- Vlada Kosova ukida zabranu uvoza iz Srbije
Priština je uvela zabranu nakon što je srpska policija uhapsila trojicu kosovskih policajaca, tvrdeći da su ilegalno prešli administrativnu granicu. Čak i nakon što su njih trojica pušteni, zabrana je ostala na snazi. Nakon nekog vremena, zabrana je izmijenjena jer je Priština dozvolila uvoz sirovina, ostavljajući uvoz gotovih proizvoda pod zabranom.
Odluka o deblokadi uvoza srpske robe za sada će biti na snazi na jednom graničnom prelazu Merdare, gdje će roba biti podvrgnuta strožem pregledu. Na ostalim graničnim prelazima zabrana ulaska robe iz Srbije ostaje na snazi dok se ne instalira oprema za skeniranje, kako bi se obezbjedile sveobuhvatne provjere. „Skeneri će biti postavljeni na svim graničnim prelazima čim stignu, ali će za sada Merdare biti otvoren pod strožim kontrolama”, rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti 7. oktobra.
Odluka o djelimičnom ukidanju zabrane uvoza iz Srbije dolazi uoči 10. godišnjice postojanja Berlinskog procesa, čiji je cilj da se osigura slobodno kretanje roba, usluga i ljudi na Zapadnom Balkanu, a uoči planiranog sastanka CEFTA-e. (CEFTA, Centalnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini jeste sporazum koji su potpisale zemlje Jugoistočne Evrope koje nisu članice Evropske unije, sa ciljem da se kroz razvoj trgovinskih odnosa region približi EU).
Kao podsticaj za deblokadu srpskog uvoza, Priština je dobila obećanje da će Kosovo, kao država, moći da bude predstavljeno u okviru CEFTA-e. Trenutno Kosovo predstavlja misija UN na Kosovu, UNMIK.
Komentarišući odluku Prištine, njemački ambasador na Kosovu Jorn Rode rekao je da je to značajan korak ka deblokadi CEFTA-e.
Ambasada SAD u Prištini pozdravila je odluku kosovske vlade, ističući da je to korak u dobrom pravcu, da predstavlja jačanje i regionalne ekonomske integracije i put Kosova ka EU.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da je potez Prištine važan za srpsku privredu, dodajući da očekuje da će kosovske vlasti, uprkos odluci da ukinu zabranu uvoza srpske robe preko prelaza Merdare, „učiniti sve da zaista spriječe slobodan protok robe i usluga”. „Trećeg dana bi mogli nekoga zaustaviti iz nepoznatih razloga, četvrtog će zatvoriti punkt, petog dana će objaviti da su pronašli „dva patrona 7,62 mm koje će sami podmetnuti , a zatim reći: ‘Zatvaramo [granicu] narednih 11 mjeseci dok ne nađemo skenere.” „No, uprkos tome, uvijek je bolje da neka roba prođe nego da uopće ne prođe”, rekao je Vučić 7. oktobra.
- Katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini donijele stradanja i ekonomske gubitke
Nakon obilnih padavina u noći između 3. na 4. oktobra u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Federaciji BiH, dogodile su se katastrofalne poplave i klizišta.
Najviše su pogođeni kantoni Jablanica, Konjic, Kiseljak, Fojnica. Uništeno je desetine zgrada, autoput M17, željezničke pruge, preduzeća i infrastrukturni objekti.
Više od 20 ljudi je stradalo. Najviše žrtava potvrđeno je u Donjoj Jablanici, gdje je bujica sa ogromnom količinom kamenja bukvalno progutala selo. Vjeruje se da je do katastrofe došlo zbog blizine kamenoloma koji se nalazi iznad naselja. Pokrenuta je istraga.
Spasioci i dalje tragaju za nestalima. U pomoć je stiglo nekoliko spasilačkih ekipa iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Turske. Ostale vrste pomoći pružile su Albanija, Mađarska i Rumunija.
Hitna podrška pružena je putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije.
Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i distrikt Brčko proglasili 8. oktobar za su Dan žalosti.
Ekonomske posljedice prirodne katastrofe još se procjenjuju. Već sada je jasno da je državno preduzeće „Željeznice Federacije BiH” dnevno imalo gubitke od oko 270.000 konvertibilnih maraka zbog potpunog obustavljanja teretnih pošiljki iz hrvatske luke Ploče prema privrednim društvima širom Bosne i Hercegovine.
- Bez značajnijih promjena u lokalnoj vlasti nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini
Okvirni rezultati lokalnih izbora održanih u Bosni i Hercegovini 6. oktobra ukazuju na to da su najveće nacionalne stranke u BiH uglavnom zadržale svoje pozicije u lokalnim vlastima i kontrolu nad većinom opština i gradova. Riječ je o tri političke snage:
SDA, Stranka demokratske akcije – vodeća stranka Bošnjaka u BiH,
HDZ BiH, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine – vodeća stranka Hrvata BiH,
SNSD, Savez nezavisnih socijaldemokrata – vodeća stranka Srba u BiH.
Pozicije HDZ-a BiH i SDA su blago oslabile, jer je zabilježen trend pada popularnosti ovih političkih snaga, ali i dalje ove stranke ostaju među neprikosnovenim liderima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Dominacija SNSD-a Milorada Dodika među srpskim biračima je gotovo neprikosnovena. Stranka je, prema ishodu izbora, obezbijedila oko 80 posto načelničkih mjesta u Republici Srpskoj (51 od 63 općine i grada prema okvirnim podacima) i dva načelnička mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Izlaznost na nedjeljnim izborima bila je nešto iznad 47 posto, što je najniža stopa u posljednjih 20 godina.
Izbori u Jablanici, Konjicu, Kreševu, Kiseljaku i Fojnici odgođeni su jer su ove opštine 4. oktobra bile pogođene poplavama i klizištima.
Centralna izborna komisija ima rok od 30 dana da odluči kada će biti održani izbori na ovim područjima.
- „Akcija građanske neposlušnosti” u glavnom gradu Albanije
U organizaciji opozicione Demokratske stranke, protest je počeo 7. oktobra maršom od sjedišta Demokratske stranke do kabineta premijera, sjedišta vladajuće Socijalističke partije, Gradske skupštine Tirane, Ministarstva unutrašnjih poslova i parlamenta. Tokom skupa, demonstranti su bacali molotovljeve koktele na vladine zgrade, dok je policija koristila suzavac da zaustavi nemire. Nekoliko policajaca i aktivista je povrijeđeno.
Protestu od 7. oktobra prethodio je događaj u parlamentu 30. septembra, gdje su opozicioni poslanici prvo blokirali govornicu i bacali razne predmete na govornika i vladine zvaničnike, prije nego što su iznijeli stolice iz sale za sjednice i zapalili ih na ulazu u zgradu.
Rukovodstvo Demokratske stranke odlučilo je da pokrene akciju građanske neposlušnosti nakon što je Apelacioni sud osudio jednog od lidera DS-a Ervina Salijanjija na 12 mjeseci zatvora pod optužbom za „lažno izvještavanje”. Opozicija je odbacila hapšenje i osudu poslanika kao „slijepi čin osvete i političkog terora protiv Demokratske stranke”, optužujući premijera Edija Ramu za saučesništvo.
Ervin Salijanji je 2018. godine zatražio ostavku tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova zbog navoda o umiješanosti njegovog brata u trgovinu drogom. Međutim, ispostavilo se da su audio snimci koje je objavio u javnosti bili lažni.
Glavni zahtjev koji su postavili organizatori ove akcije građanske neposlušnosti je ostavka socijalističke vlade na čelu s Edijem Ramom i formiranje tehnokratske privremene vlade do parlamentarnih izbora zakazanih za iduću godinu. Demokrate optužuju Raminu vladu da je manipulisala prethodnim izborima.
