- U Sjevernoj Makedoniji izabrana je nova vlada
Parlament Sjeverne Makedonije izglasao je 23. lipnja novu vladu na čelu s premijerom Hristijanom Mickoskim, čelnikom VMRO-DPMNE, kojа je pobijedila na izborima.
Mickoski je istaknuo da će Vlada nastaviti podupirati europske integracije i raditi na usklađivanju politika s europskim standardima, zalažući se za pomicanje procesa europskih integracija naprijed.
“Nastavljamo raditi zajedno s našim europskim partnerima i zajedno ćemo usklađivati zajedničku vanjsku politiku s EU-om. Podrška Ukrajini u samoobrani i zaštiti njezinog suvereniteta i teritorijalnog integriteta nastavit će se”, istaknuo je.
Lider VMRO-DPMNE-a je prilikom polaganja prisege upotrijebio ustavni naziv zemlje – Republika Sjeverna Makedonija. “Sramotni pridjev ću izgovoriti prilikom prisege jer me podsjeća na sramotu koju ste donijeli mojoj domovini, mojoj obitelji, mojim nerođenim unucima. Činiću sve što mogu dok sam živ da ispravim ovu nepravdu. Nažalost, u ovom trenutku sam nemoćan. U ovom trenutku ću morat kapitulirati kao čovjek pred vama i to kazati ”, rekao je Mickoski u parlamentu.
Najavio je i da neće dopustiti kompromise koje Sofija traži od Skoplja (osobito da se Bugari u Ustavu Sjeverne Makedonije priznaju kao državotvorni narod). “Takav bugarski diktat, u takvim okolnostima, dok sam ja premijer neće proći i neće biti ustavnih promjena”, naglasio je Mickoski.
S obzirom na stav nove makedonske vlade, može se očekivati daljnje bugarsko blokiranje europskih integracija Sjeverne Makedonije.
- Srbija isporučuje streljivo Ukrajini preko trećih zemalja
Procjene Financial Timesa pokazuju da je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. srpski izvoz streljiva koje je ušlo u Ukrajinu preko trećih strana iznosio oko 800 milijuna eura.
“Da, mi izvozimo naše streljivo. Ne možemo izvoziti ni u Ukrajinu ni u Rusiju… ali smo imali puno ugovora s Amerikancima, Španjolcima, Česima, drugima. Što će oni s tim na kraju učiniti, njihov je posao”, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za FT. Vučić je pritom istaknuo da Srbija nije stala ni na jednu stranu u sukobu između Rusije i Ukrajine, a prodaja streljiva je “dio našeg gospodarskog preporoda”.
Ruski i srpski prokremaljski stručnjaci nazvali su publikaciju FT-a “provokacijom”, čija je svrha stvoriti nepovjerenje između Moskve i Beograda, izazvati napetost u bilateralnim odnosima.
Službeni Kremlj nije oštro reagirao na tekst FT-a, upozoravajući da će Rusija istražiti podatke o opskrbi Kijeva oružjem iz Beograda. To je 24. lipnja izjavio glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
- Vučić predviđa zaoštravanje geopolitičke krize u narednim mjesecima
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da svijet živi u vrijeme najveće geopolitičke krize od Drugog svjetskog rata i da će situacija eskalirati u narednim mjesecima.
“Očekujem eskalaciju situacije u narednim mjesecima, te vrlo ozbiljne posljedice, govorim o Europi i svijetu”, rekao je Vučić obraćajući se javnosti 24. lipnja navečer. Posebno očekuje velike poremećaje na tržištu – od energenata do hrane, ne samo u Srbiji, već i u cijelom svijetu. “Ali moramo biti čvrsto odlučni da radimo svoj posao na najbolji mogući način, da sačuvamo mir, da osiguramo ekonomski rast”, dodao je srbijanski predsjednik.
Kako je naveo, Srbija je u prvom kvartalu imala najveću stopu rasta u Europi od 4,7 posto.
Vučić je tijekom obraćanja govorio o nekoliko gospodarskih projekata, posebice o proizvodnji novog modela automobila u kragujevačkoj tvornici zajedno s jednom talijanskom tvrtkom, o planovima za iskopavanje litija, o mogućnostima izgradnje malih modularnih nuklearnih reaktora, te pripremama za Svjetsku izložbu EXPO – 2027. koja će se održati u Beogradu. Prema njegovom mišljenju, EXPO je ključna točka i prekretnica za razvoj Srbije.
***
Očito je da, govoreći o globalnim potresima i izazovima u životu službenog Beograda, srbijanski predsjednik pokušava usmjeriti pažnju ljudi na povoljniju temu gospodarskog rasta.
- Nestanak struje na Zapadnom Balkanu zbog vrućina
Nestanak struje u trajanju od nekoliko sati pogodio je 21. lipnja Crnu Goru, dio Hrvatske, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, jer je toplina preopteretila regionalni elektroprijenosni sustav.
U Crnoj Gori je prijavljen požar na dalekovodu visokog napona u udaljenom području u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom. Nije poznato je li to moglo uzrokovati kvar sustava. Do kvara je došlo na interkonektoru između Albanije i Grčke, što je moglo proizvesti domino efekt u elektroenergetskim sustavima u regiji.
Dan nakon nestanka, obskrba električnom energijom u sve četiri zemlje je nastavljena, iako jedna termoelektrana u Bosni i Hercegovini i dalje ne radi.
Kako je priopćeno iz Ministarstva energetike Crne Gore, do obustave je došlo zbog naglog povećanja potrošnje električne energije uzrokovanog visokim temperaturama, preopterećenjem samog sustava.
- Sud Crne Gore ponovno će razmatrati slučaj “državni udar”
Specijalno tužiteljstvo Crne Gore zapravo je potvrdilo prethodnu prvostupanjsku presudu i predložilo sudu da organizatorima državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine izrekne različite zatvorske kazne.
Sud Crne Gore već je donio odluku o slučaju “državni udar” kojom je potvrdio tadašnju optužnicu Specijalnog tužiteljstva.
Crnogorski sud 2019. godine proglasio je krivima dvojicu Rusa (agenata ruskih specijalnih službi), Srbe i Crnogorce za pokušaj stvaranja zločinačke organizacije, pokušaj svrgavanja vlasti i pokušaj proglašenja pobjede proruske Demokratske fronte na parlamentarnim izborima 2016. kako bi se spriječio ulazak Crne Gore u NATO. Na dan izbora 16. listopada 2016. godine, napadači su planirali nasilno zauzeti crnogorski parlament, te oteti i ubiti tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
Apelacijski sud Crne Gore je 2021. godine ukinuo prvostupanjsku presudu zbog “bitnih povreda kaznenog postupka”. Presuda je donesena nakon promjene vlasti u zemlji, nakon što su u vladinu koaliciju ušli predstavnici Demokratske fronte, uključenii u slučaj “državni udar”.
U ažuriranoj optužnici Tužiteljstva, izmijenjene su neke formulacije, ali je pravna kvalifikacija kaznenih djela ostala nepromijenjena.
Novu presudu Sud će objaviti 12. srpnja.
Među optuženima je i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, koji je 2016. bio jedan od čelnika Demokratskog fronta.
- Sud Kosova donio je presudu u slučaju napada na KFOR prošlog svibnja
Sud u Prištini osudio je Srbina Nenada Orlovića na 15 mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 12.000 eura, proglasivši ga krivim za napad na pripadnike mirovnih snaga na Kosovu (NATO KFOR). Presuda suda odmah je stupila na snagu jer je rezultat nagodbe o priznanju krivnje.
Napad lokalnih Srba na pripadnike KFOR-a dogodio se u svibnju prošle godine na sjeveru Kosova, u Zvečanu. U sukobima su teško ozlijeđena oko 93 pripadnika mirovnih snaga NATO-a.
Napad na KFOR uslijedio je nakon što je kosovska policija pomogla novim albanskim lokalnim vlastima da uđu u općinske zgrade, čemu se usprotivilo lokalno srpsko stanovništvo koje nije priznalo rezultate lokalnih izbora bojkotiravši ih.
Godinu dana kasnije, misija NATO-a na Kosovu apelirala je na privođenje pravdi odgovornih za napad na KFOR tijekom prosvjeda u Zvečanu. Vodstvo NATO-a više je puta podsjetilo na potrebu kažnjavanja napadača.
