U Skoplju je održan 12. summit procesa Brdo-Brijuni. U fokusu razgovora bile su europske integracije Zapadnog Balkana, politika za mlade i klimatske promjene. Domaćini sastanka bili su predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednici Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Nataša Pirc Musar. Uz spomenute čelnike, sudjelovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Albanije Bajram Begaj te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Denis Bečirović i Željka Cvijanović.
Proces Brdo-Brijuni, slovensko-hrvatska inicijativa koju su 2010. pokrenuli tadašnji premijeri Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Jadranka Kosor, usmjerena je na jačanje međusobnog povjerenja i regionalne suradnje, s ciljem brže integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU. Prvi summit procesa Brdo-Brijuni prvi je put održan 2013. godine na zajedničku inicijativu tadašnjih predsjednika Slovenije i Hrvatske B. Pahora i I. Josipovića na Brdu kod Kranja. Glavni cilj je puna integracija zemalja regije u Europsku uniju, stabilizacija prilika na Zapadnom Balkanu kroz jačanje regionalne suradnje i rješavanje spornih pitanja.
Čelnici zemalja sudionica procesa Brdo-Brijuni usvojili su deklaraciju u kojoj se zalažu za očuvanje mira i stabilnosti, aktivaciju strateškog dijaloga s institucijama Unije, kako bi se ubrzao proces pristupanja i spriječilo se zanemarivanje regije. U vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu i mogućim efektom prelijevanja na Zapadni Balkan, naglašena je potreba za snažnom, stabilnom i inkluzivnom Europskom unijom. U deklaraciji se ističe da EU, kao i Zapadni Balkan, moraju biti spremni za proširenje što je prije moguće, a najkasnije do 2030. godine, te da su sveobuhvatne političke, gospodarske i socijalne reforme ključne za ulazak u EU, stoga je potrebno intenzivirati napore da se reforme provode s ciljem jačanja vladavine prava, boljeg funkcioniranja demokratskih institucija i državne uprave. Potvrđeno je da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi važni za napredak prema EU, kao i stvaranje ozračja međusobnog povjerenja, razumijevanja, mirnog i trajnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja. Naglašena je važnost ostvarivanja dobrobiti za građane Zapadnog Balkana i prije formalnog pristupanja, pa je EU pozvana da razmotri otvaranje načina koji bi regiji omogućili pristup određenim politikama, inicijativama i fondovima Unije kako bi se donijele koristi članstva u EU i približili građanima. U tom smislu, naglašena je hitnost primjene nove metodologije pregovora kako bi se ubrzao proces pristupanja EU na temelju zasluga i osigurao napredak postupne integracije EU i regije tijekom proširenja. Što se tiče okoliša, napominje se da postoji potreba za boljim rješavanjem izazova klimatskih promjena, zelene tranzicije i zelenog rasta, zajedno s povećanom energetskom diversifikacijom i prijelazom na obnovljivu energiju. Sudionici summita pozdravili su paket energetske potpore zapadnom Balkanu vrijedan milijardu eura, kojim EU proširuje mjere solidarnosti poduzete nakon ruske agresije na Ukrajinu, poput potpore ugroženim kućanstvima i izgradnje nove energetske infrastrukture. U Deklaraciji se naglašava potreba za ostankom mladih u regiji Zapadnog Balkana, jer njihov odlazak ima značajne implikacije na dugoročnu društvenu održivost, održivi ekonomski rast i društveni napredak.
Predsjednik Sjeverne Makedonije Pendarovski istaknuo je da želja za članstvom u EU postoji u svim zemljama bez iznimke. Svima je jasno da zemlje moraju postići europske standarde dobrog upravljanja i funkcionalnog tržišnog gospodarstva. Stabilnost i prosperitet u regiji međusobno su ovisni. Na pitanje je li rješavanje međusobnih problema i odnosa s pojedinim članicama EU-a važnije od ispunjavanja kriterija, hrvatski predsjednik Milanović rekao je kako je važno i jedno i drugo. Ima otvorenih pitanja, posebno između Srbije i Kosova, koja nisu međusobno priznata, to su paralelni, ali isprepleteni procesi i ovakva vrsta dijaloga je dragocjena. Najgore je kad telefonske linije utihnu i kad zamre dijalog, komunikacija, međusobno razumijevanje i nerazumijevanje. Prema Milanovićevim riječima, “jedan od neuobičajenih trenutaka sa stajališta identiteta i samopoštovanja u novijoj povijesti bio je trenutak kada je Ukrajina dobila status kandidata prije Bosne i Hercegovine. Nije jasno, ali dogodilo se.” Predsjednica Slovenije Pirc Musar ocijenila je da je rasprava na sastanku procesa Brdo-Brijuni protekla u konstruktivnom i miroljubivom tonu, a najviše pažnje sudionici su posvetili EU. Napomenula je da su sudionici konačno usuglasili tekst Deklaracije i usvojili ga, što prošle godine nije bilo moguće. Deklaracijom su prvi put dogovorene konkretne akcije: uključiti roaming u zemljama Zapadnog Balkana u europski i pridružiti zemlje regije EU mehanizmu za odgovor na prirodne katastrofe.
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, kazala je da je “razgovor protekao u mirnoj i prijateljskoj atmosferi, bez ozbiljnih pitanja”. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić istaknuo je da je lako bilo razgovarati o nekim doista ozbiljnim stvarima, poput ubrzanja puta u EU, de karbonizacije i odlaska mladih iz cijele regije. Drugi član Predsjedništva BiH Denis Bečirović istaknuo je kako je regionalna suradnja u cjelini postala važan aspekt jačanja stabilnosti i sigurnosti.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je novinarima u Skoplju da je summit Brdo-Brijuni bio vrlo iskren i konstruktivan. Najviše se govorilo o odnosu Zapadnog Balkana i EU-a i o tome što oni mogli tražiti. Vučić je rekao da neki imaju malo više entuzijazma, neki manje. Nije bilo velikih svađa jer smo Priština i ja svoje probleme ostavili za četvrtak kada ćemo se sastati u Bruxellesu. Osvrnuo se i na izjavu kosovskog premijera Kurtija koji je rekao da je “Srbiju nemoguće odvojiti od Rusije bez biča”: “Sramota je da netko tko sebe smatra vođom bilo čega, ma koliko visoko mislio, koristi takav jezik i takav vokabular.”
12. summit Brdo-Brijuni općenito se može ocijeniti uspješnim. U Skoplju je usvojena zajednička deklaracija koja je postala važan dokument u promicanju zemalja regije prema članstvu u Europskoj uniji. Unatoč različitom stupnju spremnosti država za ulazak u EU, mišljenje o stjecanju članstva svih zemalja Zapadnog Balkana u Europskoj uniji do 2030. godine, koje je Bruxelles zapravo iznio na summitu EU-Zapadni Balkan 2014. u Ateni predsjednik Europskog vijeća, Charles Michelle, dobila je punu podršku. Očito je da je govor srbijanskog šefa države bio pomalo skeptičan u skrivenom obliku, ali on nikako nije odustao od kursa europskih integracija, već je samo konstatirao određene poteškoće u njegovoj provedbi. Slovenija i Hrvatska vrlo dobro razumiju potrebe zemalja regije u provođenju njihove politike europskih integracija, stoga je podrška Ljubljane i Zagreba važna i konstruktivna i to cijene svi sudionici procesa Brdo-Brijuni.
Nadolazeće godine bit će odlučujuće za napredak europskih integracija zemalja regije, no ne treba isključiti pokušaje blokiranja tog procesa od strane Rusije i njenog najbližeg saveznika u regiji Milorada Dodika. To je moguće samo u slučaju početka aktivnih neprijateljstava, a to je zadatak koji je Moskva postavila Banja Luci. Ovih dana nije slučajna izjava bivše predsjednice Hrvatske K. Grabar Kitarović, koja je u jednom intervjuu izjavila da joj je Putin svojedobno rekao da namjerno nije spriječio Sloveniju i Hrvatsku da uđu u EU, ali što se tiče drugih zemalja u regiji, Kremlj će se tome kategorički suprotstaviti. Posljednji iskoraci M. Dodika prema otvorenoj konfrontaciji samo potvrđuju ove riječi, ali Kremlj je trenutno značajno ograničen u svojim resursima da utječe na napredak europskih integracija zemalja Zapadnog Balkana. To dobro razumiju u Bruxellesu i glavnim gradovima zemalja regije.
