- Krvava provokacija na sjeveru Kosova
Kosovska policija priopćila je da je na ulazu u selo Banjska kod Leposavića došlo do sukoba sa Srbima pri čemu je jedan policajac poginuo, a drugi je ozlijeđen. Policija je na dojavu o blokadi prometnice izašla s dva kamiona, zbog čega na njih je otvorena vatra iz vatrenog oružja, ručnih bombi i bacača granata. Pucana je i patrola koja je išla pomoći. Kasnije je, prema kosovskoj strani, oko 30 naoružanih muškaraca upalo u manastir Srpske pravoslavne crkve u Banjskoj. Kosovski graničari zatvorili su dva ključna granična prijelaza sa Srbijom, a područje četiriju naselja proglasili poprištem protuterorističke operacije.
Miroslav Lajčak, posebni predstavnik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine, hitno je stigao na Kosovo, a šef EULEX-a Giovanni Barbano stigao je u policijsku postaju u Sjevernoj Mitrovici kako bi osobno pratio situaciju. Kasnije je kosovska policija objavila da su trojica napadača eliminirana, a petorica uhićena.
Kosovske vlasti optužile su službeni Beograd za provokacije protiv Kosova. “Osuđujemo ovaj zločinački i teroristički napad. Organizirani kriminal uz političku, financijsku i logističku potporu službenog Beograda napada našu zemlju. U ovoj borbi branimo i osiguravamo poštivanje zakona, štitimo građane i neovisno Kosovo”, rekao je kosovski premijer ministar Aljbin Kurti.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da su ubojstvo i ranjavanje policajaca na sjeveru Kosova planirale, organizirale i izvele srpske kriminalne skupine, te da je napad na red i mir na sjeveru zemlje napad na Kosovo.
Sa svoje strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju naciji optužio premijera Kosova za provokacije prema Srbima i poručio da Kosovo želi Srbiju uvući u rat s NATO-om. Istaknuo je kako ne opravdava ubojstvo policajca, ali se zapitao zašto operaciju nije izveo KFOR, nego kosovska policija. Srbija namjerava sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj će se odlučiti što dalje.
Incident na sjeveru Kosova snažno je zaoštrio situaciju u regiji, na što su izvođači i organizatori ove provokacije računali. Sjedinjene Američke Države oštro su osudile organizirane nasilne napade na kosovsku policiju, izjavio je američki veleposlanik u Prištini Geoffrey Hovenier. Kosovska policija, istaknuo je veleposlanik, snosi punu i zakonsku odgovornost za održavanje vladavine prava u skladu s ustavom i zakonima Kosova. Naime, SAD prepoznaje ulogu policije kao organizacije koja prva reagira u izvanrednim i kriznim situacijama, a istovremeno cijeni stalnu koordinaciju između Kosovske policije, Misije EU za vladavinu prava na Kosovu i NATO snaga. na Kosovu (KFOR).
Zanimljivo je da je uoči incidenta na magistralnom putu Kraljevo-Raška viđena dugačka kolona borbenih oklopnih vozila Vojske Srbije koja se kretala prema kopnenoj zoni sigurnosti prema Kosovu. Je li riječ o slučajnosti ili sračunatom preuranjenom potezu Beograda, znat će se u bliskoj budućnosti, no očito je da postoje snage koje su zainteresirane za eskalaciju situacije. Moskva i njeni suučesnici na zapadnom Balkanu imaju najviše koristi od pogoršanja situacije. U negativnom scenariju, Srbija bi se mogla odvažiti na vojnu operaciju s naknadnim povratkom pod kontrolu Beograda nad srpskim općinama na teritoriju Kosova. To bih bio ozbiljan presedan da Republika Srpska objavi svoje istupanje iz Bosne i Hercegovine i pripajanje Srbiji. Ali Washington i Bruxelles neće mirno gledati na akcije provokatora. Jasno je da će se učiniti sve da se izbjegne daljnja eskalacija.
- Sjeverna Makedonija ponovno protjeruje ruske diplomate koji su se bavili špijunskim aktivnostima
Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovskirekao je da je njegova zemlja u posljednje dvije godine protjerala 21 ruskog diplomata zbog umiješanosti u špijunažu. “U svim slučajevima, u svakom od ovih 18 plus tri nova, naše službe su uz pomoć partnerskih službi iz NATO saveza do posljednjeg slova dokazale da su Rusi prekoračili status koji su dobili dolaskom u Sjevernu Makedoniju. Dakle, nisu bili diplomati, zato su protjerani”, rekao je Pendarovski.
Ocjenjujući da su odnosi Skoplja i Moskve zbog toga na povijesnom dnu, Pendarovski očekuje da će zbog protjerivanja posljednje trojice diplomata Rusija vjerojatno odgovoriti recipročnim mjerama, ali Sjeverna Makedonija nije imala izbora nego to učiniti. “Sve nadležne službe naše zemlje, i vanjske obavještajne i protuobavještajne, imaju zajedničko izvješće o aktivnostima ove trojice diplomata, a odluka vrha države je da nema izbora niti bilo kakve opcije, sasvim je jasno da nisu se bavili diplomatskim aktivnostima, kako je to predviđeno Bečkim konvencijama”, smatra Pendarovski.
Mora se shvatiti da je Sjeverna Makedonija protjerala najviše ruskih špijuna koji su radili pod diplomatskom maskom od svih zemalja Zapadnog Balkana, s obzirom na teritorij i broj stanovnika. Načelno stajalište Skoplja pozitivno je ocijenjeno u Bruxellesu, uzimajući u obzir štetu koju su ruske obavještajne službe nanijele atlantskom jedinstvu.
Zanimljivo je da je jedan od ruskih diplomata protjeranih iz Sjeverne Makedonije kasnije završio u Veleposlanstvu Ruske Federacije u BiH, što je izazvalo skandal o nemarnim provjerama bosanskohercegovačkih specijalnih službi. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine morao je domaćoj javnosti objasniti zašto se to dogodilo. Osim toga, iz Sjeverne Makedonije protjeran je ruski svećenik koji živi u Sofiji i služi u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali je bio angažiran u obavještajnim aktivnostima u Sjevernoj Makedoniji. Vasian Zmeev je ruski svećenik Moskovske patrijaršije koji je prošle godine imao intenzivne posjete Sjevernoj Makedoniji i česte susrete s arhiepiskopom Stefanom i mitropolitima Grigorijem i Petrom. Pokazalo se da je balkanski koordinator ruske crkvene politike, s posebnim utjecajem u Bugarskoj i Makedoniji. Prošlog je tjedna, nakon odluke bugarskih vlasti, bugarska Agencija za nacionalnu sigurnost protjerala iz zemlje trojicu svećenika povezanih s ruskim specijalnim službama iz istih razloga. Kao što vidite, sigurnosne službe balkanskih zemalja s povećanom pozornošću motre na agente ruskog utjecaja u regiji, ne samo na diplomatskoj, već i na vjerskoj razini.
- Ocjena albanskog premijera Edija Rame o postupcima Aljbina Kurtija oko rješenja za Kosovo
Nakon posljednjih neuspješnih pregovora predsjednika Srbije i kosovskog premijera u Bruxellesu, međunarodni posrednici i srpska strana za propast pregovora okrivili su Aljbina Kurtija. Taj je zauzvrat optužio je pak posebnog izaslanika EU za pregovore Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka za urotu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji je, po njegovom mišljenju, krivac za izostanak napretka u pregovorima u Bruxellesu. I ne samo to, A. Kurtiposlao je pismo s navedenim optužbama francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru. S tim u vezi, albanski premijer Edi Rama rekao je da su to stvari koje nas “sve ostavljaju bez teksta” i donose više štete nego koristi.
E. Rama je ustvrdio da ovakav pristup Prištine samo pomaže Beogradu, jer Srbija postaje žrtva u očima cijele međunarodne zajednice i prijatelja te partnera Kosova. Reakcija premijera Kurtija bila je jednostavno bez presedana. “Ne sjećam se sličnog slučaja da je čelnik Kosova izravno optužio predstavnika EU i poslao pritužbu dužnosnicima – njemačkom kancelarui predsjedniku Francuske. To su stvari koje ga samo čine štetnijim jer se navodno pokušava popraviti situacija zbog navodne sprege Srbije i posebnog izaslanika EU, što se ne bi smjelo činiti. Istovremeno, E. Rama je istaknuo kako ne sumnja u želju A. Kurtijada učini najbolje za Kosovo, ali velika želja i dobra volja nikada nisu dovoljni: za postizanje cilja potrebna je strateška vizija, koja jednostavno nije vidljiva. Na pitanje da Albanija predsjeda Vijećem sigurnosti, ali da je nemoćna utjecati na Prištinu, Rama je odgovorio da to ne želi, jer vlada Kosova postoji po volji naroda i ona je ta koja snosi odgovornost. Suština je da put koji je odabrao Kurti ne vodi ostvarenju zadanog cilja, već koliziji sa SAD-om i EU. Tužno je, ali postoji nada da je ovo stanje privremeno. To ne donosi željeni rezultat da Kosovo završi proces normalizacije i potom izađe iz “ćorsokaka priznanja”, prije svega sa zemljama EU. To je i cilj francusko-njemačkog plana koji bi trebao biti najveće moguće postignuće, a to bi bilo de facto priznanje države od strane Srbije, neovisno o tome hoće li Beograd formalno priznati Kosovo ili ne. Kosovo bi dobilo svoje mjesto, oslobodilo bi se tereta sukoba u nastavku procesa europskih integracija. Ocijenio je i da su beskorisni napori “Srbije i Rusije” da se pitanje Kosova ponovno otvori u UN-u, jer je Kosovo dobilo bitku, a to je potvrdio i Međunarodni sud UN-a. To je uzaludan, propagandni pokušaj i ne vodi nikamo.
Treba napomenuti da mišljenje albanskog premijera dijele i mnogi drugi političari. Tako je zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Gabriel Eskobar rekao da je nakon neuspješnih pregovora u Bruxellesu Vlada Kosova, koja funkcionira po principu “uzmi ili ostavi”, treba promijeniti pristup u dijalogu između Kosova i Srbije. Bio je vrlo skeptičan prema mišljenju kosovskog premijera o savezništvu Aleksandra Vučića i Miroslava Lajčaka. A. Kurti se svojim nepredvidivim djelovanjem doveo u situaciju da zapadni saveznici ne prihvaćaju njegov stav. Uostalom, način rješavanja krize zahtijeva određene kompromise. Za njih službeni Bruxelles i Washington nespremnost službene Prištine vide kao želju da rade samo na svoj način, unatoč činjenici da je Kosovo daleko od situacije u kojoj bi si takvo što moglo priuštiti.
- Sastanak ministara vanjskih poslova zemalja jugoistočne Europe na marginama Opće skupštine UN-a
Zapadni Balkan je značajno napredovao u posljednja dva desetljeća, ali to nije mjesto za koje su se njegovi građani ili strane mirovne snage nadali da će biti nakon dvadeset i kusur godina, rekla je Mailinda Bregu, glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) na otvaranju Ministarskog doručka Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), koji su RCC i Sjeverna Makedonija kao predsjedavajuća SEECP-a zajednički organizirali u New Yorku u tjednu sastanaka na visokoj razini Opće skupštine UN-a.
Nažalost, kako je dodala M. Bregu, razlike između gospodarstava još uvijek postoje, a sukobi mogu omesti ulaganja i gospodarski rast u regiji. Imajući to na umu, kao i velike geopolitičke promjene, države članice trebale bi razmotriti razvoj regionalnih tijela kao što je SEECP, čija bi vrijednost mogla biti u njegovoj sposobnosti preliminarno pregovarati, a njegove su funkcije spriječiti i riješiti razlike prije nego što postanu veće u okviru multilateralnih pregovora i konzultacija. Postavlja se logično pitanje može li se SEECP zamisliti kao regionalno uporište, točan odraz jedinstvenih karakteristika jugoistočne Europe, povezane zajedničkim vrijednostima koje odražavaju značenje Europske unije.
Tako je susret ministara zemalja jugoistočne Europe na marginama Opće skupštine UN-a postao još jedan dokaz važnosti nastavka regionalne suradnje u okviru SEECP-a. Kao čuvari regionalne suradnje, zemlje regije dobro su svjesne teških kršenja svjetskog poretka, poput ruske agresije na Ukrajinu. I u svom govoru M. Bregu je naglasila da je zajednička povijest pokazala zemljama regije da kada su globalne institucije i strukture preopterećene, regionalna tijela mogu intervenirati i osigurati stabilnost, dosljednost i smjer razvoja.
- Govor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Generalnoj skupštini UN-a
“Na europskom smo putu, ali ne želimo izgubiti prijateljstva koja smo dugo gradili”, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić tijekom govora na Općoj skupštini UN-a. Srbijanski predsjednik istaknuo je kako podržava tezu predsjednika SAD-a Josepha Bidena o poštivanju teritorijalnog integriteta i ljudskih prava, no kako smatra, gotovo sve zapadne zemlje prekršile su Povelju UN-a i Rezoluciju 1244 te brutalno napale njegovu zemlju bez odluke Vijeće sigurnosti UN-a, a 2008. donijeli su nezakonitu odluku o odcjepljenju dijela Srbije. Naveo je i da “o teritorijalnom integritetu Ukrajine danas govore svi koji su izvršili agresiju na Srbiju. Mi to podržavamo i ne mijenjamo svoja načela, za nas je svako nasilje isto. Međutim, u današnjem svijetu pravila bi trebala vrijediti za sve”.
Tako su optužbe na račun Zapada u vezi s priznanjem Kosova bile u središtu govora srbijanskog predsjednika. Vučić je u svom govoru optužio zapadne zemlje da su priznanjem Kosova “brutalno pogazile” Povelju UN-a i Rezoluciju UN-a 1244. Podsjetio je na događaje koji su prethodili proglašenju neovisnosti Kosova 2008. godine. Međutim, neki su stručnjaci provjerili autentičnost navoda iz govora. Naime, zločini koje su počinile vojne i policijske snage nad albanskim civilima tijekom rata na Kosovu potvrđeni su presudama članovima političkog i vojnog vrha SR Jugoslavije pred međunarodnim sudom u Haagu. Tijekom rata na Kosovu od 1998. do 1999. godine ubijeno je više od 10.000 civila, od čega više od 8.000 albanske nacionalnosti. Gotovo 1000 posmrtnih ostataka ubijenih kosovskih Albanaca pronađeno je u masovnim grobnicama u Srbiji.
Ujedno, treba napomenuti da se na marginama Opće skupštine predsjednik Aleksandar Vučić sastao s potpredsjednikom Europske komisije MarošemŠefčovičem, zaduženim za zelenu agendu, međuinstitucionalne odnose i strateška predviđanja. Razgovaralo se o investicijama, zajedničkom nastupu i projektima. Potpisano je Pismo namjere između Republike Srbije i Europske unije. Predsjednik Srbije je na službenom prijemu kod predsjednika Josepha Bidena potvrdio opredijeljenost za daljnje unapređenje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Stoga su, uz zapadne kritike priznavanja Kosova, održani važni sastanci za poboljšanje odnosa Beograda s Bruxellesom i Washingtonom.
