- Sud potvrdio godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije za Milorada Dodika
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je 1. augusta odluku u slučaju predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, kojom je potvrđena prvostepena presuda, te je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a.
Dodik je osuđen zbog potpisivanja uredbi o donošenju zakona, koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske 2023. godine, prema kojima se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, niti će se sprovoditi.
Dodik je presudu okarakterisao kao napad na Republiku Srpsku i izjavio da ne priznaje „krivično djelo“ koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice, Kristijan Šmit. Njegovim riječima, „ovo je politička odluka, a Sud Bosne i Hercegovine je politički sud“.
Srbija nije priznala odluke ni prvostepenog ni apelacionog suda BiH u Dodikovom slučaju. U Beogradu je sazvana sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, na kojoj je usvojena rezolucija u tom smislu.
„Ove odluke sudova Bosne i Hercegovine… su nedemokratske, anticivilizacijske i nemoralne, duboko nezakonite, suprotne su temeljnim demokratskim principima i načelima – od slobode govora do poštovanja volje naroda i narodnog suvereniteta i legitimnosti narodnih odluka – suprotne su ustavnom poretku Bosne i Hercegovine utvrđenom Dejtonskim sporazumom i predstavljaju ozbiljan politički napad na srpski narod u Bosni i Hercegovini, kao i na Dejtonski sporazum“, izjavio je predsjednik Aleksandar Vučić predstavljajući rezoluciju Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
Savjet za nacionalnu bezbjednost naglasio je da će Srbija „upotrijebiti sva diplomatska, politička i pravna sredstva koja su joj na raspolaganju da podrži Republiku Srpsku i njene zakonite i legitimne predstavnike“.
Vučić je napomenuo da se Srbija sada suočava sa najtežim vremenima od 2008. godine (kada je Kosovo proglasilo nezavisnost) i da je ključno pitanje kako će se sve završiti, čineći važnim insistiranje Srbije na održavanju mira i regionalne stabilnosti.
Pravni stručnjaci u BiH ističu da drugostepenom presudom Milorad Dodik više ne može da obavlja funkcije predsjednika RS.
Međutim, Dodik je naglasio da će nastaviti da obavlja svoje dužnosti dok ne dobije odluku Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o ovom pitanju i jasan plan kako dalje postupiti.
- Bivši ministri i nekoliko zvaničnika uhapšeni u Srbiji u vezi sa urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice Novi Sad
Prvog augusta, Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji privelo je 11 osoba zbog sumnje na koruptivna krivična djela vezana za projekat modernizacije željeznice od Novog Sada do mađarske granice. U okviru ovog projekta, sprovedena je trogodišnja rekonstrukcija željezničke stanice Novi Sad. Četiri mjeseca nakon zvaničnog otvaranja, 1. novembra 2024. godine, betonska nadstrešnica stanice se iznenada urušila, pri čemu je poginulo 16 osoba.
Tužilaštvo je saopštilo da se pritvoreni sumnjiče da su koruptivnim radnjama prouzrokovali budžetski gubitak od 115 miliona američkih dolara, te da se zvaničnici terete i za zloupotrebu položaja.
Istovremeno, sumnjaju da je konzorcijum kineskih firmi CRIC&CCCC (China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd), koji gradi brzu željeznicu, „pribavio nezakonitu korist“ u iznosu od najmanje 18,7 miliona američkih dolara. Srpski organi vlasti su sa ovim konzorcijumom zaključili ugovor u okviru međuvladinog sporazuma između Srbije i Kine, bez javnog tendera.
Među uhapšenima je i Tomislav Momirović, koji je u vrijeme rekonstrukcije stanice bio na čelu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Potjernica je izdata i za Goranom Vesićem, koji je obavljao funkciju ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture od oktobra 2022. do novembra 2024. godine, ali on nije pritvoren jer je hospitalizovan.
Uhapšeno je i nekoliko drugih zvaničnika državnih institucija i privatnih kompanija.
Dva dana kasnije, Vrhovni sud u Beogradu odredio je jednomjesečni pritvor za 13 osumnjičenih, uključujući 11 prethodno pritvorenih.
Kao što je poznato, tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu izazvala je talas masovnih protesta širom Srbije. Tokom proteklih devet mjeseci, stotine hiljada građana, uglavnom mladih, izašlo je na ulice zahtijevajući krivičnu i političku odgovornost za odgovorne za urušavanje nadstrešnice. Zbog lošeg kvaliteta gradnje, demonstranti su optužili vlasti za korupciju. Nakon višemjesečnih protesta, građani su zahtijevali prijevremene parlamentarne izbore, što je vlada kategorički odbila.
Komentarišući hapšenja bivših zvaničnika, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić opisao je postupke Tužilaštva za organizovani kriminal kao kriminalno ponašanje i naglasio da su potjernice za bivšim ministrima izdate „bez osnova“.
U međuvremenu, protesti u Srbiji se nastavljaju.
- Srbija i Bosna i Hercegovina među zemljama koje su najviše pogođene novim američkim tarifama
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se uvode nove tarife desetinama zemalja. Među onima koje su najteže pogođene ovom odlukom su Srbija i Bosna i Hercegovina. Od 7. augusta 2025. godine, uvoz iz Srbije će se suočiti s carinom od 35%, a iz BiH s carinom od 30%.
Iako je naredba već potpisana, predsjednik Tramp ostavio je prostor za buduće pregovore s pojedinačnim državama. „To ne znači da ne bismo mogli da postignemo neku drugu vrstu dogovora u naredne četiri sedmice, recimo“, rekao je u komentarima za NBC News.
Predsjednik Aleksandar Vučić izvijestio je da je Beograd već podnio prijedlog za carinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama i da čeka odgovor.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izjavila je da je već u aprilu pokrenula pregovore s američkom stranom – putem Ministarstva vanjske trgovine – predlažući nultu carinsku stopu za američku robu. Međutim, ta zalaganja nisu dala rezultate.
U 2024. godini, Srbija je u Sjedinjene Američke Države izvezla robu u vrijednosti od preko 670 miliona američkih dolara, uključujući gume, oružje, bakar, voće i djelove mašina. Od januara do maja 2025. godine, izvoz u SAD činio je 2,2% ukupnog izvoza zemlje.
U Bosni i Hercegovini, uprkos tome što SAD čine samo 1% ukupne vanjske trgovine, tarife mogu imati opipljiv uticaj na odbrambenu industriju zemlje.
Za razliku od BiH i Srbije, druge zemlje Zapadnog Balkana bile su manje pogođene. Na primjer, uvozna tarifa Sjeverne Makedonije smanjena je sa 33% na 15%. Kosovo, Albanija i Crna Gora dobile su tarife od 10%.
Priština je odgovorila efektivnim ukidanjem tarifa na američku robu. „Svaki uvoz iz SAD-a imaće nultu tarifu“, izjavio je premijer Aljbin Kurti 1. augusta. Prema njegovim riječima, ova odluka će promovisati trgovinu i investicije i pokazuje namjeru Kosova da zaključi sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Dakle, tarifna situacija intenzivira ekonomske odnose između SAD-a i balkanskih zemalja, ali i stvara mogućnosti za nove sporazume i reviziju regionalne trgovinske politike. Kosovo već pokazuje želju da iskoristi tu priliku.
- SAD ponovo odgađaju sankcije srpskoj kompaniji NIS
Sjedinjene Američke Države odgodile su primjenu sankcija protiv Naftne industrije Srbije (NIS) za dodatnih 30 dana. Ovo je peto odgađanje uvođenja američkih sankcija najvećoj srpskoj energetskoj kompaniji.
NIS je dodan na listu sankcija 10. januara zbog takozvanog „sekundarnog rizika“ koji proizlazi iz njegovih veza s ruskim Gazprom Njeftom, koji je i sam pod sankcijama Zapada zbog invazije na Ukrajinu.
Nakon odluke SAD-a, krajem februara, Gazprom Njeft je prenio 5,15% dionica NIS-a na Gazprom. Sada Gazprom Njeft drži 44,85% NIS-a, Gazprom drži 11,3%, Srbija drži 29,87%, a ostatak pripada manjinskim dioničarima.
Ranije je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije apelovalo na SAD da odgodi sankcije NIS-u za 180 dana, ali, prema riječima ministarke Dubravke Đedović Handanović, „trenutno je nemoguće osigurati duže odlaganje“ jer je „ovo pitanje globalne politike, odnosa i pregovora među svjetskim silama, koji su vrlo složeni“.
Stručnjaci napominju da će konačno ukidanje sankcija NIS-u biti moguće tek nakon što ruski dioničari izađu iz kompanije ili nakon završetka rata u Ukrajini.
- Javni emiter Kosova ostao bez finansiranja zbog političke krize
Javni emiter Kosova, Radio-televizija Kosova (RTK), nije dobio drugu polovinu svog budžeta za 2025. godinu od države. Razlog je politička kriza koja je paralizovala parlament zemlje.
Kao što je poznato, novoizabrani saziv parlamenta Kosova početkom godine nije mogao da započne s radom zbog nedovoljnog broja glasova za izbor predsjednika parlamenta. Poslanici stranke Samoopredjeljenje koju predvodi Aljbin Kurti insistirali su na izboru njihove kandidatkinje, vršiteljke dužnosti ministarke pravde Albulene Hadžiju. Kada to nije uspjelo, pokušali su da formiraju odbor za tajno glasanje za ponovni izbor Hadžiju. Druge stranke su se usprotivile ovim potezima. Ni tokom 54. glasanja, održanog 26. jula, zastupnici nisu uspjeli da izaberu parlamentarno vođstvo. Taj datum bio je konačni, a odredio ga je Ustavni sud mjesec dana ranije, kao rok od 30 dana za izbor predsjednika parlamenta. Nakon toga, poslanici ne smiju da preduzimaju nikakve radnje do 8. augusta, kada će Ustavni sud odlučiti o sljedećim koracima.
Fadil Hodža, savjetnik direktora RTK-a, objasnio je da je RTK pravno podređen parlamentu, te da „parlamentarni Odbor za budžet proceduralno raspoređuje sredstva, koja Ministarstvo finansija zatim prebacuje na bankovni račun RTK-a“. Izjavio je da je „budžet za prvih šest mjeseci tekuće godine dodijeljen u januaru, a druga tranša je trebala biti dodijeljena u julu“, ali se to nije dogodilo. Kao rezultat, emiter ne može da koristi otprilike polovinu od 8,9 miliona eura dodijeljenih za rad RTK-a.
Sindikat RTK-a je već najavio proteste.
