Na regionalnoj konferenciji PLENUM 2026 u Podgorici, sudionici su raspravljali o ruskim hibridnim prijetnjama i njihovim posljedicama za Europu i Zapadni Balkan.
„Sabotaža, propaganda i dezinformacije dio su ruskih nastojanja da destabilizira europska društva, oslabi podršku Ukrajini i produbi nepovjerenje građana u institucije. Odgovor zahtijeva jaču europsku obranu, sposobnost brze reakcije i otpornije institucije“, naglasio je osnivač i direktor Regionalne akademije za razvoj demokracije Balša Božović, sažimajući raspravu održanu u okviru foruma.
„Sudionici su naglasili važnost razvoja europskih obrambenih kapaciteta u koordinaciji s NATO-om, kao i pripreme civilnog stanovništva za suočavanje s modernim sigurnosnim rizicima“, naglasio je.
Zapadni Balkan posebno je ranjiv na ruski utjecaj
Na završnoj tematskoj sesiji „Europa između ruskih prijetnji i neizvjesnih NATO jamstava“ konferencije, rasprava se usredotočila na rastuće sigurnosne prijetnje Europi, uključujući sabotaže, napade na kritičnu infrastrukturu i hibridno djelovanje, kao i na pouzdanost kolektivne obrane u uvjetima promjenjivih političkih odnosa unutar NATO-a. Posebna se pozornost posvećuje jačanju europskih obrambenih kapaciteta, podršci Ukrajini i posljedicama sigurnosne neizvjesnosti po Zapadni Balkan.
Kako je naglašeno, Europa mora snažnije razvijati vlastite obrambene sposobnosti, ali bez dupliciranja postojećih mehanizama NATO-a, jer pouzdana kolektivna obrana zahtijeva ažurirane vojne planove, sposobnost brzog reagiranja i otpornost civilnog stanovništva. Istovremeno, sabotažama, hibridnim operacijama, propagandom i dezinformacijama Rusija nastoji destabilizirati europska društva, oslabiti podršku Ukrajini i produbiti nepovjerenje građana prema institucijama. Zapadni Balkan je posebno ranjiv na takve utjecaje, zbog čega su nužne snažnije institucije, veća društvena otpornost i koordinirani sigurnosni odgovor.
Nikola Lunić, geopolitički i sigurnosni analitičar, ocijenio je da Rusija, u kontekstu rata u Ukrajini, pokušava destabilizirati i druge dijelove svijeta kako bi odvratila međunarodnu pozornost i oslabila podršku Ukrajini, što se pokazalo i tijekom eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Naglasio je da su hibridne prijetnje postale sastavni dio suvremenog sigurnosnog okruženja, kojima je Zapadni Balkan posebno izložen. Upozorio je na opasnost od sabotaže, navodeći primjer eksplozija u tvornici „Sloboda“ u Čačku 2021. godine, čije okolnosti, prema njegovim riječima, nisu dovoljno razjašnjene, kao i šest slučajeva sabotaže u europskoj vojnoj industriji tijekom ove godine. Podsjetio je da je NATO na summitu u Washingtonu prepoznao ozbiljnost hibridnih prijetnji, koje mogu dosegnuti razinu koja bi opravdala aktiviranje članka 5, odnosno mehanizma kolektivne obrane.
„Studentski pokret prepoznaje da je budućnost Srbije na Zapadu i u EU“
Govoreći o ruskom utjecaju u Srbiji, Lunić je ocijenio da Moskva ne računa na jednog političkog aktera, već gradi široku mrežu utjecaja. „Rusija se ne kladi na jednog konja u Srbiji, već je kupila cijelu ergelu i cijeli hipodrom“, rekao je, povezujući takvo djelovanje s konceptima tzv. „srpskog svijeta“, koji promovira Aleksandar Vulin, i „srpskog integralizma“, koji zagovara Milo Lompar. Kritizirao je i način provedbe sigurnosne politike u Srbiji, ocjenjujući da ministarstva funkcioniraju kao zasebni feudi, što je, prema njegovim riječima, omogućilo Vulinu da u strateške dokumente uključi suradnju s ruskim službama.
Osvrćući se na političke promjene u Srbiji, izrazio je uvjerenje da „studentski pokret prepoznaje da je budućnost zemlje na Zapadu i u EU“. Naglasio je da izbori nisu bili referendum o vanjskoj politici ili Kosovu, već o kriminalu i karakteru prethodne vlade. „Horizontalna struktura studentskog pokreta otežavala je pokušaje njegovog potkopavanja, ali sada, kada preuzme vlast, morat će izgraditi i vertikalnu strukturu“, rekao je Lunić, navodeći da novu vlast čeka stabilizacija države i definiranje ozbiljne nacionalne i sigurnosne strategije.
„Propaganda se sve više oslanja na kulturološke i vrijednosne teme“
Nejra Veljan, voditeljica projekta i istraživačica Atlantske inicijative, istaknula je da se ruska propaganda ne može promatrati odvojeno od nepovjerenja građana u institucije, što stvara plodno tlo za dezinformacije i manipulacije. Izdvojila je koncept kognitivnog ratovanja čiji cilj nije nužno natjerati građane da povjeruju u određene laži, već ih preplaviti informacijama do te mjere da izgube sposobnost razlikovanja pouzdanih izvora. „Rusija ne pokušava toliko uvjeriti građane da je ona u pravu, koliko ih uvjeriti da ne mogu vjerovati Zapadu“, naglasila je Veljan, objašnjavajući da se propaganda sve više oslanja na kulturološke i vrijednosne teme.
Prema istraživanju Atlantske inicijative, posebno su instrumentalizirana pitanja tradicionalne obitelji, položaja žena i seksualnih manjina, kroz koja se Zapad predstavlja kao prijetnja tradiciji, a Rusija kao njezin zaštitnik. Takvi narativi ciljaju na emocije građana, posebno u patrijarhalnim društvima. Kao primjer navela je rusku propagandnu mrežu „Rybar“, koja je aktivna i u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, čije aktivnosti, prema njezinim riječima, uključuju ne samo proizvodnju propagandnog sadržaja već i veze s institucijama.
Skepticizam u pogledu spremnosti institucija Bosne i Hercegovine da se suprotstave ruskom utjecaju
Nejra Veljan izrazila je skepticizam u pogledu spremnosti institucija Bosne i Hercegovine da se suprotstave ruskom utjecaju, upozoravajući da pojedini domaći političari zastupaju stavove podudarne s ruskim interesima, dok sigurnosne službe nemaju dovoljno kapaciteta za odgovor.
„U Bosni i Hercegovini trenutno imamo više od 150 aktivnih mreža na Telegramu, među kojima su ekstremističke i desničarske skupine, kao i proruski kanali koji šire sadržaj o NATO-u, Ukrajini, Zapadnom Balkanu i rodnim pitanjima“, navela je Veljan. Upozorila je da takvi sadržaji preplavljuju društvene mreže, koje su glavni izvor informacija za mlade, dok se slični obrasci informacijskog utjecaja mogu prepoznati u Njemačkoj, kroz podršku AfD-u. Zaključila je da u Bosni i Hercegovini i dalje nedostaje snažnije društvena mobilizacija mladih, koja je prisutna u nekim drugim zemljama regije i Europe.
„Danas postoji veća svijest o ruskom utjecaju“
Milica Pejanović Đurišić, bivša ministrica obrane Crne Gore i diplomatkinja, govoreći o ruskom utjecaju tijekom sesije „Crna Gora na pragu Europske unije: europska budućnost Zapadnog Balkana između demokracije i geopolitike“, istaknula je da je Crna Gora relativno rano prepoznala njegove rizike za demokratske procese i europske i euroatlantske integracije. Podsjetila je na pokušaje polarizacije društva i usporavanja reformi tijekom pristupanja NATO-u, navodeći da se kasnije pokazalo da je protivljenje Rusije bilo usmjereno na širi proces integracije. „Koliko god da je borba da se ukaže na taj utjecaj ponekad djelovala donkihotovski, naše društvo je prepoznalo rizike i povećalo razinu opreza“, izjavila je.
Ocijenila je da danas postoji veća svijest o ruskom utjecaju, dok institucije, unatoč svojim slabostima, postupno jačaju svoje kapacitete za njegovo prepoznavanje i suzbijanje, uz podršku Europske komisije i njezinih mehanizama. „Nije savršeno, ali jest bolje nego prije deset godina“, zaključila je Pejanović-Đurišić, istovremeno izražavajući nezadovoljstvo trenutnim stanjem u nadležnim institucijama.
* * *
Regionalnu konferenciju PLENUM 2026 zajednički su organizirali Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, Regionalna akademija za razvoj demokracije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu (FPN) i Europski fond za Balkan (EFB). Forum je okupio više od 70 predstavnika institucija, akademske zajednice, civilnog društva i stručnjaka iz Crne Gore, regije Zapadnog Balkana i Europske unije.
Publikacija je pripremljena na temelju materijala Regionalne akademije za razvoj demokracije.
Analitička grupa CWBS-a

