- Samit Evropskog savjeta o pristupanju Zapadnog Balkana EU
Lideri država i vlada Evropske unije odlučili su da počnu pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, kao i sa Bosnom i Hercegovinom, kada budu ispunjeni kriterijumi za članstvo. Gruzija takođe dobija status kandidata za punopravno članstvo u EU. Odluku šefova država i vlada EU potvrdio je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Evropsko vijeće je predložilo da Evropska komisija do marta iduće godine izvijesti o tome u kojoj mjeri Bosna i Hercegovina ispunjava kriterije za donošenje takve odluke. Konačni dokument potvrđuje nedvosmislenu opredijeljenost za perspektivu članstva Zapadnog Balkana u EU. Šefovi država i vlada EU pozvali su na ubrzanje procesa pridruživanja. Također su naglasili da je proširenje pokretačka snaga za poboljšanje ekonomskih i socijalnih uslova evropskih građana, smanjenje razlika među zemljama i mora njegovati vrijednosti na kojima se Unija zasniva. Zemlje kandidati se ohrabruju da pojačaju svoje reformske napore, posebno u oblasti vladavine prava, u skladu sa prirodom procesa pristupanja zasnovanom na zaslugama i uz podršku EU.
Tako je uoči samita Evropski savjet objavio svoje zaključke o proširenju – dokument koji ocjenjuje situaciju u zemljama Zapadnog Balkana, Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i Turskoj. Zatim je održan samit EU-Zapadni Balkan, nakon čega je objavljena Deklaracija. To su dokumenti pisani briselskim idiomom, puni tehničkih jezičkih konstrukcija, ali iz kojih se iščitavaju glavne zamerke državama, posebno u slučaju Srbije i Kosova. U zaključcima se navodi da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet. Politički kriteriji iz Kopenhagena su neupitni, a “Vijeće potvrđuje potrebu za pravičnim i striktnim uslovljavanjem, principom vlastitih zasluga”. Dakle, neće biti ubrzanog ulaska ni za koga, pa ni za Ukrajinu.
Treba napomenuti da Zapadni Balkan, očekivano, nije uspio. Stoga je Savjet upozorio da su “potrebni odlučni napori da se promoviše pomirenje i regionalna stabilnost, uključujući rješavanje bilateralnih sporova između partnera i problema ukorijenjenih u naslijeđe prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom i utvrđenim principima”.
Crna Gora je dobro prošla, glavni izazov je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao u Sjevernoj Makedoniji. Albanija se kritikuje zbog nedostatka unutrašnjeg političkog dijaloga i, između ostalog, poziva na jačanje zaštite osnovnih prava. Od Turske se traži da riješi problem Kipra. Podsjećajući na međunarodne obaveze Turske u tom pogledu, Savjet je ponovio svoju ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog i duboko uznemirujućeg pada u oblastima demokratije, vladavine prava i osnovnih prava. Pravi problem su tri preostale zemlje zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina i dalje ostaje bez otvaranja pregovora, naglašen je negativan uticaj na stanje Republike Srpske. Također je potrebno provesti presudu suda u slučaju Sejdić-Finci, kako bi se predstavnici nacionalnih manjina, a ne samo konstitutivnih naroda, kandidirali za sve javne funkcije.
Premijer Kosova Aljbin Kurti stalno govori o svojoj zemlji kao o primjeru demokratije na zapadnom Balkanu, ali nalazi se odnose na “ograničeni napredak u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i borbi protiv korupcije”. Savjet napominje da „Kosovo mora bez odlaganja da sprovede odluku Ustavnog suda u vezi sa manastirom Dečane“. Odluka da se pravoslavnom manastiru potvrdi vlasništvo nad 24 hektara zemljišta donijeta je još 2016. godine. Ocjena Savjeta je bila oštra, a kada je riječ o sjeveru Kosova, gdje živi većina Srba. Konstatovano je da su “jednostrani koraci Kosova i Srbije povećali tenzije” i ponovljeno da treba formirati Zajednicu srpskih opština. Poruka Srbije je jasna: napredak u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa sa Kosovom određuje ukupan tempo pristupnih pregovora. Generalno, stanje se ocjenjuje kao loše, postoji potreba za borbom protiv organizovanog kriminala, korupcije, nedovoljne zaštite manjina, slobode medija, vladavine prava. Brisel traži od vlasti u Beogradu da objektivno i nedvosmisleno govori o EU. Što se tiče zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, Savjet je ponovio čvrsta očekivanja da će se Srbija pridružiti i da će Beograd zauzeti oštriji stav prema Rusiji.
U Završnom dokumentu Samita ističe se da je potreban brz i održiv napredak ka potpunom poštovanju restriktivnih mjera, odnosno uvođenja sankcija. Što se tiče napetosti na sjeveru Kosova, Savjet je nezadovoljan činjenicom da Srbija nije preduzela korake da procesuira organizatore napada u maju ove godine na pripadnike Kfora i u septembru na kosovsku policiju. Nalazi pokazuju da Beograd i dalje ima veliki uticaj na Srbe na sjeveru Kosova, pa „Savjet podseća da će, u skladu sa svojim zaključcima od 26. i 27. oktobra 2023., neuspjeh strana u deeskalaciji tenzija imati posledice.”
Premijerka Srbije Ana Brnabić izrazila je rezervu prema deklaraciji samita EU-Zapadni Balkan, rekavši da “Kosovo ostaje sastavni deo Srbije”. Brisel ovu reakciju vidi u svjetlu izbora koji se održavaju u Srbiji, kao i stvaranju manevarskog prostora, jer predsjednik Aleksandar Vučić nije bio na sastanku i možda će kasnije odustati od ove izjave. Međutim, vrlo je sumnjivo da će promeniti retoriku posle izbora na kojima pobjeđuje A. Vučić. U tome je, možda, i činjenica da je Brisel u zabludi, jer u Srbiji samo 20 odsto stanovništva podržava evropske integracije.
- Predsjednica Kosova: “Srbija sprema nove napade na moju zemlju!”
„Nažalost, Srbijom i dalje vladaju ljudi koji žele da vrate naš region u 90-te. Ne smijemo dozvoliti da ovakva logika pobjedi, zato sa našim partnerima u EU radimo na jačanju bezbjednosti na Kosovu, a posebno u aspektu bezbjednosti oko granice sa Srbijom“, rekla je kosovska predsjednica Vjosa Osmani u Briselu, uoči samita EU-Zapadni Balkan. Ukazano je da Priština ima informacije o planovima Srbije za nove napade na Kosovo. Osmani je rekla da će evropske lidere upoznati sa detaljima koje je Priština prikupila sa svojim partnerima o tim planovima Beograda. Ona je istakla da je neophodno preduzeti preventivne mjere kako bi se sprečila destabilizacija regiona od mogućih napada Srbije.
Predsednca Kosova je istakla da je tajming samita težak za Evropu i svjet uopšte zbog globalnih sukoba. Međutim, dodala je da samit dokazuje važnost mira na Zapadnom Balkanu.
Kasnije, u svom obraćanju kosovskom parlamentu, Vjosa Osmani je najveći deo svog govora posvetila napadu koji se dogodio krajem septembra ove godine u Banjskoj, kao i navodnoj postojećoj pretnji koju Srbija predstavlja sjeveru Kosova i šire. Prema njenom mišljenju, napad 24. septembra jasan je pokazatelj da Srbija nije zainteresovana za dugoročni mir, dobrosusjedstvo, niti za završetak procesa dijaloga sa Kosovom. “Nažalost, današnja politika Vučića je jučerašnja politika Miloševića”, smatra V. Osmani. Prema riječima kosovske predsjednice, Banjska je “samo upozorenje” i da “Srbija neće odustati od svojih mračnih planova”. „Hegemonističke akcije nisu prestale. U stvari, Srbija ovim akcijama napada cijelu Evropu, jer radi u interesu provokativnih faktora, kao i faktora koji imaju za cilj da torpeduju i EU i NATO kroz destabilizaciju na Balkanu“, rekla je ona.
U nastavku izlaganja pomenula je i Albance na teritoriji Srbije, posebno u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa. Ona ih je pozvala da ostanu “čvrstii u Srbiji” i nepokolebljivi pred “ogromnim bezbjednosnim izazovima”.
Tako je Vjosa Osmani ponovo pozvala na uvođenje restriktivnih mjera Srbije zbog događaja u Banjskoj, kao i napada na vojnike i novinare KFOR-a u maju ove godine, jer njihov izostanak, po njenom mišljenju, samo podstiče nastavak upotrebe nasilja. Osmani je istovremeno zahvalila kosovskoj policiji, kao i kosovskim specijalnim službama, rekavši da su događaji od 24. septembra motivisali kosovsku omladinu da se pridruži kosovskoj policiji.
Kosovski šef države je dala i ocjenu nacrta povelje Zajednice opština sa srpskom većinom, koji su 21. oktobra u Prištinu dostavili evropski i američki predstavnici. Osmani smatra da će Kosovo definitivno stvoriti takvu Zajednicu, ali samo ako nacrt statuta bude usaglašen sa odredbama ustava zemlje, što će verifikovati Ustavni sud Kosova. Na ovaj način Priština traži legalan način da ne ispuni ovaj prjedlog Brisela i Vašingtona, u slučaju da Beograd blokira proces faktičkog priznavanja Kosova, što je i zahtjev EU i SAD.
- Sud BiH odbio je Dodikovu žalbu da se sjednica suda premjesti iz Sarajeva u Banja Luku
Sud BiH odbio je žalbu odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je tražio da se suđenje iz Sarajeva prebaci u Banjaluku, potvrdio je njegov advokat Goran Bubić, dodajući da je novo ročište zakazano je za 20. decembar ove godine.
Odbrana je zatražila odgodu suđenja, između ostalog, “zbog sumnje u objektivnost i nepristrasnost Suda BiH”. Sud BiH je 6. decembra ove godine uvažio zahtjev odbrane Milorada Dodika i odgodio početak glavne sjednice suda dok se ne riješi zahtjev odbrane za prebacivanje suđenja iz Sarajeva u Banja Luku. Predsjednika RS Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića Tužilaštvo BiH tereti za krivično djelo „neprovođenje odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini“, a Sud je optužnicu potvrdio 11.09.2023.
Podsjetimo, Skupština Republike Srpske usvojila je u junu ove godine dva zakona kojima je predviđeno da se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće izvršavati na teritoriji ovog entiteta, kao i odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, što je objavljeno u Službenom glasniku RS. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini K. Schmidt je 1. jula stavio van snage oba zakona i izmijenio Krivični zakon Bosne i Hercegovine. Unoseći ove izmjene, visoki predstavnik je donio odluku da se službenik koji ne poštuje odluku visokog predstavnika može kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i zabranu obavljanja bilo kakve službene funkcije u bilo kojem tijelu koje se u potpunosti ili djelimično finansira iz budžeta.
Time se steže pravni krug oko Milorada Dodika, koji shvaća da visoki predstavnik stvara pravni osnov za njegovu smjenu, iako za to ima ovlasti bez sudske odluke. Postupci predsjednika RS-a su sve radikalniji kako bi se napravio haos u Republici Srpskoj nakon donošenja odluke o njegovoj smjeni. Međutim, EU i SAD prilično smireno reaguju na “trikove” predsjednika RS, shvatajući da će odluka o njegovoj smjeni biti objavljena uskoro, i to će biti apsolutno legalne prirode, a bit će mnogo teže da zvanična Banja Luka optuži visokog predstavnika za avtoritarnu odluku. Iako je M. Dodik tokom vanrednih parlamentarnih izbora pokazao punu lojalnost predsjedniku Srbije, javno pozivajući da se glasa za njegovu stranku, malo je vjerovatno da će to natjerati Beograd da otvoreno uđe u konfrontaciju sa evropskom zajednicom i SAD na pozadini moguće smjene predsjednika Republike Srpske. Očigledno je da M. Dodik odgađa posjetu Kremlju kako bi je obavio upravo u vrijeme posljednjeg zasjedanja suda, kako bi ostao u Moskvi. Očigledno je da su mu računi u moskovskim bankama već popunjeni, tako da neće morati da brine za siromaštvo.
