Kosovska policija izvijestila je 24. rujna da je u sukobu s etničkim Srbima na ulazu u selo Banjska kod Leposavića jedan policajac poginuo, a dvojica su ozlijeđena. Kasnije je tridesetak naoružanih Srba upalo u manastir Srpske pravoslavne crkve u Banjskoj. U protuterorističkim mjerama četvorica napadača su ubijena, neki su privedeni, a neki su uspjeli pobjeći na područje Srbije.
Kosovska policija priopćila je da je kod uhićenih članova skupine Banjske pronašla dokumente koji ih povezuju s Milanom Radojičićem, ključnom osobom Beograda na sjeveru Kosova koji je dugo je na američkoj crnoj listi. Milan Radojičić, potpredsjednik Srpske liste, zapravo je predvodio spomenuti napad lokalnih Srba na kosovsku policiju. Nova snimka na kojoj je Radojičić među napadačima pojavila se u kosovskim medijima nakon što ju je na društvenim mrežama objavio kosovski ministar unutarnjih poslova Đelal Svecla. U tom smislu prilično je indikativna izjava predsjednika Srbije A. Vučića: “Svaki dan sam upozoravao i u Bruxellesu i u New Yorku da bi se sve to moglo dogoditi, ali malo tko je htio čuti i poslušati. Nisu se digli ljudi iz središnje Srbije, nego ljudi s Kosova i Metohije, ne želeći više trpjeti Kurtijev teror.” Međutim, sada uhićenje dijela Banjske skupine predstavlja relativnu pobjedu kosovskog premijera Kurtija, a tešku situaciju za predsjednika Vučića, koji je donio odluku da ne udari silom, pravdajući činjenicom da “Kurti pokušava Srbiju uvući u sukob s NATO savezom”.
U vezi s aktualnom situacijom održano je više rundi sastanaka visokih diplomata EU s europskim izaslanikom za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom i posebnim predstavnikom SAD-a za Zapadni Balkan Gabrielom Escobarom. EU ne želi donositi presude i zaključke dok se ne završi službena istraga i prikupe činjenice. “Istraga još traje. Nije završena i u potpunosti nju provodi Kosovska policija. EULEX i KFOR pružaju pomoć na zahtjev. Moramo vidjeti tko je organizirao i tko je izvršio ovaj teroristički napad. A onda krivci moraju biti privedeni pravdi”, rekao je tajnik za medije EK P. Stano, podsjetivši da Misija EULEX djeluje na teritoriju Kosova kao jedan od čimbenika sigurnosti, u skladu sa svojim mandatom, i može sudjelovati samo na zahtjev kosovske policije. U međuvremenu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku s veleposlanicima SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke zatražio u Beogradu da KFOR umjesto kosovske policije preuzme brigu o svim sigurnosnim pitanjima na sjeveru Kosova. Također se zapitao zašto je kosovska policija uskratila EULEX-u sudjelovanje u operaciji koja je izvedena na području sjevera Kosova”.
Američki veleposlanik u Srbiji Christopher Hill rekao je da je eskalacija nasilja u Banjskoj na Kosovu “tragičan događaj” i da se razmatraju daljnji koraci za odgovor.
U ovom trenutku u akciji kosovske policije, koja je pretraživala okolinu Banjske, zaplijenjena su 24 džipa i jedno blindirano vozilo. Što se tiče naoružanja, objavljeni popis uključuje osam minobacača, 29 napunjenih i 7 iskorištenih bacača granata, 142 minobacačke mine, 75 ručnih bombi, kao i osam protutenkovskih mina. Između ostalog, zaplijenjeno je 150 vreća dinamita, 5,5 kg eksploziva, 20 kg TNT-a, 23 električna detonatora, 6 strojnica i 30 kalašnjikova.
Tolika količina naoružanja nije mogla tek tako stići na sjever Kosova, netko bi ga morao odnekud dopremiti, a naravno, sva sumnja pada na Beograd. Osim porijekla oružja, istraga bi trebala utvrditi i organizatore oružane provokacije među tamošnjim Srbima. To što je predsjednik A. Vučić upozorio na spremnost Srba na sjeveru Kosova na pobunu ne oslobađa ih odgovornosti. Ne može da ne zabrinjava činjenica da su pobunjenici iz redova lokalnih Srba potražili utočište u pravoslavnom manastiru Srpske pravoslavne crkve. Uplitanje crkve u vojne sukobe vrlo je opasno i zahtijeva razjašnjenje moguće povezanosti svećenika s onima koji su izveli oružani napad. Bruxelles i Washington pokušavaju mirno reagirati na događaje kako ne bi dolijevali ulje na vatru. Međutim, ruska strana izrazila je veliku zabrinutost, ne zato što je netko napao kosovske policajce, već zato što među napadačima ima poginulih.
Nakon određene opstrukcije od strane zapadnih diplomata politici kosovskog premijera, koji zapravo nije podržavao francusko-njemački plan rješenja, A. Kurti sada uspješno koristi situaciju da diskreditira politiku Beograda, koji možda stoji iza srpskih napadača. Predsjednik Vučić optužio je Kurtija za krvavu provokaciju, ali su je upravo pripremili i izveli domaći Srbi. Pronađen je veliki broj skrivenog oružja, što još jednom ukazuje na namjere napadača da njime zaoštre situaciju između Beograda i Prištine. Moguće je da je scenarij pobune napisao Kremlj, kojemu je najviše u interesu zaoštravanje situacije na sjeveru Kosova. Moskva, koja je prodrla u sve političke stanice srpskog života, mogla je komunicirati izravno s istim Radojičićem, ili preko povjerljivih posrednika u proruskom dijelu službenih krugova u Beogradu. Očito je da je odmah nakon incidenta predsjednik Srbije održao hitan sastanak s ruskim veleposlanikom ne samo kako bi dobio političku podršku, već i kako bi saznao je li Rusija umiješana u ove tragične događaje. Istraga se nastavlja, uhićeno je nekoliko srpskih sudionika oružanog napada na kosovsku policiju, koji mogu dati vrlo zanimljive iskaze. Situacija još nije izmakla kontroli, ali je dosta eskalirala. No, ne treba zaboraviti riječi poznatog pruskog kancelara O. Bismarka koji je prije 150 godina rekao: „Jednog dana u Europi može izbiti veliki rat samo zbog neke gluposti na Balkanu“.
