da neće dati ostavku na to mjesto.
Premijer Andrej Plenković, inače čelnik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), akcije i izjave Socijaldemokratske partije (SDP) i predsjednika Milanovića ocijenio je kao pokušaj “mini državnog udara”.
Politička kriza koja traje u Hrvatskoj najoštrija je u posljednjih nekoliko godina, a njezine bi posljedice mogle biti prilično nepredvidive. Glavni rizik je diskreditacija državnih institucija, pad povjerenja u političke opcije i same političare i kaotizacija javnog i političkog života u zemlji. S obzirom da su Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini većinom hrvatski državljani koji izlaze na izbore i u svom političkom životu se orijentiraju na Zagreb, nestabilnost u Hrvatskoj zasigurno će utjecati i na susjednu Bosnu i Hercegovinu.
- SAD nametnuo sankcije predsjedničkom kandidatu i bivšem državnom tužitelju Sjeverne Makedonije i bivšem gradonačelniku s Kosova
Američko State Department uveo je sankcije protiv bivše specijalne glavne tužiteljice Sjeverne Makedonije Katice Janeva, aktualnog gradonačelnika Karpoša (Sjeverna Makedonija) i jednog od predsjedničkih kandidata Stevče Jakimovskog te bivšeg gradonačelnika Kačanika (Kosovo), Xhabira Zharku. Postupci ovih osoba potkopali su vladavinu prava i povjerenje javnosti u demokratske institucije i društvene procese, stoji u službenom priopćenju.
Sankcioniraju se i najbliži članovi obitelji označenih osoba.
Prema informacijama State Departmenta, Janeva je zlouporabila svoj politički utjecaj i službenu moć za osobnu korist, dok su Jakimovski i Zharku iskoristili svoj službeni položaj miješajući se u procese nabave.
Sankcije ponovno potvrđuju predanost SAD-a podršci vladavini prava i jačanju demokratskih institucija na Balkanu, naglašava State Department.
Predsjednički kandidat, čelnik stranke GROM (Građanska opcija za Makedoniju) Stevčo Jakimovski rekao je kako je iznenađen odlukom State Departmenta o uvrštenju na tzv. “crnu listu” , ali da to neće utjecati na njegovu izbornu kampanju. Naprotiv, dodao je, to će mu biti još veći motiv.
Stručnjaci napominju da sankcioniranje Jakimovskog u predizbornom razdoblju neće imati izravnih implikacija, budući da zakon Sjeverne Makedonije o restriktivnim mjerama koje pojedincima nameću strani akteri tek treba proći parlamentarnu procedure.
- EU možda neće uskoro otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom
Nekoliko zemalja članica EU-a, uključujući Nizozemsku i Dansku, izjavilo je da Europsko vijeće nije spremno otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, kao što je ranije preporučila Europska komisija.
Prema medijskim izvješćima, predstavnici nekoliko zemalja članica Europske unije zatražili su pojašnjenje iznenađujuće pozitivnog izvješća Europske komisije o naporima BiH na putu prema europskim integracijama.
Diplomati koji se ne slažu s vizijom Europske komisije o hitnom otvaranju punopravnih pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u EU nude kompromis po uzoru na odluku Europskog vijeća za Ukrajinu i Moldaviju iz prosinca, a koji se temelji na određenim preduvjetima za službeno pokretanje pregovaračkog procesa. Pravi pregovori neće biti pokrenuti ako zemlja ne provede više reformi, rekao je diplomat jedne zemlje EU, prenosi Politico.
Kašnjenje u europskim integracijama može dovesti do porasta euroskepticizma u BiH . S druge strane, mnogi promatrači iznenađeni su pozitivnim zaključcima Europske komisije o BiH u kontekstu radikalno proruskih poteza i izjava čelnika Republike Srpske.
- Srbija priprema kupnju vojnih tvornica u Republici Srpskoj za pokretanje proizvodnje dronova?
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev o ustavnosti Zakona o proizvodnji oružja i vojne opreme u Republici Srpskoj.
Zakonom koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske 22. prosinca 2023. godine, a koji je stupio na snagu 12. siječnja 2024. godine, propisano je da dozvolu za proizvodnju i popravak oružja i vojne opreme daje Republika Srpska. Time je, napominje Ademović , Zakonom o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj prekršen Ustav BiH koji kaže da takve dozvole izdaje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a ne vlade pojedinih entiteta kao što je Republika Srpska.
Istodobno, lokalni promatrači ukazuju na još jednu kontroverznu odredbu novog zakona.
Zakon koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske dopušta stranim tvrtkama posjedovanje 49 % dionica vojnih tvornica RS-a, dok važeći Zakon o proizvodnji oružja i vojne opreme u BiH ne dopušta prodaju poduzeća stranim subjektima koji djeluju u specijaliziranoj (obrambenoj) industriji.
Prema medijskim izvješćima, razlog usvajanja novog zakona u Republici Srpskoj je priprema prodaje poduzeća kao što su ORAO ( Bjelina ) (remont turbomlaznih motora), Kosmos (Banja Luka) (remont radarsko-raketni sustavi) i Tvornica motora specijalne namjene (Pale) srbijanskim tvrtkama. Interes Srbije za te proizvodne kapacitete vezan je za planove masovne proizvodnje bespilotnih letjelica, koje je ranije najavio predsjednik Aleksandar Vučić .
- Predstavnici iz Srbije, BiH (Republika Srpska) i Crne Gore promatrači na ruskim izborima
Na predsjedničkim izborima u Rusiji izaslanstvo “međunarodnih promatrača” iz Srbije predvodio je šef Srpske narodne partije, bivši ministar Nenad Popović.
Među promatračima je bio i tajnik Socijalno-ekonomskog vijeća Srbije, bivši ministar Dušen Petrović i član Gradskog vijeća u Nišu Nenad Stanković . Zastupnik u niškoj gradskoj skupštini, bivši zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Miloš Banđur bio je promatrač na izborima u od Rusije okupiranom Sevastopolju, a šef beogradskog tiska “Ruski ekspres” Goran Šimpraga bio je u okruzima Zaporoške oblasti koji se također nalaze pod okupacijom Rusije.
Tri predstavnika iz Bosne i Hercegovine (Republika Srpska) također su bili promatrači.
Riječ je o Miroslavu Vujičiću, zastupniku u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Srđanu Mazalici, zastupniku u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Siniši Vidoviću, savjetniku predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.
Sva trojica su članovi stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Vujičić i Mazalica predstavljaju Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, dok je Vidović član Ujedinjene Srpske.
Crnu Goru je predstavljao Boban Radović, glavni tajnik stranke “Slobodna Crna Gora” i član gradskog vijeća Podgorice. Komentirajući te izvještaje, čelnik ove stranke i voditelj Službe za građane Podgorice Vladislav Dajković rekao je novinarima da u tome ne vidi ništa sporno.
Sudjelovanje crnogorskog političara od svih navedenih svakako je najskandalnije. Ako su Srbiju i Republiku Srpsku (BiH) predstavljali već poznati proruski akteri, Crnu Goru je predstavljao predstavnik vladajuće koalicije koja se pozicionira kao prozapadna. Predstavnici stranke Slobodna Crna Gora uvršteni su na listu vladajućeg pokreta “Europa sad! na posljednjim lokalnim izborima.
Situacija s “promatračima” u Rusiji iz crnogorske vladajuće koalicije ponovno otvara pitanja koliko je prihvatljivo da prokremaljske političke snage sudjeluju u vlasti u Crnoj Gori, jednoj od članica NATO-a.
- Javna podrška članstvu u NATO-u najniža je u Crnoj Gori
Crna Gora ima najnižu podršku javnosti za članstvo u NATO-u i najveći broj građana koji podržavaju istupanje iz NATO-a među svim članicama bloka. Pokazuje to najnovije istraživanje javnog mnijenja objavljeno u redovitom godišnjem izvješću NATO-a za 2023. godinu.
Da se danas održi referendum o članstvu u NATO-u, 46 % ispitanika glasalo bi za ostanak u NATO-u, 44 % za izlazak, a 10 % je neodlučno.
U odnosu na prethodno izvješće, broj onih koji su za izlazak iz NATO-a porastao je za 12%, dok je broj onih koji podržavaju NATO pao za 2%. Podrška članstvu Crne Gore u NATO-u u posljednjih pet izvješća nikada nije bila niža nego prošle godine, a istovremeno protivljenje članstvu u NATO-u nikad veće.
Ni u jednoj članici NATO-a podrška članstvu nije niža od 50 %, jedino u Crnoj Gori udio onih koji su protiv članstva u Savezu prelazi 35 %.
Kao što je poznato, Crna Gora je postala članica NATO-a 5. lipnja 2017. godine.
Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao je da će ministarstvo detaljno analizirati posljednje istraživanje o potpori članstvu u NATO-u i sukladno tome korigirati komunikacijsku strategiju.
Opozicija ističe da je pad povjerenja javnosti u NATO rezultat rada antizapadnih i proruskih stranaka u Crnoj Gori koje su članice vladajuće koalicije.
