- Summit Europskog vijeća o pristupanju Zapadnog Balkana EU
Čelnici država i vlada Europske unije odlučili su započeti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, kao i s Bosnom i Hercegovinom, kada budu ispunjeni kriteriji za članstvo. Gruzija također dobiva status kandidata za punopravno članstvo u EU. Odluku čelnika država i vlada EU-a potvrdio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Europsko vijeće predložilo je da Europska komisija do ožujka iduće godine podnese izvješće o tome u kojoj mjeri Bosna i Hercegovina ispunjava kriterije za donošenje takve odluke. Završni dokument potvrđuje nedvosmislenu predanost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU. Šefovi država i vlada EU pozvali su na ubrzanje procesa pristupanja. Također su naglasili da je proširenje pokretačka snaga za poboljšanje ekonomskih i socijalnih uvjeta europskih građana, smanjenje razlika među državama, te mora njegovati vrijednosti na kojima se temelji Unija. Zemlje kandidatkinje se potiču da pojačaju svoje reformske napore, posebno u području vladavine prava, u skladu s prirodom procesa pristupanja koja se temelji na zaslugama i uz potporu EU-a.
Tako je uoči summita Europsko vijeće objavilo svoje zaključke o proširenju – dokument koji ocjenjuje stanje u zemljama zapadnog Balkana, Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i Turskoj. Potom je održan summit EU-Zapadni Balkan nakon kojeg je objavljena Deklaracija. Riječ je o dokumentima napisanim briselskom idiomom, punom tehničkih jezičnih konstrukcija, ali iz kojih se mogu iščitati glavne zamjerke zemalja, posebice u slučaju Srbije i Kosova. Zaključno se navodi da je to produžetak geostrateškog aranžmana za mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet. Politički kriteriji iz Kopenhagena su neupitni, a “Vijeće potvrđuje potrebu za pravednim i strogim uvjetima, načelo vlastitih zasluga”. Dakle, neće biti ubrzanog ulaska ni za koga, ni za Ukrajinu.
Valja napomenuti da Zapadni Balkan očekivano nije uspio. Stoga je Vijeće upozorilo da su “potrebni odlučni napori za promicanje pomirbe i regionalne stabilnosti, uključujući rješavanje bilateralnih sporova između partnera i problema koji imaju korijene u prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom i utvrđenim načelima”.
Crna Gora je dobro prošla, glavni izazov je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i u Sjevernoj Makedoniji. Albaniji se zamjera nedostatak unutarnjeg političkog dijaloga i, među ostalim, poziva na jačanje zaštite osnovnih prava. Od Turske se traži da riješi problem Cipra. Podsjećajući na međunarodne obveze Turske u tom pogledu, Vijeće je ponovilo svoju ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog i duboko uznemirujućeg pada u područjima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava. Pravi problem su tri preostale zemlje zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina i dalje ostaje bez otvaranja pregovora, apostrofiran je negativan utjecaj na državu Republiku Srpsku. Također je potrebno provesti sudsku presudu u slučaju Sejdić-Finci kako bi se predstavnici nacionalnih manjina, a ne samo konstitutivnih naroda, mogli kandidirati za sve javne funkcije.
Kosovski premijer Aljbin Kurti stalno govori o svojoj zemlji kao primjeru demokracije na zapadnom Balkanu, ali to je vezano za “ograničeni napredak u vladavini prava, borbi protiv organiziranog kriminala i borbi protiv korupcije”. Vijeće podsjeća da “Kosovo mora bez odlaganja provesti odluku Ustavnog suda u vezi s manastirom Dečane”. Odluka da se pravoslavnom manastiru potvrdi vlasništvo nad 24 hektara zemlje donesena je 2016. godine. Ocjena Vijeća bila je oštra, a kada je riječ o sjeveru Kosova, gdje većinski žive Srbi. Utvrđeno je da su “jednostrani koraci Kosova i Srbije pojačali napetost” i ponovljeno da treba formirati Zajednicu srpskih općina. Poruka Srbije je jasna: napredak u vladavini prava i normalizacija odnosa s Kosovom određuje ukupni tempo pristupnih pregovora. Općenito, stanje se ocjenjuje lošim, potrebno je boriti se protiv organiziranog kriminala, korupcije, nedovoljne zaštite manjina, slobode medija i vladavine prava. Bruxelles traži od vlasti u Beogradu da o EU govore objektivno i nedvosmisleno. Što se tiče zajedničke vanjske i sigurnosne politike, Vijeće je ponovilo čvrsta očekivanja da će se Srbija pridružiti i da će Beograd zauzeti oštriji stav prema Rusiji.
U završnom dokumentu summita ističe se da je potreban brz i održiv napredak prema potpunom poštivanju restriktivnih mjera, odnosno uvođenju sankcija. Što se tiče napetosti na sjeveru Kosova, Vijeće je nezadovoljno činjenicom da Srbija nije poduzela korake za procesuiranje organizatora napada u svibnju ove godine na pripadnike KFOR-a i u rujnu na kosovsku policiju. Nalazi pokazuju da Beograd i dalje ima veliki utjecaj na Srbe na sjeveru Kosova, pa “Vijeće podsjeća da će, sukladno svojim zaključcima od 26. i 27. listopada 2023., neuspjeh strana da de eskalira napetost imati posljedice.”
Premijerka Srbije Ana Brnabić izrazila je rezervu prema deklaraciji samita EU-Zapadni Balkan, rekavši da “Kosovo ostaje sastavni dio Srbije”. Bruxelles ovu reakciju vidi u svjetlu održanih izbora u Srbiji, kao i stvaranja manevarskog prostora, jer predsjednik Aleksandar Vučić nije bio na sastanku te bi kasnije mogao odustati od te izjave. No, vrlo je dvojbeno da će se retorika promijeniti nakon izbora na kojima je pobijedio A. Vučić. U tome se, možda, vara činjenica da Bruxelles griješi, jer u Srbiji samo 20 posto stanovništva podržava europske integracije.
- Predsjednica Kosova: “Srbija sprema novi napad na moju zemlju!”
“Nažalost, Srbijom još uvijek vladaju ljudi koji žele naše prostore vratiti u 90-te. Ne možemo dopustiti da ovakva logika prevlada, zato radimo s našim EU partnerima na jačanju sigurnosti na Kosovu, a posebno u aspektu sigurnosti oko granice sa Srbijom, rekla je predsjednica Kosova Vjosa Osmani u Bruxellesu, uoči summita EU-Zapadni Balkan. Navodi se da Priština ima informacije o planovima Srbije za novi napad na Kosovo. Osmani je rekla da će europske čelnike upoznati s detaljima koje je Priština sa svojim partnerima prikupila o tim planovima Beograda. Istaknula je kako je potrebno poduzeti preventivne mjere kako bi se spriječila destabilizacija regije od eventualnih napada Srbije.
Predsjednica Kosova istaknula je da je vrijeme održavanja summita teško za Europu i svijet općenito zbog globalnih sukoba. No, dodala je kako summit dokazuje važnost mira na zapadnom Balkanu.
Kasnije, u svom obraćanju kosovskom parlamentu, Vjosa Osmani najveći dio govora posvetila je napadu koji se dogodio krajem rujna ove godine u Banjskoj, kao i navodnoj prijetnji koju Srbija predstavlja za sjever Kosova i šire. Prema njezinom mišljenju, napad od 24. rujna jasan je pokazatelj da Srbiju ne zanima dugoročni mir, dobro susjedstvo, niti završetak procesa dijaloga s Kosovom. “Nažalost, današnja Vučićeva politika je jučerašnja Miloševićeva politika”, kaže V. Osmani. Prema riječima kosovske predsjednice, Banjska je “samo upozorenje” i “Srbija neće odustati od mračnih planova”. “Hegemonistske akcije nisu prestale. Srbija zapravo ovim akcijama napada cijelu Europu, jer radi u interesu provokativnih čimbenika, kao i čimbenika kojima je cilj destabilizacijom na Balkanu torpedirati i EU i NATO”, rekla je.
U nastavku izlaganja spomenula je i Albance na području Srbije, posebice u općinama Preševo, Bujanovac i Medveđa. Pozvala ih je da ostanu “čvrsti u Srbiji” i nepokolebljivi pred “ogromnim sigurnosnim izazovima”.
Tako je Vjosa Osmani ponovo pozvala na uvođenje restriktivnih mjera Srbiji zbog događaja u Banjskoj, kao i napada na vojnike KFOR-a i novinare u svibnju ove godine, jer njihov izostanak, smatra, samo potiče nastavak korištenje nasilja. Osmani je istovremeno zahvalila kosovskoj policiji, kao i kosovskim specijalnim službama, rekavši da su događaji od 24. rujna motivirali kosovsku omladinu da se pridruži kosovskoj policiji.
Kosovski šef države također je dala ocjenu nacrta povelje većinskoj srpskoj zajednici koji su europski i američki predstavnici dostavili Prištini 21. listopada. Osmani vjeruje da će Kosovo sigurno stvoriti takvu Zajednicu, ali samo ako nacrt statuta bude usklađen s odredbama ustava zemlje, što će potvrditi Ustavni sud Kosova. Na taj način Priština traži pravni način da ne ispuni ovaj prijedlog Bruxellesa i Washingtona, u slučaju da Beograd blokira proces de facto priznanja Kosova, što je i zahtjev EU-a i SAD-a.
- Sud BiH odbio je Dodikovu žalbu na premještanje zasjedanja iz Sarajeva u Banju Luku
Sud BiH odbio je žalbu obrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koja je tražila da se suđenje iz Sarajeva prebaci u Banjaluku, potvrdio je njegov odvjetnik Goran Bubić, dodavši da je novo ročište zakazano za 20. prosinca ove godine.
Odgodu suđenja obrane su tražile, između ostalog, “zbog sumnje u objektivnost i nepristranost Suda BiH”. Sud BiH je 6. prosinca ove godine prihvatio zahtjev obrane Milorada Dodika i odgodio početak glavne rasprave dok se ne riješi zahtjev obrane da se suđenje iz Sarajeva prebaci u Banju Luku. Predsjednika RS Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića Tužiteljstvo BiH tereti za kazneno djelo “neprovođenje odluka visokog predstavnika u BiH”, a Sud je potvrdio optužnicu. 11.09.2023.
Ukratko, Skupština Republike Srpske usvojila je u lipnju ove godine dva zakona kojima se propisuje da se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće izvršavati na području ovog entiteta, kao i odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, koji su objavljeni u Službenom glasniku RS. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini K. Schmidt 1. srpnja stavio je van snage oba zakona i izmijenio Kazneni zakon Bosne i Hercegovine. Donoseći ove izmjene, Visoki predstavnik je odlučio da se dužnosnik koji ne postupi po odluci Visokog predstavnika može kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i zabranom obnašanja bilo koje službene dužnosti u bilo kojem tijelu koje je u potpunosti ovlašteno ili djelomično se financira iz proračuna.
Tako se steže pravni krug oko Milorada Dodika, koji shvaća da visoki predstavnik stvara pravni temelj za njegovu smjenu, iako za to ima ovlasti bez sudske odluke. Postupci predsjednika RS sve su radikalniji kako bi se napravio kaos u Republici Srpskoj nakon odluke o njegovoj smjeni. Međutim, EU i SAD na “smicalice” predsjednika RS-a reagiraju prilično smireno, shvaćajući da će odluka o njegovoj smjeni biti objavljena uskoro, i to apsolutno pravne prirode, a bit će puno teže za službenu Banja Luku optužiti visokog predstavnika za autoritarnu odluku. Iako je M. Dodik na izvanrednim parlamentarnim izborima iskazao punu lojalnost predsjedniku Srbije, javno pozivajući da se glasa za njegovu stranku, malo je vjerojatno da će to potaknuti Beograd da otvoreno uđe u konfrontaciju s europskom zajednicom i SAD-om na pozadini moguće smjene predsjednika Republike Srpske. Očito je da je M. Dodik odgodio posjet Kremlju kako bi to učinio upravo u vrijeme posljednjeg sudskog ročišta, kako bi ostao u Moskvi. Očito je da su njegovi računi u moskovskim bankama već popunjeni, pa neće morati brinuti o siromaštvu.
