- Skupština Srbije usvojila kontroverzne zakone o pravosuđu
Skupština Srbije usvojila je 28. januara amandmane na niz zakona koji se tiču pravosuđa, a koje je predložio poslanik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), predsjednik skupštinskog Odbora za pravosuđe, Uglješa Mrdić. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je 30. januara „Mrdićeve zakone“.
Opozicija i stručnjaci iz oblasti pravosuđa naglašavaju da će posljedice usvojenih zakona biti povećana kontrola vlade nad pravosudnim sistemom i paraliza Javnog tužilaštva za organizovani kriminal (TOK). Prema novim zakonskim odredbama, više od polovine (11) tužilaca TOK-a izgubiće mandat u roku od 30 dana.
Stručnjaci smatraju da su istrage koje TOK sprovodi protiv aktuelnih vladinih zvaničnika razlog za zakonske promjene. „Za to postoji samo jedan razlog: Tokom protekle godine, Tužilaštvo za organizovani kriminal pokrenulo je istrage protiv dva bivša ministra i podiglo optužnicu protiv aktuelnog ministra u vladi. Ovo je odmazda“, rekla je za DW Sofija Mandić iz Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS).
Kao što je poznato, TOK vodi rezonantne slučajeve protiv ministra kulture Nikole Selakovića (koji je osumnjičen za falsifikovanje u procesu ukidanja statusa zaštićenog naslijeđa sa kompleksa bivšeg Generalštaba kako bi se realizovao razvojni projekat Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa) i bivših ministara građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića i Tomislava Momirovića (slučaj koji se odnosi na urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, što je rezultiralo smrću 16 ljudi).
Istovremeno, poslanik Mrdić tvrdi da su zakonske izmjene namijenjene „vraćanju“ sudske vlasti državi. „Kao autor zakona, zahvalan sam svim poslanicima koji su glasali za usvajanje seta pravosudnih zakona, jer su dali istorijski doprinos da Srbija vrati oteto pravosuđe, koje je bilo dio obojene revolucije i način dase otmu legalno izabrane vlasti u našoj zemlji“, naglasio je. Prema njegovim riječima, „oni“ su počeli hapsiti ministre iz Srpske napredne stranke i „na kraju su željeli uhapsiti predsjednika Vučića, budimo iskreni“. „Željeli su obojenu revoluciju sprovesti do kraja, srušiti državu“, rekao je Mrdić.
Usvajanje izmjena zakona o pravosuđu nije naišlo na pozitivnu reakciju Evropske unije. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da je „glasanje srpskog parlamenta za ograničavanje nezavisnosti pravosuđa ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka EU“. „U vrijeme velikog napretka u proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija rizikuje da se kreće u suprotnom smjeru. To nije ono što želimo“, napisala je Kos na duštvenoj mreži X odmah nakon glasanja u srpskom parlamentu.
Sljedećeg dana, Kos je pozvala poslanike da što prije preispitaju novousvojene zakone i usklade ih s evropskim standardima. „Zaista pozivamo srpski parlament da što prije preispita ove zakone i uskladi zakone o pravosuđu s evropskim standardima“, rekla je Kos po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova EU u Briselu. Dodala je da je ovo „ozbiljan korak unazad“, jer su amandmani usvojeni veoma „ishitreno i netransparentno, bez ikakvih konsultacija“.
Srpski ministar za evropske integracije, Nemanja Starović, izjavio je da novi set zakona o pravosudnom sistemu u potpunosti ispunjava ustavne principe koji su prethodno dogovoreni s EU. Međutim, prema njegovim riječima, vlada će se obratiti Venecijanskoj komisiji Savjeta Evrope i, nakon što dobije njeno mišljenje, po potrebi će se izvršiti izmjene zakona.
- Prosrpska Demokratska narodna partija napustila vladajuću koaliciju Crne Gore
Demokratska narodna partija (DNP), bliska zvaničnom Beogradu, napustila je vladajuću koaliciju Crne Gore i na državnom i na nivou glavnog grada. Predstavnici DNP-a u crnogorskoj vladi, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i ministrica saobraćaja Maja Vukićević, objavili su da podnose ostavke na svoje funkcije u izvršnoj vlasti.
Odluka je donesena nakon što je premijer Milojko Spajić odbio da na sjednici vlade razmotri prijedloge Demokratske narodne partije da se srpskom jeziku dodijeli službeni status pored crnogorskog; da se dozvoli dvojno državljanstvo; i da se istorijskoj trobojnici dodijeli status državnog simbola pored sadašnje nacionalne zastave Crne Gore. Četvrti zahtjev DNP-a je pokretanje sveobuhvatnog dijaloga, zasnovanog na rezultatima referenduma o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, „koji bi uzeo u obzir mišljenja“ građana Zete, koji su rekli „ne“ izgradnji kolektora (DNP podržava proteste lokalnog stanovništva protiv izgradnje objekta važnog za Podgoricu).
Premijer Crne Gore Milojko Spajić je, sa svoje strane, na duštvenoj mreži X izjavio da nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini neće biti dozvoljen „ucjenjivački model“ saradnje, te da će samo država odlučivati o vitalnim interesima Crne Gore. Naglasio je da je za predlaganje i razmatranje inicijativa u vezi sa srpskim jezikom pravo mjesto Skupština Crne Gore, uz učešće svih zainteresovanih krugova – ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih. Spajić je, takođe, naglasio da je pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu civilizacijsko i ekološko pitanje i ne bi trebalo biti povezano s kulturnim i identitetskim pitanjima.
Lider Demokratske narodne partije Crne Gore, Milan Knežević, priznao je da vlada Milojka Spajića i dalje ima većinu nakon što je DNP napustio koaliciju, ali očekuje „turbulencije“.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović, smatra da izlazak Milana Kneževića i Demokratske narodne partije iz vladajuće koalicije treba posmatrati kao taktički i politički proračunat potez, čiji je glavni cilj stvaranje institucionalne krize i otvaranje prostora za prijevremene parlamentarne izbore, što bi Crnoj Gori praktično onemogućilo završetak pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
- Ustavni sud Kosova proglasio neustavnim izbor Nenada Rašića za potpredsjednika
Sa pet glasova „za“ i dva „protiv“, Ustavni sud Kosova presudio je da je odluka Skupštine Kosova o izboru Nenada Rašića za potpredsjednika suprotna Ustavu.
Ustavnost skupštinske odluke od 10. oktobra 2025. godine, kojom je Nenad Rašić izabran za potpredsjednika, osporili su predstavnici vodeće stranke kosovskih Srba, Srpska lista.
Nenad Rašić, etnički Srbin, član vlade Albina Kurtija i lider stranke „Za slobodu, pravdu i opstanak“, izabran je za potpredsjednika Skupštine Kosova nakon što nijedan od kandidata sa Srpske liste – ukupno devet – nije uspio osigurati potreban broj glasova za izbor. Rašić je dobio podršku 71 poslanika, dok je 9 glasalo protiv, a 24 suzdržana.
Predsjedavajući parlamenta stavio je Rašićevu kandidaturu na glasanje iako ga Srpska lista nije nominovala, a to je prepoznato kao kršenje Ustava.
U svom obrazloženju, Ustavni sud je naveo da Ustav jasno razlikuje postupak izbora potpredsjednika iz reda najvećih parlamentarnih grupa i onih koji predstavljaju nacionalne zajednice. Tri potpredsjednika predlažu najveće parlamentarne grupe, dok pravo nominacije potpredsjednika iz reda srpske i ostalih zajednica pripada većini predstavnika tih zajednica. Sud je utvrdio da Rašićev izbor nije bio rezultat prijedloga te većine, odnosno Srpske liste, te da je stoga u suprotnosti s Ustavom.
Istovremeno, Ustavni sud je odlučio da presuda nema retroaktivno dejstvo; stoga Rašićev izbor ostaje važeći. Uz to, odluka Ustavnog suda usvojena je nakon raspuštanja parlamenta u novembru 2025. i prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 28. decembra iste godine.
- Politički skandal u Zagrebu oko dočeka osvajača bronzanih medalja na Evropskom prvenstvu
Desetine hiljada navijača dočekale su hrvatsku rukometnu reprezentaciju uveče 2. februara na glavnom zagrebačkom trgu – Trgu bana Josipa Jelačića – nakon što je tim osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu. Međutim, doček sportista postao je ne samo proslava, već i politički skandal.
Isprva je zvaničnu proslavu organizovao Grad Zagreb. Međutim, nakon što su gradske vlasti zabranile nastup pjevača Marka Perkovića Tompsona na trgu, Hrvatski rukometni savez je najavio da u takvim uslovima uopšte neće biti proslave.
Vlada se umiješala u situaciju i, zajedno sa Hrvatskim rukometnim savezom, organizovala proslavu na glavnom trgu Glavnog grada protiv volje gradskih vlasti. Tompson je uspio izvesti nekoliko pjesama na pozornici, uključujući i neslužbenu himnu hrvatske rukometne reprezentacije, pjesmu „Ako ne znaš šta je bilo“ o Domovinskom ratu.
Gradonačelnik Zagreba, jedan od čelnika opozicione lijevo-zelene političke platforme „Možemo!“, Tomislav Tomašević, izjavio je da je organizovanjemprijema za rukometaše bez saglasnosti gradskih vlasti vlada prekršila Ustav, „koji u članu 4. garantuje pravo na lokalnu samoupravu“.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je odluku vlade „neustavnim, nezakonitim i piratskim aktom“.
Premijer i lider vladajuće stranke desnog centra Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Andrej Plenković, odbacio je optužbe za navodno nezakonite radnje vlade u vezi s odlukom o preuzimanju organizacije prijema rukometne reprezentacije. Nekoliko vladinih predstavnika oštro je kritikovalo politizaciju događaja od strane ljevice.
Politički stručnjaci su politički spor oko prijema rukometne reprezentacije opisali kao preuranjeni početak kampanje za parlamentarne izbore, napominjući da će predstojeće ankete javnog mnijenja pokazati ko je na kraju uspio da poboljša svoj rejting.
- Identifikovan prvi osumnjičeni u slučaju „Sarajevo Safari“
Tužilaštvo u Milanu poduzelo je prvi proceduralni korak u istrazi slučaja „Sarajevo Safari“. Slučaj se odnosi na optužbe protiv stranaca koji su tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) navodno dolazili na srpske položaje oko opkoljenog Sarajeva kako bi platili za priliku da pucaju na civile.
Prva osoba protiv koje je zvanično otvoren postupak i podignuta sumnja je 80-godišnji bivši vozač kamiona koji živi u blizini grada Pordenone, na sjeveroistoku Italije. Istraga sumnjiči muškarca da je s drugim, još uvijek neidentificiranim osobama, kovao zavjeru kako bi sproveo kriminalni plan koji je doveo do smrti nenaoružanih civila, uključujući žene, starije osobe i djecu.
Tokom pretresa kuće osumnjičenog, karabinjeri su pronašli sedam komada vatrenog oružja u njegovom legalnom vlasništvu: dva pištolja, pušku i četiri sačmarice. Dokumenti kompanije u kojoj je prethodno radio pokazuju da je muškarac nekoliko puta putovao u bivšu Jugoslaviju početkom 1990-ih.
Tužilaštvo u Milanu radi na identifikaciji drugih potencijalnih učesnika; jedno dodatno konkretno ime već se pojavljuje u slučaju.
Opsada Sarajeva trajala je od 1992. do 1996. godine. Tokom blokade grada, granatiranjem je ubijeno više od 11.000 ljudi, uključujući 1.601 dijete. Snajperisti u Sarajevu ubili su između 300 i 350 ljudi, od kojih su skoro svi civili.
