- Kosovo i Sjeverna Makedonija složile su se pojednostaviti prekogranična putovanja od siječnja 2025. godine.
Ministri unutarnjih poslova Kosova i Sjeverne Makedonije na zajedničkom sastanku dviju vlada u Prištini 11. studenog potpisali su protokol o olakšavanju procedura prelaska granice uspostavom zajedničkog graničnog prijelaza. Međuvladinim Protokolom provodi se Sporazum o zajedničkim graničnim prijelazima, kojim se uređuje postupak inspekcijskog i carinskog nadzora, infrastruktura zajedničkih graničnih prijelaza i sinkronizacija sustava upravljanja granicom.
Albin Kurti je istaknuo da je trgovinski promet između dviju zemalja porastao posljednjih godina, dosegavši preko 432 milijuna eura u 2023. godini, izrazivši očekivanja da će bilateralna gospodarska suradnja dosegnuti pola milijarde eura u 2025. godini. „Povećanje trgovinskog prometa između naših zemalja također se ogleda se u povećanoj mobilnosti naših građana. Između siječnja i studenog ove godine registrirano je gotovo 5 milijuna graničnih prijelaza u oba smjera, što je značajno povećanje u odnosu na 3,5 milijuna zabilježenih 2019. godine”, rekao je Kurti tijekom sastanka sa svojim sjevernomakedonskim kolegom Hristijanom Mickoskim.
„Bio bih sretan kada bismo u roku od nekoliko tjedana mogli vidjeti jedan granični prijelaz umjesto dva, čime bi se izbjegle gužve na granici ili bilo kakva neugodna iskustva na kontrolnim punktovima”, rekao je Mickoski. „Težimo Europi bez granica“, dodao je.
Nakon sastanka dviju vlada potpisana su ukupno tri dokumenta.
Potpisan je i Memorandum o energetici, rudarstvu i mineralnim sirovinama koji uključuje inicijative suradnje i infrastrukturne projekte za plinsko povezivanje. To uključuje pokretanje suradnje za istraživanje mogućnosti razvoja novog izravnog protoka plina između dviju zemalja.
Još jedan zapečaćen dokument bio je Memorandum o razumijevanju i suradnji između ministarstava obrazovanja i znanosti Sjeverne Makedonije i Ministarstva obrazovanja, znanosti, tehnologije i inovacija Kosova, gdje se strane slažu da će raditi zajedno na poboljšanju kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
U razvoju odnosa s Prištinom, vladajuća koalicija u Skoplju predvođena VMRO-DPMNE-om potvrđuje da ne dovodi i neće dovoditi u pitanje priznanje Kosova, već će slijediti politiku prethodne vlade, SDM-a.
- Vučić i Orbán potpisali su političku deklaraciju
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orbán potpisali su političku deklaraciju nakon drugog sastanka Vijeća za stratešku suradnju dviju zemalja koji je održan 14. studenog u Budimpešti. Još šest sporazuma o suradnji u različitim područjima – pravosuđu, kulturi, europske integracije i diplomacije – također su potpisani.
„Bilateralnim sporazumima produbljujemo te veze, ali zajedno rješavamo i probleme s kojima se borimo. Naše veze se produbljuju – suštinske, strukturne, političke, ekonomske i među našim ljudima”, naglasio je srbijanski predsjednik.
Mađarski premijer je napomenuo da se u međunarodnoj politici oblikuje nova realnost i da Srbija i Mađarska zajedno imaju mnogo veće šanse da nađu dobre odgovore na nove izazove nego svaka zasebno. „Na novu realnost ćemo odgovoriti produbljivanjem srpsko-mađarskih odnosa. Sigurnost mora dobiti na važnosti u novoj stvarnosti. Europska unija mora shvatiti da EU treba Srbiju više nego što Srbija treba Europsku uniju”, istaknuo je Orbán.
U razgovoru je bilo riječi io suradnji dviju zemalja u energetskom sektoru, potpori Mađarske Srbiji na europskom putu te vojno-tehničkoj suradnji.
Budimpešta nastavlja razvijati bilateralne odnose s Beogradom, čime jača svoju poziciju regionalnog aktera koji vodi politiku koja nije uvijek u skladu s politikom Bruxellesa.
- Privrženost vanjskoj politici EU ne može biti glavni kriterij za napredak u pristupnim pregovorima, kaže Várhelyi
Privrženost vanjskoj politici Europske unije ne može biti glavni kriterij za napredak u pristupnim pregovorima, kaže europski povjerenik Oliver Várhelyi, koji predstavlja Mađarsku. Izjavio je to dok je kao povjerenik za proširenje Europskom parlamentu predstavljao svoje najnovije izvješće.
Várhelyije rekao da Srbija treba da ubrza reforme, posebno u oblasti vladavine prava. No, istaknuo je da su preporuke i ocjene Europske komisije da je Srbija ispunila kriterije za otvaranje sljedećeg dijela, klastera 3, u pregovaračkom procesu valjane, te da Europska komisija podržava spremnost Srbije da otvori više pregovaračkih klastera.
„Usklađivanje s vanjskom politikom EU i sankcijama je važno, ali ne može biti jedini kriterij za napredak. Srbija je Ukrajini poslala konkretnu humanitarnu, gospodarsku i vojnu pomoć, 50 milijuna eura financijske potpore i 8,5 milijuna eura u energetskoj opremi“, napomenuo je Várhelyi, istaknuvši da je na taj način „Srbija pokazala svoje europsko opredjeljenje“.
Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku s formalnom politikom Europske unije, a nije se uskladila ni sa sankcijama EU protiv Rusije. Nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, proces pregovora (otvaranje novih poglavlja) je zapravo zaustavljen. Pretpostavljalo se da će tijekom aktualnog mađarskog predsjedanja EU-om, zahvaljujući posebnim odnosima Beograda i Budimpešte, Srbija moći nastaviti pristupne pregovore.
- Srbija i Kazahstan potpisali su Plan bilateralne vojne saradnje do 2025
Ministar obrane Kazahstana Ruslan Zhaksilikov i ministar industrije i graditeljstva Kazahstana Kanat Sharlapayevom, zajedno sa srbijanskim kolegom ministrom obrane Bratislavom Gasićem, posjetili su tvrtku Prva Petoletka Trstenik Namenska.
Gasić je istakao značaj produbljivanja suradnje obrambene industrije Srbije i Kazahstana, što je od interesa za obje strane.
Hasić je istaknuo kako je obrambena suradnja dviju zemalja „vrlo dobra, sa značajnim potencijalom za daljnje jačanje”.
Posebno je istaknuo da su dva ministarstva obrane razmijenila prijedloge za moguću kratkoročnu suradnju te da je kao rezultat zajedničkih obveza potpisan Plan bilateralne vojne suradnje za 2025. godinu.
- Hrvatski ministar zdravstva priveden je USKOK
Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš priveden je 15. studenog ujutro u Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK).
Premijer Andrej Plenković odmah je smijenio Beroša.
Ured za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala sumnjiči hrvatskog ministra zdravstva Vilija Beroša za „trgovinu utjecajem“.
Osim ministra, na meti slučajeva USKOK-a i Europskog tužiteljstva je i nekoliko visokopozicioniranih medicinara i vlasnika tvrtki koje trguju medicinskom opremom. U fokusu istrage je nabava opreme za nekoliko hrvatskih bolnica po nerealno visokim cijenama. Ujedno je tužiteljstvo EU-a priopćilo da je otvorilo i slučaj protiv Beroša, dodajući da se tereti za primanje mita.
