- Tužilaštvo BiH naložilo hapšenje čelnika Republike Srpske
Tužilaštvo BiH raspisalo je potjernice za predsjednikom Republike Srpske, Miloradom Dodikom, premijerom Republike Srpske, Radovanom Viškovićem, i predsjednikom Skupštine Republike, Srpske Nenadom Stevandićem. Rukovodstvo RS se tereti za „kršenje ustavnog poretka“, što je krivično djelo.
Tužilaštvo BiH je nalog proslijedilo Sudskoj policiji BiH, koja je od Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) zatražila pomoć u izvršenju prijedloga. Međutim, prema nedavno usvojenim zakonima u Republici Srpskoj, Tužilaštvu BiH, SIPA-i i pravosuđu BiH zabranjeno je djelovanje u Republici Srpskoj.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Siniša Karan, rekao je da nijedna od „neustavnih institucija“ Bosne i Hercegovine neće moći da djeluje na teritoriji Republike Srpske. „Niko neće hapsiti predstavnike Republike Srpske“, naglasio je on.
Dodik, Višković i Stevandić, komentarišući potjernice, poručili su da će nastaviti rad u Republici Srpskoj, ignorišući odluku Tužilaštva BiH. Jasno su dali do znanja da ne vjeruju da će biti privedeni.
S obzirom na složenost situacije, SIPA je izvršila procjenu sigurnosnih rizika, zaključivši da su oni „visoki“. Agencija je zatražila od Tužilaštva BiH da Sudska policija BiH dobije dodatne podatke o slučaju.
- EUFOR će privremeno proširiti snage u BiH
To je 7. marta izvijestila vojna misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini EUFOR Althea. Riječ je o proaktivnoj mjeri koja ima za cilj pomoć Bosni i Hercegovini u interesu svih građana, ističe se u izvještaju.
Kontingent EUFOR-a Altea u Bosni i Hercegovini je pojačan dodatnim jedinicama iz Češke, Italije i Rumunije.
Zapovjednik EUFOR-a u BiH, Florin-Marian Barbu, naglasio je da raspoređivanje rezervnih jedinica pokazuje opredijeljenost evropskih snaga za mir i stabilnost.
„EU neće olako dovesti u pitanje napredak postignut posljednjih godina zbog političke krize koja je ugrozila političku funkcionalnost Bosne i Hercegovine tokom posljednjih mjeseci“, naglasio je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, u obraćanju rezervnim snagama EUFOR-a.
Ovo je drugi put u tri godine da je EU odlučila da rasporedi dio svojih rezervnih snaga EUFOR-a.
Taj potez uslijedio je u kontekstu kontradiktornih izjava mađarskih zvaničnika u znak podrške rukovodstvu Republike Srpske.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, zvanično je zatražio od Evropskog savjeta da povuče mađarski kontingent EUFOR-a iz BiH. On je naveo da je razlog tome djelovanje visokih mađarskih zvaničnika, koji na svojim pozicijama iskazuju direktnu političku i ekonomsku podršku Miloradu Dodiku.
Zbog ovakvih političkih stavova visokih mađarskih zvaničnika, u široj javnosti u Bosni i Hercegovini formirana je percepcija njihove očigledne pristrasnosti, što može dovesti do nepovjerenja u iskrene namjere misije EUFOR-a Altea, naglasio je Komšić.
Istovremeno, nakon početka raspoređivanja rezervnih snaga EUFOR-a (bez mađarskog kontingenta), Dodik je izjavio da će uskoro održati sastanak na visokom nivou sa predstavnicima Ruske Federacije i zatražiti od njih da stave veto na prisustvo EUFOR-a. „Zamoliću Ruse da stave veto na to i da ne dopuste subverzivnim strukturama, koje zloupotrebljavaju mandat UN-a i ugrožavaju nas, Srbe, uvođenjem nekih snaga samo zato što to Sarajevo traži, da nastave s radom“, rekao je on.
Evropska unija pokrenula je vojnu misiju EUFOR Altea u Bosni i Hercegovini 2. decembra 2004. godine, devet godina nakon završetka rata. Savjet bezbjednosti UN-a je 1. novembra 2024. godine jednoglasno usvojilo rezoluciju o produženju mandata EUFOR-a Altea u BiH za još 12 mjeseci.
- Generalni sekretar NATO-a posjetio Bosnu i Hercegovinu, Kosovo
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je 10. i 11. marta boravio u Sarajevu i Prištini. U Sarajevu se sastao sa visokim zvaničnicima Bosne i Hercegovine, među kojima su članovi Predsjedništva, premijer, ministar vanjskih poslova, ministar odbrane i vršilac dužnosti ministra bezbjednosti, kao i komandant NATO štaba u Sarajevu, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i komandant EUFOR-a.
Tokom posjete, Rute je naglasio da „NATO ostaje čvrsto opredijeljen za stabilnost i sigurnost ovog regiona. (…) NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Dodao je da je „Dejtonski mirovni sporazum kamen temeljac mira u ovoj zemlji i da se mora poštovati“. „Podržavamo Kancelariju visokog predstavnika. Neprihvatljiva je svaka aktivnost koja podriva Dejtonski sporazum, ustavni poredak ili državne institucije. Zapaljiva retorika i akcije su opasne, jer predstavljaju veliku prijetnju stabilnosti i bezbjednosti BiH”, rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je, takođe, naglasio neophodnost da politički lideri u Bosni i Hercegovini urade svoj dio posla i „preuzmu odgovornost“ za napredak i stabilnost u svojoj zemlji.
On je jasno stavio do znanja da „ovo nije 1992.” i da su NATO i međunarodni partneri Alijanse prisutni u Bosni i Hercegovini i „da neće dozvoliti bezbjednosni vakuum”.
U Prištini je generalni sekretar predvodio posjetu Sjevernoatlantskog savjeta i partnera koji učestvuju u vojnoj misiji na Kosovu, KFOR-a i NATO-ovog tima za vezu i savetovanje (NALT). Zajedno sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom i predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a, admiralom Đuzepeom Kavom Dragoneom, sastali su se sa rukovodstvom i osobljem KFOR-a i NALT-a, te razmijenili mišljenja sa šefovima misija Evropske unije, Misije EU za vladavinu prava na Kosovu (EULEX), specijalnim predstavnikom generalnog sekretara UN-a i šefom misije UNMIK, te sa v.d. šefa misije OEBS-a. Generalni sekretar se sastao i sa rukovodstvom Kosova.
„Naše trupe KFOR-a neumorno rade na stvaranju sigurnog i bezbjednog okruženja za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu, u skladu sa dugogodišnjim mandatom KFOR-a u UN. Pored toga, savjetodavni tim NATO i tim za vezu nastavljaju da podržavaju bezbjednosne organizacije na Kosovu, kroz izgradnju kapaciteta, edukaciju i koordinaciju obuke“, rekao je Rute. „Bezbjedan region Zapadnog Balkana znači više sigurnosti u cijelom evroatlantskom području“, naglasio je generalni sekretar NATO-a. „NATO će nastaviti da igra svoju ulogu, u okviru našeg mandata za sigurnost svih. Ovo radimo u bliskoj koordinaciji sa Kosovskom policijom i Misijom EU za vladavinu prava na Kosovu (EULEX), u našim pripadajućim ulogama odgovornih za sigurnost,” dodao je on.
„Rješenje za dugotrajni mir je političko. U tom pogledu, NATO će nastaviti da u potpunosti podržava normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, na čelu sa Evropskom unijom. Ovo je jedini način da se riješe otvorena pitanja i obezbijedi stabilna budućnost, osiguravajući da se prava svih zajednica poštuju i čuvaju”, rekao je Rute. „A da bi se ovaj Dijalog pokrenuo, obje strane moraju da pokažu fleksibilnost, da naprave potrebne kompromise i fokusiraju se na dugoročne benefite”.
Posjeta generalnog sekretara NATO-a regionu dogodila se u vrijeme eskalacije političke krize izazvane sukobom centralne vlasti i rukovodstva Republike Srpske, te uoči objavljivanja rezultata parlamentarnih izbora na Kosovu, koji bi, prema izgledima, trebalo da dovedu do preformatiranja Vlade.
- Sjeverna Makedonija razvija odbrambenu saradnju sa SAD-om i Mađarskom
Sjeverna Makedonija bi se trebala fokusirati na razvoj vlastite vojske, rekao je ministar odbrane Vlado Misajlovski u intervjuu za Glas Amerike, komentarišući pitanje nastavka vojne pomoći Ukrajini.
„Ovdje smo da pomognemo na način da, koliko je to moguće, sačuvamo naš interes. Naš fokus je naš makedonski narod, naši građani i, naravno, naša borbena spremnost da budemo stalno na visokom nivou. I zato stalno govorim da se moramo modernizovati, nabaviti novu opremu“, naglasio je.
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države najviše podržavaju razvoj makedonske vojske. „Ako nam je ijedna zemlja pomogla u većoj mjeri, onda je to Amerika“, rekao je. „Težićemo maksimalnoj modernizaciji i bićemo posvećeni ovom strateškom prijateljstvu“, dodao je ministar.
On je govorio i o ugovorima za isporuku američke opreme Sjevernoj Makedoniji, koji su već u toku.
Prema njegovim riječima, svih 96 oklopnih vozila JLTV trebalo bi da stigne do kraja godine, dok će Strajkeri biti isporučeni u narednim mjesecima. „Imaćemo skoro najbolja oklopna vozila“, rekao je načelnik Ministarstva odbrane.
On je, takođe, izvijestio da je u decembru Sjeverna Makedonija potpisala nove sporazume za američko finansiranje. „Potpisali smo oko šest ugovora vrijednih više od 20 miliona eura za raznu opremu“, rekao je ministar i dodao da je riječ o „kvalitetnim, sofisticiranim dronovima“ i projektima sajber bezbjednosti. „Već je potpisano šest odličnih sporazuma, a želim da istaknem da sve to dolazi direktno iz američkih fondova“, rekao je ministar.
Šef ministarstva odbrane najavio je i potpisivanje bilateralnog sporazuma između Sjeverne Makedonije i Mađarske o vojnoj obuci. „Ove godine bićemo svjedoci zajedničkih vježbi u Ohridu“, istakao je on.
Prema riječima visokog odbrambenog zvaničnika, strane su razgovarale i o načinima unaprijeđenja saradnje u odbrambenoj industriji.
Deklarisani kurs za razvoj makedonsko-američke i makedonsko-mađarske saradnje u sferi odbrane, kao i promjena retorike u pogledu pomoći Ukrajini, prirodni su u kontekstu aktuelnih geopolitičkih prioriteta Skoplja.
- Srbija povlači svoj glas za ukrajinsku rezoluciju u UN
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić saopštio je da je misija Srbije pri UN promijenila svoj glas u Generalnoj skupštini UN za ukrajinsku rezoluciju, koja podržava teritorijalni integritet Ukrajine i osuđuje rusku agresiju. „Naša misija pri UN je promijenila svoj glas u „uzdržan“ u Sekretarijatu UN i time je stavljena tačka na to pitanje“, naglasio je Đurić.
Ministar vanjskih poslova je rekao da je odgovornost za sve što se dogodilo na njemu. „Naša dužnost je i da pratimo trenutnu situaciju, da prilagodimo stav Srbije nadolazećim geopolitičkim promjenama. Zato mislim da je trebalo da budemo uzdržani i neću da prebacujem odgovornost za to ni na struku, ni na sektore, politička odgovornost nije na predsjedniku, već je, prije svega, na meni. A ako neko treba da se izvinjava, to sam ja“, naglasio je ministar.
Generalna skupština UN-a usvojila je 24. februara rezoluciju kojom se potvrđuje podrška Ukrajini i njenom teritorijalnom integritetu. Izglasane su dvije verzije rezolucije – američka verzija i verzija koju su izradili Ukrajina i njeni evropski saveznici. Srbija je bila uzdržana od glasanja o prethodnoj rezoluciji, ali je podržala potonju.
Ubrzo nakon toga, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, rekao je da je Srbija pogriješila glasanjem „za“. Kremlj je tada saopštio da je Rusija prihvatila Vučićevo izvinjenje za „tehničku grešku“ i „netačno glasanje“ o rezoluciji o Ukrajini u Generalnoj skupštini UN, ali da čeka da se povuče glas „za“.
Međutim, odluka Beograda da promijeni stav o ukrajinskoj rezoluciji objašnjava se ne samo kao korak ka Moskvi, već i kao naklon Vašingtonu, s obzirom na to da su SAD tada predlagale sopstveni alternativni nacrt rezolucije o rusko-ukrajinskom sukobu u UN, a srpska delegacija je bila „uzdržana“ prilikom glasanja za taj dokument.
- Posjeta Donalda Trampa Mlađeg Beogradu
Donald Tramp Mlađi, sin američkog predsednika Donalda Trampa, doputovao je 11. marta u Beograd gdje se sastao sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.
Predsjednik Aleksandar Vučić pokazao je Trampu Mlađem panoramu novih kvartova Beograda sa terase predsjedničke palate. On je izrazio nadu da će posjeta produbiti veze između Srbije i SAD.
„Srdačan razgovor sa Donaldom Trampom Mlađim, sinom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, o bilateralnim odnosima Srbije i SAD i aktuelnim temama koje oblikuju globalnu političku i ekonomsku scenu. Istakao sam značaj ekonomskih i političkih odnosa Srbije i SAD i naglasio važnost strateške saradnje dvije zemlje i zajedničkih projekata u cilju jačanja bilateralnih odnosa i zajedničkog rada na rješavanju globalnih izazova“, napisao je Vučić na svom Instagram profilu.
Mediji smatraju da je posjeta sina predsjednika SAD Beogradu povezana sa ranije najavljenim planovima porodice Tramp, odnosno predsjednikovog zeta, da izgradi hotel na mjestu gdje je zgrada Generalštaba, uništena tokom NATO bombardovanja. Pretpostavlja se da ovaj, kao i druge moguće zajedničke projekte, srpsko rukovodstvo vidi kao priliku za izgradnju bliže veze sa Bijelom kućom, prije svega za uticaj na američku politiku prema Zapadnom Balkanu.
