- Demonstracije pristaša Milorada Dodika uz blokade cesta
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nedavno je pokrenulo kazneni postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Glasa Srpske Miloša Lukića zbog neprovođenja odluka Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ove optužbe pojavile su se nakon objave u Glasu Srpske naredbe predsjednika RS-a da se odluke OVP-a više neće objavljivati i provoditi u RS-u. U uredbi se navodi i da se u RS-u više neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH. Na inicijativu službene Banja Luke, političke pristalice M. Dodika izašle su na prosvjede na više mjesta, uzvikujući da se radi o “političkoj optužbi”. Skupovi su održani pod sloganom “Granica postoji”, a održali su se na liniji razdvajanja RS-a i Federacije BiH kod Istočnog Sarajeva, Lopara, Doboja i Nevesinja. Međutim, prema mnogim promatračima, ovi su prosvjedi završili fijaskom. U Istočnom Sarajevu okupilo se nekoliko stotina građana, iako je najavljeno okupljanje oko 8.000 demonstranata ispred zgrade Suda i Tužiteljstva BiH. Kod Doboja se okupilo nešto više od tisuću građana, u ostalim mjestima – od nekoliko desetina do nekoliko stotina. Međutim, predsjednik Republike Srpske rekao je da je na prosvjedima bilo 12.000 ljudi. M. Dodik je napomenuo da građani imaju pravo na izražavanje mišljenja i da postoji granica između entiteta, a ne administrativna linija. Na prosvjed u Doboju stigla je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je na skupu istaknula kako je “ovo samo generalna proba onoga što bi se moglo dogoditi. Predsjednik RS-a ne treba odgovarati za nepostojeće kazneno djelo”,- rekla je Cvijanović. U međuvremenu, opozicija ima drugačije mišljenje. “Milorad Dodik je doživio težak poraz. Narod nije htio izaći na njegove organizirane prosvjede pod provokativnim nazivom “Granica postoji”. Većina je došla silom. Narod ne želi više Dodika, to je jasno svima osim njega. Nisu ga htjeli na izborima, ali je brutalno i drsko promijenio rezultate. Najbolje bi mu bilo da ode”, kazao je Igor Crnadak, šef oporbene PDP u parlamentu RS.
“Pravo na mirno okupljanje i prosvjede temeljna su obilježja svake demokracije”, priopćeno je iz Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini. Međutim, pokušaji prosvjednika da zatvore prometnice i blokiraju promet između Federacije Bosne i Hercegovine i RS-a su provokativni i štete javnim interesima. Istodobno, visoki predstavnik u BiH Christian Schmit poručio je kako uvijek treba osigurati slobodu kretanja između dva entiteta. Ocijenio je da su “svi pokušaji da se linija razgraničenja prikaže kao granična linija jeftina manipulacija građanima. Crta razgraničenja nije granica između RS i Federacije BiH, već samo administrativna linija”.
Može se konstatirati da M. Dodik nastavlja svoju destruktivnu politiku destabilizacije stanja u Bosni i Hercegovini. Očito je da će se njegove akcije podjele zemlje nastaviti. Jasno je podvučena crta da se stvori krizna situacija koja može dovesti do međuentitetskih ili međunacionalnih sukoba, koji mogu biti popraćeni ljudskim žrtvama, a onda da se nakon krvoprolića izjavi da je suživot u jednoj državi jednostavno nemoguć. To se jako dobro vidi u Bruxellesu, Washingtonu, Parizu i Berlinu. Postaje očito da se M. Dodik ne bi usudio na takva zaoštravanja da nije dobio carte blanche iz Moskve, gdje planira ponovno otići na sastanak s Vladimirom Putinom. Tijekom prosvjeda demonstranti u Republici Srpskoj nosili su ruske zastave i plakate s Vladimirom Putinom, što samo može potvrditi utjecaj Kremlja na organizatore prosvjeda. Mnogo će ovisiti o tome kako će se ponašati saveznici M. Dodika u BiH, odnosno predstavnici glavne političke snage Hrvata u BiH i dio političke elite u Zagrebu, a posebno predsjednik RH Z. Milanović, koji su uspostavili dosta bliske odnose s Banja Lukom. Istovremeno, M. Dodik prilično vješto igra na osjećaje etničkih Hrvata u Bosni i Hercegovini, pozivajući na zajednički napore da se ograniči utjecaj političkog Sarajeva kako bi se blokirala bilo kakva kretanja u smjeru djelomične centralizacije zemlje i djelotvoran rad državnih institucija, što je navodno u suprotnosti s odredbama Daytonskog mirovnog sporazuma.
- Makedonski premijer ponovno apelira na potrebu izmjene Ustava, ali oporba ne žuri to podržati
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski ocijenio je da njegova zemlja prednjači u spremnosti i da može postati članica Europske unije do 2030. godine. Kazao je da se “Europa na više brzina” odnosi i na zemlje Zapadnog Balkana, što znači da će u EU prvi ući oni koji se prvi pripreme, provedu potrebne reforme, potpunu harmonizaciju zakonodavstva. “Čekali smo 17 godina. Zajedno s Hrvatskom započeli smo naše europsko putovanje. Hrvatska je danas članica EU, članica Schengena i zemlja koja je uvela euro. Tek smo prošle godine započeli pregovore”, rekao je premijer Sjeverne Makedonije. Prema njegovim riječima, ako Sjeverna Makedonija sada ne donese potrebne odluke, to će značiti da će Crna Gora, Srbija i Albanija krenuti naprijed, a njegova zemlja će ostati u Bosne i Hercegovine i Kosova. “Uvjeren sam da će Sjeverna Makedonija, ako donesemo potrebnu parlamentarnu odluku, postati prva država zapadnog Balkana koja će postati članica EU 2030. godine”, rekao je Kovačevski.
Treba imati na umu da je Sjeverna Makedonija još u srpnju prošle godine započela prvu fazu pretpristupnih pregovora s EU, ali da bi prešla u drugu fazu i započela otvaranje pregovaračkih poglavlja, mora uvesti bugarsku manjinu u Ustav, za što vladajuća koalicija nema potrebnu podršku oporbene Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije – Demokratske stranke makedonskog nacionalnog jedinstva (VMRO DPMNE). Sredinom kolovoza parlament je započeo plenarnu sjednicu o ustavnim amandmanima za uključivanje Bugara u Ustav, ali je glasovanje odgođeno na neodređeno vrijeme dok vladajuća koalicija ne osigura dvotrećinsku većinu, za što su joj potrebni glasovi zastupnika VMRO DPMNE-a. Neslužbeni rok za usvajanje ustavnih amandmana je kraj ove godine, s obzirom na to da će se drugi krug pregovora Sjeverne Makedonije i EU održati nakon završetka screeninga koji je zakazan za studeni. No, malo je vjerojatno da će oporba odgovoriti na premijerove pozive da se promjenom ustava ubrza proces pregovora s EU. Želja za prijevremenim izborima, gdje postoji šansa za pobjedu, i unutarstranačka sebičnost jasno prevladavaju nad nacionalnim interesima. A čini se da to što će doći do najmanje šestomjesečnog zastoja u pregovaračkom procesu zemlje s Bruxellesom nije argument ako se želite vratiti na vlast nakon nekoliko godina rada u oporbi.
- Hrvatska će imati najjače ratno zrakoplovstvo u regiji
Premijer Andrej Plenković rekao je da će Hrvatska zahvaljujući nabavi francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale imati najjače ratno zrakoplovstvo u ovom dijelu Europe. Plenković napominje da će se strateški položaj Hrvatske promijeniti zahvaljujući investicijama koje se čekaju desetljećima, a riječ je o višenamjenskim lovcima. “Sljedeće godine će se potpuno promijeniti strateški položaj Hrvatske s obrambeno-sigurnosnog gledišta. Gotovo nitko u ovom dijelu Europe neće imati tako jake, moderne, borbeno sposobne zračne snage između Njemačke i Grčke, rekao je Plenković. Najavio je da obrambeni proračun, nešto veći od milijardu eura, nikad nije bio veći, a nova ulaganja u zrakoplovstvo pratit će i nova sredstva za mornaricu.
Podrazumijeva se da je Vlada RH 2019. započela proces nabave višenamjenskog lovca. Tada su svoje ponude dostavile SAD (novi F-16 C/D Block 70), Švedska (novi Gripen C/D), Francuska (rabljeni Rafale F3-R) i Izrael (rabljeni F-16 C/D Block 30). Hrvatska Vlada je ponudu Francuske prepoznala kao najbolju i odlučila kupiti 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale. Nabavkom višenamjenskog lovca Rafale F3-R značajno će se povećati sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Time će Hrvatska po prvi put dosegnuti 2 posto BDP-a izdvajanja za jačanje obrambenih sposobnosti, što je cilj svih članica NATO-a. Sadašnjim hrvatskim borbenim zrakoplovima MiG-21, koji su prestari i sovjetske proizvodnje, ističe rok trajanja 2024. godine. U upotrebi su od osamostaljenja Hrvatske i dva puta su remontirani. Novi borbeni zrakoplov omogućit će podizanje razine nacionalne sigurnosti na dosad neviđenu razinu. Može se smatrati ne samo najvećim ulaganjem u Oružane snage Hrvatske od osamostaljenja, već i najvećim ulaganjem u osiguranje trajnog mira u regiji cijelog Zapadnog Balkana.
- Nastojanja prosrpskih snaga u Crnoj Gori da dobiju fotelje u novoj vladi
U nekoliko općina u Crnoj Gori građani su zatvorili putni saobraćaj u znak protesta protiv formiranja vlade u kojoj, kako je najavljeno, neće biti koalicije “Za budućnost Crne Gore” koju čine prosrpske stranke Nova srpska demokratija i Narodna demokratska stranka. Jedan od sudionika prosvjeda Ivan Milić rekao je da su se okupili jer “neće dopustiti izdaju. Pozivamo pregovarače o formiranju nove Vlade da se vrate 30. kolovoza 2020. i toj velikoj pobjedi. Ostajemo ovdje do kraja”, rekao je Milić. Prosvjednici u Podgorici blokirali su promet u dijelu grada. Pristalice “Za budućnost Crne Gore” okupile su se i u Baru, Beranima, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju i Zeti. Ide proces formiranja 44. sastava vlade gdje mandatar Milojko Spajić iz pokreta Europa sada, koji je najavio da će buduću vladu, osim pokreta Europa sada, činiti Demokratska Crna Gora, Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa i Albanske stranke. Pregovori o sastavljanju nove vlade još uvijek traju.
Prosvjedne akcije prosrpskih stranaka imale su medijski efekt, ali se može pretpostaviti da neće imati tako presudan utjecaj na preispitivanje odluke o ulasku koalicije “Za budućnost Crne Gore” u novu vladu. Nakon što je Crna Gora postala članica NATO-a, utjecaj Rusije i Srbije na unutarnju i vanjsku politiku zemlje znatno je smanjen. S početkom vojnog napada na Ukrajinu granica ruskog utjecaja na zbivanja u Crnoj Gori objektivno se smanjila i ostala isključivo u segmentu prosrpskih stranaka. Predsjednik Srbije A. Vučić javno je poručio da se neće miješati u proces formiranja nove izvršne vlasti Crne Gore, međutim ministar vanjskih poslova Srbije, šef proruske Socijalističke partije Srbije I. Dacić, aktivno je uključen u ovaj proces. Naveo je nemogućnost zanemarivanja srpskog čimbenika pri formiranju nove vlasti u Podgorici. U samom pokretu Europa sad postoje nesuglasice, posebice između Milojka Spajića i novoizabranog predsjednika države iz redova ove političke snage Jakova Milatovića. Stoga su moguće neke nepredviđene promjene u sastavu buduće vlade.
- Šef ruske obavještajne službe širi laži o ratu u Bosni
«Organizatori NATO agresije na Republiku Srpsku (1995.) nisu izvukli pouke iz onoga što se dogodilo». Ovu ocjenu djelovanja Sjevernoatlantskog saveza dao je šef Vanjske obavještajne službe Ruske Federacije Sergej Nariškin. Govoreći na okruglom stolu posvećenom 28. obljetnici NATO-ove operacije Namjerna sila, koja je, prema riječima čelnika Vanjske obavještajne službe, “postala izdajnički napad NATO-a na Republiku Srpsku tijekom sukoba u Bosni”. Nariškin je istaknuo da je balkanska regija postala “jedna od prvih žrtava geopolitičkih ambicija Washingtona”, koje su nastale neposredno nakon završetka Hladnog rata, kada je izgubljen nekadašnji odnos snaga koji je osiguravao globalnu stabilnost. Operacija NATO-a protiv bosanskih Srba postala je jasan primjer politike dvostrukih standarda Zapada. Formalni povod za početak ove agresije bila je eksplozija u Sarajevu koja se dogodila 28. kolovoza 1995. godine. A kako nije bilo moguće utvrditi počinitelje provokacije, SAD su požurile svu odgovornost svaliti na srpsku stranu i u dva dana na bosanske Srbe bacile više od tisuću bombi. Napadi su trajali više od dva tjedna, sve dok srpska strana nije bila prisiljena prihvatiti sve uvjete Zapada”, rekao je Nariškin u svom govoru.
Zanimljivo je da je Nariškinov govor očito imao za cilj potaknuti vodstvo Republike Srpske na daljnje antizapadno stajalište i zaoštravanje situacije u Bosni i Hercegovini. Nakon završetka rata, nitko od političara iz RS-a nikada nije dopustio da omalovažavajuće govori o žrtvama eksplozije na sarajevskoj tržnici Markale krajem kolovoza 1995. godine, koja je odnijela gotovo 90 civilnih života. Iako doista nije bilo konačnog zaključka tko je to učinio, nastojanja rukovodstva bosanskih Srba da krivnju svale na bosanske muslimane, navodno kako bi se stvorila provokacija da bi zapadne sile reagirale, jednostavno su izazvala prezir svjetske zajednice. Slične metode koristila je ruska strana na početku svoje široke vojne invazije na Ukrajinu, kada je tvrdila da Ukrajinci sami granatiraju svoja stambena područja kako bi se žalili na Ruse na Zapadu. Može se ustvrditi da je Moskva već tijekom ratova u BiH i Hrvatskoj radila na kreiranju lažnih informativnih provokacija za obmanjivanje domaće i međunarodne javnosti, čime se aktivno koristi i dan danas, neprestano modernizirajući svoj informacijski rat protiv cjelokupnog demokratskog svijeta.
