U prvom tekstu od 8. novembra objavili smo da je u Srbiji počela predizborna kampanja za parlamentarne i lokalne izbore. Tada su 4 stranke predale svoje kandidatske liste Republičkom izbornom povjerenstvu (RIP).
RIP je 26. studenog završio prijavu izbornih lista – prihvaćeno je 18 lista stranaka, blokova i pokreta, koje je Povjerenstvo potvrdilo 2. prosinca, odnosno dva tjedna prije datuma izbora – 17. prosinca.
Za poslanike u Narodnoj skupštini Srbije bori se 18 stranaka. Vrlo su različiti i “šaroliki” – od komunista do ekstremnih radikala-velikosrba, od liberala do konzervativaca i monarhista, od pobornika euroatlantskih integracija do otvorenih saveznika Rusije.
Dakle, nastavljamo s kratkim osvrtom na sudionike sljedećih izvanrednih parlamentarnih izbora. Pritom treba napomenuti da među njima nema većih razlika oko unutarnjih pitanja – gotovo svi su za poboljšanje kvalitete života, otvaranje novih radnih mjesta, povećanje plaća i mirovina, reformu obrazovnog i zdravstvenog sustava, osiguranje sigurnosti svakog građanina, i tako dalje.
Lideri su “teškaši”. O tri bloka iz ove skupine već smo govorili u prvoj objavi. Riječ je o blokovima A. Vučića (prikupio 92.637 potpisa), I. Dačića (gotovo 20.000) i Zavetnika-Dveri (12.368).
Među njima je i “Narodna stranka – Vjeran izbor. Ozbiljni ljudi” na čelu s Vukom Jeremićem, bivšim ministrom vanjskih poslova Srbije. Međunarodni ciljevi odgovaraju zahtjevu većine stanovništva i političara zemlje – “Kosovo je Srbija”, odbacivanje najnovijih prijedloga za rješenje kosovskog problema, “ne” antiruskim sankcijama. Jeremić se izdvaja od ostalih braneći ideju vojno-političke neutralnosti Srbije – mi (Srbija) nismo ni za NATO ni za Rusiju. Ujedno predlaže obnovu općeg vojnog roka. Jeremić smatra da je uputno preispitati odnose s EU i ući u Europski gospodarski prostor umjesto u europske integracije. Jeremić se u borbi za birače aktivno služi populističkim parolama vezanim uz zabranu iskopavanja litija, koji je navodno opasan po zdravlje stanovništva.
O proeuropskom pokretu “Za Srbiju bez nasilja” govorili smo u prethodnoj publikaciji, čak i pre njegove registracije. Ne samo autor, nego i brojni politolozi očekivali su veći broj potpisa ispod kandidacijske liste za Skupštinu. No, uspjeli su skupiti tek oko 20.000 potpisa, iako je na skupovima ponekad bilo i nekoliko puta više sudionika. Da, nije malo, ali nije dovoljno da se uz pomoć oporbenih stranaka koje se zalažu za promjenu vlasti formira čak i tehnička vlada. Različiti pristupi većini pitanja unutarnje i vanjske politike sudionika pokreta bit će prepreka. Obećanja da će ispuniti sve zahtjeve prosvjeda iz kojih je izrastao blok mogli bi im donijeti dodatne glasove. Ali postoje dvojbe – hoće li to biti dovoljno za poraz Vučića i njegovih saveznika. Dakle, pred članicama bloka nije samo izborna pobjeda, već i prevladavanje unutarnjih proturječja i očuvanje bloka i nakon izbora.
Stranke “druge linije”. Ove stranke jedva su prikupile potrebnih 10.000 potpisa pod kandidacijskim listama koje im omogućavaju izlazak na izbore, ali ih čeka teška borba za saborske mandate. Među njima su: “Mi smo glas naroda” dr. Branimira Nestorovića; “Mora biti drugačije” Čedomira Jovanovića; višestranački blok “Srbija na zapadu” čiju izbornu listu predvodi Vladimir Kovačević; “Srpska radikalna stranka” V. Šešelja, o kojoj smo već govorili; koalicija tri stranke “Dobro jutro Srbijo” pod vodstvom Saše Radulovića; koalicija dviju stranaka “Nada za Srbiju” na čelu s Milošem Jovanovićem.
Lidera “Mi glas iz naroda” B. Nestorovića, otvorenog proruskog političara, kandidirala je skupina građana koji se protive članstvu u Europskoj uniji, priznanju neovisnosti Kosova i uvođenju antiruskih sankcija. Pokušava dokazati postojanje paralelnih svjetova, crnih rupa i portala u druge dimenzije.
“Mora biti drugačije” i blok “Srbija na Zapadu” su proeuropske snage i zalažu se za članstvo Srbije u EU, normalizaciju odnosa s Kosovom, usklađivanje vanjske i sigurnosne politike zemlje sa zahtjevima EU, i pridruživanje antiruskim sankcijama. A organizacija “Glas”, članica bloka, čak se nada skorom ulasku Srbije u NATO. Č. Jovanović je nakon početka široke ruske agresije na Ukrajinu rekao da bi Beograd trebao napraviti “povijesni raskid s kontinuitetom pogrešnih političkih odluka u održavanju nezdravih odnosa” (s Rusijom). Nažalost, takve ideje nisu popularne u Srbiji, gdje većina stanovništva ima radikalno suprotna stajališta.
Koalicije “Dobro jutro Srbijo” i “Nada za Srbiju” imaju slične stavove po nekoliko pitanja. Imaju negativan stav prema planovima zapadnih zemalja da pomognu u rješavanju kosovskog problema, antiruskim sankcijama, obrani teritorijalnog integriteta Srbije uz očuvanje Kosova kao njezinog djela, dubokoj decentralizaciji zemlje. Imaju različite poglede na europske integracije – od obveznog članstva u Europskoj uniji (bivši predsjednik Srbije B. Tadić „Dobro jutro Srbijo“) do prijedloga da se članstvo u Europskoj uniji zamijeni razvojem suradnje s EU-om u raznim poljama. Posebnu pozornost privlače dvije činjenice: 1. Drugi na listi kandidata “Nada za Srbiju” je Voislav Mihajlović, unuk srpskog četničkog vojvode Draže Mihajlovića; 2. Član koalicije je i “Pokret obnove Kraljevine Srbije”.
Stranke nacionalnih manjina. Kako smo već rekli, ima ih 7: “Ruska stranka” S. Nikolića; bosanska “Sandžačka stranka demokratske akcije” (SDA Sandžaka), na čelu sa Sulejmanom Ugljaninom; bosansko-hrvatska koalicija “Ujedinjeni za pravdu” koju predvode Usama Zukorlić i Tomislav Žigmanov, blok zastupnika 13 nacionalnih manjina “Zajedno za budućnost i razvoj”, 2 albanske stranke – blok “Politička borba Albanaca se nastavlja” Šaipa Kamberija (4 stranke) i “Albanska demokratska alternativa”, čiju izbornu listu predvodi Visar Mehmeti.
Albanske stranke predstavljaju srpske Albance koji žive u Preševskoj dolini na jugu Srbije. Na prethodnim izborima 2022. godine, zahvaljujući čelnicima Albanije i Kosova, dogovorili su se da se zajedno bore za poslanička mjesta jer imaju mnogo toga zajedničkog, a najvažnije – zaštitu prava Albanaca u Srbiji na terenu obrazovanja i kulture, integracija u državne institucije, razvoj juga zemlje. Žele ne samo izdvojiti probleme, već i sudjelovati u njihovom rješavanju.
Ali ovaj put su Albanci otišli u dvije kolone. Mehmetijeva stranka izgleda kao provladina snaga i ne postavlja ciljeve koji su u suprotnosti s Vučićevim interesima. No, blok koji predvodi Kamberi mogao bi se nakon izbora pretvoriti u oporbenu snagu. Nedavno on je rekao da je Kosovo priznata država i da bi europske integracije trebale biti glavni vanjskopolitički cilj vlade, što mnogima u Srbiji neće odgovarati. Stranke bloka također inzistiraju ne samo na decentralizaciji Srbije, već i na stvaranju autonomije za albanske općine u Srbiji, po uzoru na Zajednicu srpskih općina na Kosovu.
Blok dviju bošnjačkih stranaka uglavnom je tipično provladin. Imaju svoje predstavnike u Vladi Srbije, zalažu se za decentralizaciju zemlje, razvoj bošnjačkog i hrvatskog obrazovanja i kulture, zalažu se za integraciju u Europsku uniju. Istodobno, Zukorlić brani poseban status Sandžaka kroz stvaranje prekogranične regije (po modelu Europe) kao rezultat pregovora vlada Srbije i Crne Gore. Sigurno je da ovakav scenarij ne izaziva zadovoljstvo ni u Beogradu ni u Podgorici. Štoviše, nedavno je u intervjuu za list Politika izjavio kako očekuje pomirenje Beograda i Prištine, članstvo Srbije u EU i NATO-u.
Lider SDA Sandžaka Ugljanin, čija se stranka smatra oporbenom, djeluje radikalnije. To je, da tako kažemo, “kćerka” SDA BiH, koju je početkom 90-ih stvorio A. Izetbegović, postojala u Crnoj Gori do 2002. godine, a potom je svoje nasljeđe predala Bošnjačkoj stranci. SDA će se boriti da Bošnjaci budu proporcionalno zastupljeni u državnim tijelima i osiguraju njihova prava u Srbiji. Ali njen glavni zahtjev je autonomija Sandžaka, što Vlada Srbije ne prihvaća, pa se zato Ugljanin nada dolasku na vlast “novih ljudi” koji mogu razumjeti takav scenarij.
”Ruska stranka” je otvoreno proruska na čelu sa S. Nikolićem, bivšim direktorom bračne agencije koja je radila s Rusijom i Bjelorusijom. U partiju su ušle dvije komunističke stranke. Obećavaju da će štititi prava ruske manjine u Srbiji i razvijati odnose s Rusijom, gurajući Beograd da se pridruži ODKB-u.
Stranka vojvođanskih Mađara jedna je od stranaka koje zastupaju 250.000 mađarske manjine, najveću nacionalnu manjinu u Srbiji. Otvoreno provladina snaga, podržana od strane mađarskog premijera V. Orbana i njegove stranke FIDES. Primjerice, od 2011. do 2020. od Mađarske je dobila 12 milijuna eura za potporu mađarskim medijima u Srbiji. U programu stranke nema ništa posebno – on je sastavni dio Vučićeve moći i njegovog odnosa s Orbanom. Borba protiv ilegalnih migranata, europske integracije Srbije, zaštita prava nacionalnih manjina.
Za kraj – “Zajedno za budućnost i razvoj”. To je koalicija 13 nacionalnih manjina Srbije – Crnogoraca, Vlaha, Roma, Mađara, Hrvata, Grka, Bošnjaka i drugih. Glavni cilj koalicije je zaštita i osiguranje prava nacionalnih manjina stvaranjem odgovarajućeg zakonodavnog okvira i očuvanjem individualnosti svake od njih. Nadaju se da će nacionalna raznolikost samo pridonijeti rješavanju brojnih problema s kojima se suočavaju nacionalne manjine. Ovakva koalicija je prvi put napravljena u Srbiji.
Predizborna kampanja je ušla u odlučujuću fazu i borba je svakim danom sve žešća kako se bliže izbori. Njegovi rezultati mogu ostaviti Srbiju tamo gdje je danas ili dovesti do temeljnih promjena.
