- Sud BiH ukinuo potjernicu za predsjednikom RS Miloradom Dodikom
Odluka je donesena nakon što je on pristao da dobrovoljno prisustvuje ispitivanju u pratnji svog branioca.
Prema navodima Tužilaštva, osumnjičeni se dobrovoljno pojavio na sudu u pratnji branioca. Ispitivao ga je tužilac, dokumentovan je zapisnik o ispitivanju, te su time ispunjeni uslovi za ublažavanje preventivne mjere pritvora.
Pritvor je određen samo zato što je osumnjičeni bio nedostupan državnim organima, napomenuo je Sud. Kao rezultat toga, Sud je odlučio da prihvati prijedlog tužioca i ukine pritvor za Dodika, smatrajući da „razlozi za njegov pritvor više ne postoje“.
Umjesto toga, predloženo je izdavanje mjere obaveznog javljanja, koja bi obavezala osumnjičenog da se javlja u policijsku stanicu svake dvije sedmice.
„Osumnjičeni je posebno upozoren da može biti pritvoren ako prekrši obaveze iz izrečene mjere“, navodi se u zajedničkom saopštenju Suda i Tužilaštva BiH.
Dodik je objasnio da je, pokušavajući da pronađe rješenje, odlučio da se dobrovoljno pojavi pred Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine, te da svjedoči u slučaju ustavnog poretka. Tvrdi da je ta odluka isključivo politički motivisana. „Suđenje je bilo politički motivisano, Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nisu predviđeni Ustavom Bosne i Hercegovine, tako da je moja posjeta tamo bila isključivo politički motivisana“, rekao je predsjednik RS-a.
Kako je saopšteno, 26. februara 2025. godine, Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita. U martu je Sud Bosne i Hercegovine izdao nalog za hapšenje predsjednika Republike Srpske, kao i premijera Republike Srpske Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića. Dodik, Višković i Stevandić su osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, opisao je odluku Suda i Tužilaštva u vezi s Dodikom kao „neviđeni skandal“.
„Ono što je strašno u ovoj priči jeste to što je on došao na zakazano ročište, koje je neko organizovao i pripremio. Došao je bez pompe i bez pratnje, unaprijed je znao ishod“, napisao je Konaković na društvenoj mreži X. „Ovo pokazuje da Dodik i dalje kontroliše dio pravosuđa, kada mu je na ovaj način omogućeno da izbjegne pritvor“, napomenuo je. „Imao je saradnike i saveznike. Borićemo se do smrti da razotkrijemo i saradnike i saveznike“, rekao je, dodajući da će se posebna pažnja posvetiti Bošnjacima, onima u pravosuđu koji su pomagali Dodiku.
- Politička kriza na Kosovu mogla bi se završiti novim izborima
Kosovo nije formiralo nove institucije ni pet mjeseci nakon parlamentarnih izbora održanih 9. februara. Parlamentarne stranke ne mogu se dogovoriti o izboru upravnih tijela parlamenta, odnosno parlament ne može započeti s radom, što, zauzvrat, onemogućava formiranje vlade.
Konstitutivna sjednica parlamenta Kosova nije uspješno održana 43. put zaredom. Prijedlog Pokreta Samoopredjeljenje vršioca dužnosti premijera Aljbina Kurtija da se održi tajno glasanje za izbor predsjednika parlamenta ponovo su odbile opozicione stranke. Opozicija je odbila da nominuje kandidate za komisiju potrebnu za nadgledanje tajnog glasanja.
Od 15. aprila, poslanici izabrani 9. februara sastaju se svaka dva dana, ali još uvijek nisu uspjeli da pokrenu rad parlamenta. Pokret Samoopredjeljenje, kao pobjednička stranka na izborima, nominovao je Aljbuljenu Hadžiju za poziciju predsjedavajuće, ali ona nije dobila potrebnu većinu glasova. Kasnije je predloženo da se način glasanja promijeni iz javnog u tajni, ali ni o ovom pitanju nema dogovora.
Politička kriza na Kosovu se nastavlja. Političke stranke i analitičari imaju različita mišljenja o mogućim rješenjima za deblokiranje rada vladinih institucija. Međutim, nije isključena mogućnost novih izbora ako se u parlamentu ne postigne dogovor.
Ustavni sud je 26. juna donio odluku kojom se poslanici obavezuju da formiraju upravna tijela i započnu rad parlamenta do 26. jula, ali Sud nije precizirao hoće li neuspjeh dovesti do prijevremenih izbora.
- Priština gradi dva nova mosta preko rijeke Ibar
Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti položio je simbolični kamen temeljac za izgradnju dva mosta preko rijeke Ibar. Nove konstrukcije treba da povežu Sjevernu i Južnu Mitrovicu, opštine sa srpskim i albanskim stanovništvom na sjeveru Kosova.
Novi mostovi će se nalaziti s obje strane takozvanog „glavnog mosta“ preko Ibra, koji je u potpunosti rekonstruisan sa Evropskom unijom prije nekoliko godina, ali je ostao zatvoren, uglavnom zbog kontinuiranog protivljenja lokalne srpske populacije.
Otvaranje novih mostova ima za cilj da demonstrira posvećenost Prištine „osiguravanju što bliskije komunikacije, kretanja, saradnje i razmjene između sjevera i juga“. „Svi građani će imati koristi od ovoga“, rekao je Kurti.
Kurti je, takođe, naglasio da će biti otvoren i glavni most preko rijeke Ibar, jer je vrijeme barikada prošlo.
Očekuje se da će novi mostovi preko Ibra biti otvoreni do jeseni. Jedan od njih će biti otvoren i za vozila i za pješake, a drugi samo za pješake. Procijenjeni trošak je 3 miliona eura.
Kao odgovor na inicijativu Prištine, stranka Srpska lista pokrenula je peticiju protiv izgradnje novih mostova preko rijeke Ibar. „Podržavamo peticiju jer na ovaj način želimo pokazati da smo protiv nametanja odluka i da imamo jedinstven stav o ovom pitanju“, rekao je šef Srpske liste, Zlatan Elek. Prema njegovim riječima, izgradnja mostova je pokušaj progona srpske nacije. „Ovo je most podjela, a ne most jedinstva“, rekao je Elek.
Prikupljanje potpisa za peticiju pod nazivom „Protiv izgradnje Kurtijevih mostova“ zvanično je počelo 7. jula ispred kancelarije Srpske liste u Sjevernoj Mitrovici.
Početak aktivne faze izgradnje mosta mogao bi dovesti do još jedne eskalacije situacije na sjeveru Kosova, tvrde posmatrači.
- Albanski parlament odobrio Nacionalnu strategiju za borbu protiv zlonamjernog stranog miješanja i dezinformacija
Četiri glavne tačke dokumenta su:
• izgraditi institucionalne kapacitete za sprječavanje stranog miješanja u izborne kampanje;
• zaštititi nacionalnu sigurnost od takvog miješanja kroz jače saveze s NATO-om, EU i saveznicima;
• zaštititi ekonomiju i kritične sektore od neprijateljskog stranog finansiranja;
• podržati slobodu izražavanja i medija podržavajući istraživačko novinarstvo u otkrivanju ovih fenomena.
Strategiju, zajedno s Akcionim planom, razvila je Posebna komisija za borbu protiv dezinformacija, na čelu s Erjonom Bračeom, članom parlamenta iz vladajuće Socijalističke partije.
Opozicija nije podržala Strategiju i rad Posebne komisije, tvrdeći da dokument prikriva agendu za ograničavanje slobode medija i šireg izražavanja generalno. Zastupnici opozicije napustili su salu za sastanke u vrijeme glasanja, protestujući protiv procesa usvajanja i teksta dokumenta.
Dokument nije represivna mjera, već neophodnost zaštite javnog prostora od zlonamjernog stranog uplitanja i sistematskih kampanja dezinformisanja usmjerenih na institucionalnu destabilizaciju, naglasio je Brače u parlamentu, predstavljajući Strategiju.
„Nacionalna strategija je prvi sveobuhvatni dokument u Albaniji koji se direktno bavi fenomenom manipulacije informacijama u svrhu zlonamjernog stranog uplitanja. Cilj joj je definisati jedinstvenu platformu za djelovanje koja uključuje glavne ciljeve, prioritete i mjere zaštite države, društva i građana od zlonamjernog stranog uplitanja, uključujući dezinformacije“, rekao je.
Brače je naglasio da je rad na Strategiji proveden u bliskoj saradnji s organizacijama civilnog društva, medijima i nezavisnim stručnjacima, čime je osiguran sveobuhvatan i transparentan pristup.
Ovo je nova faza u formiranju demokratskog imuniteta zemlje, rekao je. „Svi smo svjedoci činjenice da se prijetnje modernim demokratijama više ne manifestuju u klasičnim oblicima. Dezinformacije, manipulacija javnim informacijama, prodiranje stranih interesa u izborne procese ili kritične sektore nacionalne ekonomije postali su efikasna sredstva političkog i strateškog uticaja, bez pribjegavanja direktnim oblicima nasilja ili vojne agresije“, rekao je Brače.
Brače je, takođe, naglasio da je dokument bio neophodan za jačanje nacionalne sigurnosti nakon sajber napada na Albaniju posljednjih godina, kao i zbog obaveze ispunjavanja standarda Evropske unije i drugih međunarodnih partnera. „Događaji su pokazali da je Albanija postala stalna meta stranog uplitanja i dezinformacija, stoga postoji potreba za preventivnim mjerama, takođe uz učešće evropskih partnera“, rekao je.
Dodao je da će sprovođenje Akcionog plana od strane Savjeta ministara ponovo nadgledati parlamentarni specijalni odbor.
- Skoplje domaćin Samita o Evropskom planu rasta za Zapadni Balkan
Komesarica EU za proširenje Marta Kos i lideri šest zemalja Zapadnog Balkana (ZB6), Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, okupili su se u Skoplju na sastanku na visokom nivou o Evropskom planu rasta za Zapadni Balkan. Samit je održan od 30. juna do 1. jula.
Nakon sastanka, Evropska komisija je saopštila da su lideri Zapadnog Balkana potvrdili svoju odlučnost da iskoriste prilike Plana rasta za region.
„Nakon godinu dana napredovanja reformi i intenzivne saradnje u oblastima kao što su finansije, transport, digitalna povezanost i integracija tržišta, komesarka Marta Kos i lideri su sagledali dosadašnji napredak. Takođe, potvrdili su svoju odlučnost da se redovno sastaju kako bi održali politički zamah koji stoji iza Plana. Lideri namjeravaju da se ponovo sastanu ove jeseni“, navodi se u saopštenju Evropske komisije.
Kao dio Plana rasta, šest zemalja Zapadnog Balkana posvećeno je provedbi Programa reformi, uz podršku finansijske pomoći EU od 6 milijardi eura.
Do sada su avansna plaćanja u okviru Plana rasta izvršena Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji. Evropska komisija je pozdravila usvajanje Agende reformi od strane Bosne i Hercegovine 27. juna i pozvala Kosovo da ubrza odobravanje potrebnih sporazuma kako bi se oslobodilo avansno finansiranje“, saopštila je Evropska komisija.
„Ključne reforme nije lako provesti. One ističu njenu povezanost sa duboko ukorijenjenim strukturama moći i zahtijevaju fundamentalnu društvenu transformaciju. Vi, rukovodstvo, morate predvoditi ove promjene. Koristi su brojne, donose stabilnost, sigurnost i prosperitet svim vašim građanima. Plan rasta je u potpunosti u vašim rukama, bez politike. Ovo je alat koji će vam pomoći u važnim reformama, a ove reforme su neophodne da vas pripreme za članstvo“, naglasila je Marta Kos u svom uvodnom govoru na samitu.
Na samitu nisu donesene značajne odluke, ali su učesnici razgovarali o važnim praktičnim aspektima bliže integracije regije i EU. Posebno se radi o mogućnosti pokretanja besplatnog roaminga za zemlje regije od 1. januara 2026. (proširenje zone EU „roaming kao kod kuće“ na Zapadni Balkan), implementaciji širokopojasnog pristupa internetu u javnim zgradama, urbanim javnim prostorima i ruralnim područjima, te integraciji platnih sistema.
Sljedeći sastanak o Planu rasta održat će se u Tirani.
