- Nova Vlada u Hrvatskoj počinje s radom
Hrvatski sabor 17. svibnja izglasao je novu Vladu na čijem je čelu treći put zaredom aktualni premijer Andrej Plenković (HDZ).
Od 141 prisutnog zastupnika na sjednici, 79 je bilo “za”, 61 – “protiv”, jedan je bio suzdržan.
Nova vlada imat će 18 ministarstava, od kojih će 16 voditi predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a tri će voditi predstavnici HDZ-ova koalicijskog partnera Domovinskog pokreta (gospodarstvo, poljoprivreda i demografija).
Saboru je predstavljen četverogodišnji program nove Vlade. Sadrži pet prioriteta: uspješna, vitalna, pravedna, održiva i suverena Hrvatska.
Vodeća stranka srpske manjine u Hrvatskoj (SDSS) prvi put u posljednjih osam godina nije ušla u koaliciju s HDZ-om. Neulazak ove stranke u vladajuću većinu bio je uvjet desnog Domovinskog pokreta, koji je uvjeren da je SDSS (Samostalna demokratska srpska stranka) nasljednik političke snage koja je podržala srpsku agresiju na Hrvatsku početkom 1990-ih.
Novu hrvatsku vladu već su kritizirali lijevi hrvatski političari i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Istodobno, čelnik SDSS-a Milorad Pupovac optimističan je. Komentirajući program nove Vlade, istaknuo je kako se radi o političkom programu desnog centra koji je sličan onome koji je HDZ provodio u prošlim mandatima, a koji se općenito ne razlikuje od programa drugih takvih stranaka u Europi. “Manjinska politika u programu Vlade definirana je u skladu s najboljim tradicijama suradnje s ovom Vladom”, naglasio je Pupovac.
- Vijeće sigurnosti UN-a: Situacija u Bosni i Hercegovini je opasna
Još jedno izvješće visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a o stanju u Bosni i Hercegovini izazvalo je polemike među sudionicima sastanka.
Sve stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, osim Kine i Rusije, podržale su Schmidtovo izvješće u pola godine – od 16. listopada 2023. do 15. travnja 2024. U dokumentu se kritiziraju vlasti Republike Srpske, posebice njezin predsjednik Milorad Dodik.
Prijetnje RS da će blokirati rad državnih tijela prijetnja su funkcioniranju države, naglasio je visoki predstavnik, upozorivši na opasnost od uspostave paralelnog sustava u Republici Srpskoj. Ako se ovakvi postupci nastave, mogu dovesti do “de facto, ako ne i „de jure“ raspada države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik neprestano zagovara”, istaknuo je Schmidt. “To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama”, naglasio je.
Rusija i Kina kritizirale su visokog predstavnika, okrivljujući ga za destruktivno djelovanje.
Osim toga, planirano razmatranje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN-a naišlo je na negodovanje predstavnika Moskve i Pekinga, koji je smatraju glavnom prijetnjom miru i sigurnosti u BiH.
- Generalna skupština UN-a zakazala je raspravu o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici za 23. svibnja
Usvojena je Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine, priopćio je predstavnik BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija. Opća skupština UN-a raspravljat će o Rezoluciji 23. svibnja 2024. godine.
Kao što je poznato, dokumentom se 11. srpanj obilježava kao godišnji Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Bezrezervno se osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i postupci koji veličaju osobe koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Lagumdžija je napomenuo da je konačna verzija Rezolucije usvojena uz dvije dopune, od kojih je jednu dala Crna Gora.
Prvi amandman glasi: “Ponavljamo da se kaznena odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili drugu zajednicu u cjelini”, što se suštinski poklapa s crnogorskim prijedlogom.
Drugi amandman glasi: “Ponavljamo našu čvrstu opredijeljenost da podržimo i jačamo jedinstvo u različitosti u Bosni i Hercegovini.”
Jedinstvo u različitosti nije samo službeni moto Europske unije, već je i obilježje BiH kao europske države utemeljene na takvim tradicijama, istaknuo je Lagumdžija.
Izmjenama Rezolucije pokušava se pobiti optužba Srbije protiv autora dokumenta o “pokušajima označavanja srpskog naroda kao genocidnog” i izjavama o namjeri BiH da izgradi unitarnu, “bosansku” državu.
Beograd je vrlo negativno doživio crnogorski amandman. Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da Crna Gora vodi pregovore o izmjenama Rezolucije “bez Srbije, ali s drugim državama”. Po njegovom mišljenju, “netko je to učinio da bi očistio svoju savjest”.
Prije puta u New York, gdje će se 23. svibnja održati Generalna skupština UN-a, Vučić je sudjelovao na Svetoj liturgiji u crkvi Svetog Save u Beogradu, gdje je zamolio za blagoslov patrijarha Porfirija.
- Skupštini Crne Gore upućen je nacrt Rezolucije o genocidu u Jasenovcu
Skupštinska većina uputila je Skupštini Crne Gore prijedlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Prethodno je prijedlog za donošenje Rezolucije o Jasenovcu (danas dio Hrvatske), gdje je tijekom Drugog svjetskog rata bio nacistički logor, dao predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Hrvatska je kao odgovor uputila prosvjednu notu Crnoj Gori. U noti se izražava ogorčenje zbog razmatranja pitanja Jasenovca u kontekstu razmatranja Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Kako se navodi, ova dva događaja nisu imala nikakve političko-povijesne veze, pa stoga njihov spoj nije značio iskreno odavanje počasti žrtvama, osudu zločina i razvoj kulture sjećanja.
“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske osuđuje pokušaje korištenja Hrvatske u unutarnjopolitičke svrhe i nada se da će se Crna Gora i njezine institucije suzdržati od postupaka koji bi naštetili budućnosti bilateralnih odnosa, kao i europskom putu Crne Gore”, stoji u priopćenju. kaže.
Prema pisanju medija, Hrvatska je kao članica EU zapravo upozorila Crnu Goru na moguće blokiranje njezinih europskih integracija u slučaju manipulacije s genocidom u Jasenovcu.
- Grčka može blokirati europsku integraciju Sjeverne Makedonije
Grčka je upozorila Sjevernu Makedoniju da će Atena blokirati njezino članstvo u EU ako nastavi kršiti Prespanski sporazum, kojim je prije šest godina riješen dugogodišnji spor oko imena te bivše jugoslavenske republike.
“Ako neki vjeruju da mogu ignorirati Sporazum, trebali bi shvatiti da bi njihov put u Europu mogao postati zatvoren”, rekao je Kyriakos Mitsotakis, govoreći u sjevernoj Grčkoj tijekom svoje kampanje uoči izbora za Europski parlament u lipnju.
Diplomatske napetosti između Atene i Skoplja eskalirale su nakon što je novoizabrana predsjednica Sjeverne Makedonije, Gordana Siljanovska-Davkova, tijekom svoje inauguracije tu zemlju nazvala samo “Makedonijom”, bez “Sjeverna”.
Čelnik stranke desnog centra VMRO-DPMNE, Christian Mickotski, podržao je termin “Makedonija” umjesto ustavnog imena zemlje. Pohvalio je stav Siljanovski-Davkove kao “dostojanstven”. “Ako Grčka smatra da smo prekršili Prespanski sporazum, neka se žali Međunarodnom sudu pravde”, rekao je Mickotski.
- Zapadni Balkan će zajedno s Ukrajinom ući u EU, smatra Vučić
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nije siguran da će države Zapadnog Balkana uspjeti ući u Europsku uniju prije Ukrajine. “Sasvim je drugo pitanje hoćemo li ući u EU zajedno s Ukrajinom. Svatko ima svoje mišljenje, ali meni razum govori da sam u pravu. Naravno, to je ono što se sada događa. Vjerojatno ćemo čekati još šest godina, što je također u redu”, rekao je tijekom samita čelnika Zapadnog Balkana u Kotoru u Crnoj Gori.
Samit je bio posvećen raspravi o Planu rasta Europske unije za Zapadni Balkan, nastavku EU puta zemalja regije pod sloganom “Jedna regija, zajednička vizija”.
Prema riječima predsjednika Srbije, Plan rasta EU za Zapadni Balkan donijet će pozitivne rezultate u regiji. “Cijenimo i zahvalni smo na novcu, ali važnije su strukturne reforme koje moramo provesti i to jako cijenimo”, rekao je Vučić. Napomenuo je da se Srbija nikada neće protiviti važnosti ove inicijative, iako je jasno dao do znanja da odnosi Beograda i Bruxellesa nisu baš dobri: “Možda je EU toliko popularna u vašim zemljama, ali u mojoj nije. Kao što ni mi nismo popularni iako smo najveći dio ove regije.”
Prema domaćim promatračima, Vučićeva izjava odražava skepticizam koji vlada u Srbiji prema europskim integracijama. Srbijanske vlasti i značajan dio društva uvjete koje zemlja mora ispuniti za članstvo u EU – normalizaciju odnosa s Kosovom i pridruživanje sankcijama EU protiv Ruske Federacije – smatraju nepotrebnim i neutemeljenim.
