Srbija i Bugarska završile su izgradnju plinovoda s ciljem smanjenja ovisnosti o ruskom plinu diversifikacijom opskrbe. Plinovod dug 170 kilometara vodi od srpskog grada Niša do predgrađa Sofije, glavnog grada Bugarske. Njegov godišnji kapacitet je 1,8 milijardi kubnih metara, što bi moglo pokriti do 60 posto potreba Srbije za plinom. Nova linija omogućit će Srbiji pristup alternativnim opskrbama plinom iz Grčke i Azerbajdžana, kao i Bugarskoj pristup plinu iz zapadne Europe i Jadranskog mora.
Radovi na projektu započeli su još u veljači. Srbija je prošle godine najavila da želi smanjiti obujam uvoza ruskog plina. U studenom ove godine Srbija je potpisala dokumente o kupnji plina iz Azerbajdžana. Prema sporazumu koji su potpisale srbijanska i azerbajdžanska plinska kompanija, plinovod će Srbiji omogućiti uvoz do 400 milijuna prostornih metara prirodnog plina iz Azerbajdžana. Godišnja potreba za plinom u Srbiji je oko tri milijarde kubnih metara. Za provedbu projekta Europska komisija osigurala je 49,6 milijuna eura, Europska investicijska banka 25 milijuna eura, a Srbija 22,5 milijuna eura. Naime, Beograd je za ovaj projekt izravno izdvojio 15 milijuna eura, a za pripremne radove i projektiranje 7,5 milijuna eura.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se s bugarskim kolegom Rumenom Radevim prije svečanog puštanja u rad plinskog interkonektora Srbija-Bugarska. Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev i veleposlanik Europske unije u Srbiji Emanuel Žofre sudjelovali su na ceremoniji puštanja u rad plinskog interkonektora vrijednog 94 milijuna eura u Trupalu kod Niša.
Šef izaslanstva Europske unije u Srbiji Emanuele Žofre rekao je u Nišu na otvaranju plinskog interkonektora da Srbija diversificira svoje izvore energije i postaje sve održivija, što je pokazatelj njezine strateške orijentacije i opredijeljenosti na europske integracije.
“Ovaj projekt ključan je za sigurnost i stabilnost naše regije i razvoj naših gospodarstava”, rekao je bugarski predsjednik Radev i dodao da je “sve u diverzifikaciji. Donijet će više alternativa u opskrbi obje zemlje, Srbije i Bugarske”.
“Ovo je za nas izuzetno važno i osigurat će veću sigurnost u važnim mjestima u Srbiji, Dimitrovgradu, Beloj Palanci i Pirotu, ali će donijeti i bolju budućnost. “Sada možemo kupovati plin na otvorenom tržištu sa šest ili sedam različitih LNG terminala, uključujući i Aleksandropolis”, rekao je predsjednik Srbije A. Vučić. Dodao je da će Srbiji u budućnosti biti puno lakše i da će biti bolje osigurana sa stajališta energetske sigurnosti.
Predsjednik Srbije održao je bilateralni sastanak s kolegom iz Azerbajdžana, nakon čega su na vojnom aerodromu “Vodnik pilot Mihajlo Petrović” u Nišu predstavljeni sustavi protuzračne obrane, bespilotne i sa posadama zrakoplovne i kopnene borbene platforme, a 63. padobranska brigada predstavila je svoju sposobnost i drugih jedinica posebne namjene. Predstavljanju su nazočili i ministar obrane Srbije Miloš Vučević, načelnik Glavnog stožera Milan Mojsilović, te ministri financija Siniša Mali i vanjskih poslova Ivica Dačić.
Tako su Srbija i Bugarska izgradnjom interkonektora značajno poboljšale svoju energetsku neovisnost od Ruske Federaciji. Alternativni azerbajdžanski plin stvara ravnotežu za vanjsku potrošnju energije dviju zemalja, jača stabilnost opskrbe plinom tvrtki i privatnih kućanstava. S obzirom na to da je Srbija plinovodom povezana i s Mađarskom, Budimpešta se također može uključiti u dobivanje azerbajdžanskog plina, a tu je želju prije nekoliko mjeseci najavila i mađarska vlada. Stoga ne čudi da je više od polovice sredstava za realizaciju ovog projekta osigurala Europska komisija.
U međuvremenu, sastanak predsjednika Srbije i Azerbajdžana nije bio posvećen samo energetskim temama. Srpska strana odlučila je pokazati svoje sposobnosti za vojnu opskrbu Azerbajdžana. Sustav za borbu protiv bespilotnih letjelica demonstriran je: PASARS – Mistral, četvero cijevni, s novo razvijenim projektilima zemlja-zrak, radarom i sustavom za ometanje i PASARS – 16, “nulte” serije. Zatim su prikazane rakete zemlja-zrak RLN-RF i RLN-TK te nove rakete zrak-zemlja ALAS i streljivo GAVRAN Loitering. Vojska Srbije prikazala je i borbene bespilotne letjelice PEGAZ, SENKA sa zemaljskom stanicom za sustave RVML-02, VRABAC, bespilotnu letjelicu Killer OSICA, bespilotnu letjelicu OBAD i mini KVADROKOPTER. Na vojnom aerodromu predstavljene su i kopnene bespilotne platforme Mali Miloš V2, Mali Miloš V1, Mali Miloš logistic, Mali Miloš ultra light i kopnena bespilotna platforma MF Niš. Nakon toga je Vojska Srbije predstavila sustav upravljanja minobacačkom paljbom. 63. padobranska brigada prikazala je vertikalne i horizontalne manevre helikopterima H-145, Mi-35M, Mi-17 i Mi-8, modularnim terenskim vozilom MTV, borbenim vozilima Miloš 4×4 i Hummer. Potom je 72. brigada specijalnih snaga demonstrirala svoje sposobnosti korištenjem helikoptera M-17 i bespilotne platforme za daljinsko upravljanje Mali Miloš N/V1.
Pouzdano se može riječi da su Srbija i Azerbajdžan odlučili blisko surađivati ne samo na području energetike, već i na području vojne sigurnosti, što govori da su odnosi između službenog Bakua i Beograda dosegli temeljno novu razinu.
