- Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se s predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.
Dodik i Lukašenko sastali su se u okviru dvodnevne službene posjete delegacije RS Bjelorusiji. Svrha putovanja bila je uspostava bolje suradnje u raznim područjima, uključujući znanost i obrazovanje, zdravstvo, industriju i poljoprivredu.
Dočekujući Dodika u Palati nezavisnosti u Minsku, Lukašenko je naglasio: “Trebate znati glavno: ako vam nešto odgovara u tehnološkom smislu, drugim pitanjima, uključujući poljoprivredu, industriju, zdravstvo, mi vam uvijek rado pružamo pomoć i podršku.”
Bjeloruski čelnik rekao je da pomno prati razvoj događaja na Balkanu. “Znate kakve odnose gradimo s Bosnom i Hercegovinom. Znamo da vam tamo ponekad nije lako, ali vi se hrabro borite. Mi to pozdravljamo. Nažalost, danas samo hrabrost, stabilnost i snaga mogu odrediti budućnost državu, regiju, okrug ili teritoriju. Mislim da tu čvrsto stojite, zastupate interese pravoslavnog naroda, ljudi koji vjeruju i vjeruju u vas. Mi smo u tom pogledu na vašoj strani i možete računati na nas, ” On je rekao.
Mediji u RS ističu da je kontaktima Banja Luke i Minska olakšan stav Republike Srpske koja se protivi uvođenju sankcija BiH Bjelorusiji. “Zapadne države su se prema Bjelorusiji ponijele nepravedno i podvrgnule joj sankcije. Republika Srpska, koja je dio BiH, nije dopustila da BiH zvanično uvede sankcije Bjelorusiji”, istaknuo je u tom smislu Dodik.
Vanjskopolitički kontakti predsjednika RS trebali bi pokazati solidarnost RS s Minskom i poslužiti kao svojevrsni izazov politici sankcija koju Zapad vodi prema bjeloruskom rukovodstvu i čelnicima bosanskih Srba.
Nakon sastanka s Aleksandrom Lukašenkom, Milorad Dodik bi se “za dva do tri dana” trebao sastati s Vladimirom Putinom, što dodatno potvrđuje Dodikov antizapadni kurs.
- Predsjednički i parlamentarni službeno objavljeni u Sjevernoj Makedoniji
Predsjednik Parlamenta Sjeverne Makedonije Jovan Mitreski raspisao je predsjedničke i parlamentarne izbore.
Prvi krug predsjedničkih izbora zakazan je za 24. travanj, a drugi će se održati istovremeno s parlamentarnim izborima – 8. svibnja.
Predsjednička kampanja počinje 4. travnja, a parlamentarna 18. travnja.
Izborni proces organizirat će privremenu vladu, formiranu 100 dana prije izbora, na čelu s bivšim predsjednikom parlamenta Talatom Xaferijem.
Najnovije sociološke studije favoriziraju oporbene snage predviđajući im uspjeh. Razlog je nezadovoljstvo javnosti tijekovima razvoja zemlje.
Sredinom veljače objavljeni su rezultati izbornog istraživanja u dva okruga. Na pitanje “Što mislite u kojem smjeru se kreće Makedonija?” više od 60% ispitanika odgovorilo je “pogrešno”.
- Američki državni tajnik Antony Blinken posjetio je Albaniju
Šef američke diplomacije razgovarao je s albanskim premijerom Edijem Ramom i predsjednikom Bajramom Begajem, a sudjelovao je i na forumu mladih.
U okviru posjeta potpisana su dva memoranduma: o međusobnom razumijevanju u borbi protiv dezinformacija i proširenju Fulbrightovog programa za Albance.
Posjet je bio tempiran za završetak misije Albanije u Vijeću sigurnosti kao privremene članice i održan je neposredno prije planiranog samita Ukrajina-SEE u Tirani.
Ističući “izvanredno partnerstvo” između zemalja, Blinken je pohvalio stajalište Albanije o zaštiti ukrajinskog suvereniteta i njezinu ulogu kao čelnika Vijeća sigurnosti UN-a 2023., nazivajući Tiranu ključnim partnerom za stabilnost na zapadnom Balkanu i čvrstim saveznikom u podršci Ukrajinskih suvereniteta i teritorijalnih integriteta.
Stručnjaci su posjet jasno ocijenili kao dokaz da SAD Albaniju smatraju ključnim partnerom na Zapadnom Balkanu i važnim elementom potpore Ukrajini u odbijanju ruske agresije.
- Normalizacija između Kosova i Srbije ključna je za mir na zapadnom Balkanu, smatra Borrell
Održiva stabilnost i mir u regiji (Zapadnog Balkana) mogu se postići samo normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije. Put do toga vodi kroz dijalog koji omogućuje EU.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell dao je odgovarajuću izjavu X nakon odvojenih susreta s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Albinom Kurtijem u okviru Münchenskog sastanka.
Na sastancima je sudjelovao i predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.
Nisu izdane zajedničke konačne izjave. Sastanci se mogu ocijeniti informativnima, s ciljem razmjene mišljenja o aktualnoj situaciji i planiranju daljnjih koraka u okviru dijaloga pod okriljem EU.
- Crna Gora spremna za produbljivanje obrambene suradnje sa Srbijom
Pored suradnje u okviru NATO-a i puta ka Europskoj uniji, treći prioritet Crne Gore je regionalna suradnja, posebice razvijanje odnosa sa Srbijom kao prijateljskom državom.
Izjavio je to ministar obrane Dragan Krapović u intervjuu za srpsku televiziju RTS nakon sastanka ministara obrane NATO-a u Bruxellesu.
“Srbija nije članica NATO-a, ima svoj neutralni put. Mi poštujemo te odluke, a zauzvrat očekujemo da će se poštovati i odluke Crne Gore. A ja sam sa svoje strane apsolutno spreman za produbljivanje suradnje u nekoliko područja. To je prije svega, vojna medicina, CBRN obrana i neka druga područja“, istaknuo je čelnik crnogorskog ministarstva obrane.
Dragan Krapović je potpredsjednik Demokratske Crne Gore (Demokrate). Snaga se smatra proeuropskom i umjereno prosrpskom u isto vrijeme.
Izjava demokrata može se shvatiti kao pokušaj uspostavljanja točkaste suradnje sa Srbijom u vojnim pitanjima na način da se ne ugrozi euroatlantski izbor Crne Gore.
- Srbija nabavlja još oružja od Rusije
Povodom proslave Dana državnosti Srbije (15. veljače), predsjednik i vrhovni zapovjednik Aleksandar Vučić, zajedno s vojnim vrhom zemlje, obišao je Izložbu naoružanja i vojne opreme Vojske Srbije koja se održava u Tvrđavi grada Niša.
Na izložbi je domaćoj javnosti prvi put prikazan sustav za e-ratovanje protiv dronova Repellent. Nedavno je kupljen iz Rusije.
Repelent je sposoban otkriti minijaturne zračne mete (UAV protiv komaraca) na udaljenosti većoj od 35 km i ometati ih na udaljenosti <2,5 km.
Srbija je prije nekoliko mjeseci od Rusije dobila kopneni sustav elektroničkog ratovanja. Prema vojnim stručnjacima, sustav EW dostavljen je zračnim putem kroz zračni prostor zemalja koje su Rusiji uvele sankcije.
