- Eskalacija nasilja na protestima u Srbiji
Dana 13. avgusta, tokom protestnog skupa „Srbijo, probudi se“ u nekoliko gradova u Srbiji, došlo je do sukoba između antivladinih demonstranata, uglavnom mladih ljudi, s jedne strane, i pristalica vlasti i policije s druge strane.
Protest je organizovan nakon što su dan ranije, 12. avgusta, pristalice vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) napale demonstrante koristeći pirotehniku i kamenje u Bačkoj Palanci i Vrbasu (Vojvodina).
Epicentri sukoba 13. avgusta bili su Novi Sad i Beograd, ali su se protesti održali i u desetinama drugih gradova u Srbiji, uključujući Niš, Čačak, Smederevo, Užice, Pančevo.
U Beogradu je došlo do nekoliko sukoba između demonstranata i policije kada su učesnici protesta pokušali da se približe sjedištu vladajuće Srpske napredne stranke. Tenzije su bile visoke u blizini Skupštine Srbije, gdje je došlo do manjih sukoba između pristalica vlasti, koje su postavile šatorski kamp u centru Beograda, i demonstranata.
U Novom Sadu, sukobi su vođeni između učesnika protesta i pristalica vladajuće stranke u blizini prostorija SNS-a, uz upotebu pirotehnike. Policija je morala angažovati dodatne snage kako bi obuzdala situaciju.
U nekoliko navrata na različitim lokacijama policija je koristila suzavac za rastjerivanje demonstracija i palice prilikom hapšenja demonstranata.
Kao rezultat nereda, povrijeđene su desetine demonstranata i policajaca.
Među povrijeđenim je i vojno osoblje – borci specijalnog odreda vojne policije „Kobre“ Oružanih snaga Srbije, koji su zadobili povrede tokom sukoba u blizini prostorija Srpske napredne stranke u Novom Sadu. Jedan od policajaca morao je ispaliti hitac u vazduh da bi zaustavio demonstrante. Snimak osobe koja puca iz vatrenog oružja izazvao je ozbiljno negodovanje javnosti.
Nakon protesta 13. avgusta, vlasti i demonstranti optužili su jedni druge za pokušaj izazivanja građanskog rata, što ukazuje na produbljivanje političke krize u zemlji.
Zapadni Balkan u plamenu
Početkom avgusta region se suočio s velikim požarima. Crna Gora i Albanija su najteže pogođene požarima. Obje zemlje su morale da pozovu međunarodnu pomoć, uključujući i onu u okviru Mehanizma civilne zaštite EU.
Crna Gora
Kritična situacija se razvila u periodu od 11. do 13. avgusta, kada su se požari počeli brzo širiti u predgrađima Podgorice i na obali, između Petrovca i Bara. U područjima sjeverno od Podgorice izgorjelo je nekoliko stambenih kuća i pomoćnih objekata, a lokalno stanovništvo je evakuisano. Vatrogasci i vojno osoblje su povrijeđeni tokom gašenja požara; jedan vojnik je stradao usljed prevrnute cisterne.
Država je 14. avgust proglasila za dan žalosti.
Požar na obali uslovio je zatvaranje glavnog puta između Bara i Budve, a u nekim područjima je prekinuto napajanje električnom energijom.
Albanija
Sredinom avgusta Albaniju su zahvatili masovni požari koji su uništili velike površine poljoprivrednog zemljišta i šuma, uključujući zaštićene zone; privatne kuće, pojedine javne zgrade i preduzeća su izgorjeli, a neka područja su evakuisana.
Požar je najteže pogodio južne i centralne regije zemlje, uključujući turističke centre. To uključuje regije Valone, Đirokastera, Berata, Skadra, Tirane, Korče i Elbasana, gdje su čitava sela uništena u požaru, a jedan čovjek je umro od gušenja.
U obje zemlje građani su kritikovali vlasti zbog nedovoljne pripremljenosti za sezonu požara, posebno zbog nedostatka protivpožarne avijacije. Jasno je da će opozicioni političari iskoristiti trenutnu krizu u kasnijoj političkoj retorici.
- Na Kosovu Ustavni sud obavezao parlament da izabere predsjednika parlamenta u roku od 30 dana
Dana 8. juna, Ustavni sud Kosova dao je poslanicima dodatnih 30 dana da izaberu predsjednika parlamenta i formiraju parlament.
Sud je, takođe, presudio da nijedan kandidat za mjesto predsjednika parlamenta ne može biti nominovan više od tri puta, te je obavezao poslanike da budu prisutni u sali i da glasaju za predsjednika parlamenta i njegove zamjenike.
Nakon parlamentarnih izbora na Kosovu, koji su održani u februaru 2025. godine, formiranje nove vlade je u zastoju jer nijedna stranka nije osvojila većinu mjesta u parlamentu. Pokret Samoopredjeljenje (VV), predvođen vršiocem dužnosti premijera Aljbinom Kurtijem, osigurao je ubjedljivo prvo mjesto, ali nije uspio da osvoji većinu mandata (61). To je dovelo do dugotrajne borbe oko izbora predsjednika parlamenta.
Nakon četiri pokušaja, poslanici nisu uspjeli da izaberu predsjednika parlamenta. Dana 26. juna, Ustavni sud je presudio da se zastoj mora riješiti u roku od 30 dana. Međutim, nije postignut nikakav napredak.
Odsustvo funkcionalnog parlamenta i potpuno formirane vlade već je dovelo do problema u ekonomiji. Prije svega, blokiran je pristup sredstvima EU u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
- Centralna izborna komisija BiH smijenila Milorada Dodika s dužnosti predsjednika RS
Sud Bosne i Hercegovine odobrio je zamjenu jednogodišnje zatvorske kazne Miloradu Dodiku novčanom kaznom. Dodik će platiti oko 36.500 KM (nešto više od 18.000 eura).
U međuvremenu, 6. avgusta Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je mandat Milorada Dodika kao predsjednika Republike Srpske.
Kao što je poznato, Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo koje državne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Komentarišući odluku CIK-a BiH, Dodik je rekao da će ostati na svojoj funkciji i da će o njegovoj sudbini odlučiti narod na referendumu. „Mandat mi je dao narod, pa ću ih saslušati na referendumu koji će se održati u bliskoj budućnosti, na osnovu odluke Narodne skupštine“, naglasio je.
***
Rusija je vodila aktivnu međunarodnu kampanju podrške Dodiku.
Predstavnici ruskog Ministarstva vanjskih poslova, ruske ambasade u Bosni i Hercegovini i ruske diplomate pri UN-u oglasili su se s oštrim kritikama presude protiv lidera Srba u BiH.
Konkretno, ruska ambasada u Sarajevu saopštila je da Dodikova presuda ugrožava postojanje Bosne i Hercegovine. „Za Bosnu i Hercegovinu je došao trenutak istine“, naglasile su ruske diplomate, napominjući da se zemlja nalazi na „tački bez povratka“.
Moskva je 7. avgusta pokrenula hitne konsultacije Savjeta bezbjednosti UN-a, gdje je ruski predstavnik pri UN-u okarakterisao presudu protiv Dodika kao prijetnju stabilnosti.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković nazvao je korake Rusije u podršci Dodiku „najoštrijim i najozbiljnijim prijetnjama“ Bosni i Hercegovini. „Ovo nisu diplomatske izjave, već otvorene prijetnje državi“, rekao je Konaković za Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty.
„Moskva kontinuirano koristi političku krizu u BiH kao prostor za širenje svog uticaja, posebno podržavajući rukovodstvo Republike Srpske i političke lidere poput Dodika“ – naglasio je ministar. „Znamo da Rusija ne djeluje samo politički. Spremni su na špijunske aktivnosti, sajber napade, dezinformacije. Vidjeli smo njihove operacije u Moldaviji, Rumuniji i Gruziji. Bosna i Hercegovina nije izuzetak“, rekao je.
Predstavnici „Trojke“, koja uključuje Socijaldemokratsku partiju Bosne i Hercegovine, Stranku naroda i pravde i Našu stranku, 11. avgusta sastali su se s ambasadorima Kvinte (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija) na temu „otvorenih i direktnih prijetnji Rusije Bosni i Hercegovini“.
„Ovaj sastanak je značio da postoji svijest o važnosti praćenja situacije. Spremni smo za sve scenarije i nadamo se najboljem“, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider Stranke naroda i pravde, Elmedin Konaković, na kraju sastanka.
- U Prištini održani protesti protiv Specijalizovanih sudskih vijeća u Hagu
Hiljade građana učestvovalo je u protestu u Prištini protiv Specijalizovanih sudskih vijeća u Hagu, gdje se sudi bivšim vođama Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Trenutno su u Specijalizovanim sudskim vijećima u toku postupci protiv bivših vođa OVK, među kojima su bivši predsjednik Kosova Hašim Tači, bivši predsjednik parlamenta Kadri Veseli i Jakup Krasnići, kao i bivši poslanik Redžep Selimi. Optuženi su za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Neposredni povod za aktualni protest u Prištini bio je taj što su Specijalizovana sudska vijeća nedavno prihvatila dokumente iz srpskih institucija kao dokaz u predmetima. U slučajevima veterana s Kosova, javnost i političari izražavaju duboku zabrinutost zbog ove činjenice, pozivajući na međunarodnu reakciju.
„To se tiče državnih institucija Srbije ‘koje su svojim kriminalnim aktivnostima počinile zločine i genocid nad narodom Kosova’, a trojica čelnika te tri institucije osuđena su od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju“, rekli su organizatori protesta. „Stoga je za nas neprihvatljivo da je danas međunarodna zajednica u ovom slučaju, Specijalizovana vijeća i Specijalno tužiteljstvo, prihvatila ove dokaze, jer to na neki način legitimizuje ove tri institucije“, rekli su govornici tokom protestnog skupa.
Protest u Prištini, koji su organizovali veterani OVK, podržali su Demokratska partija Kosova, Savez za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa i neki predstavnici Demokratskog saveza Kosova.
S druge strane, pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija rekao je da se protest održao „s desetogodišnjim zakašnjenjem“, budući da je, kako kažu, već trebalo biti protesta u vrijeme osnivanja suda, protiv tadašnje vlade.
Specijalizovana vijeća i Specijalno tužiteljstvo u Hagu dio su pravnog sistema Kosova, ali se nalaze u Holandiji i u njima radi međunarodno osoblje.
Ova institucija je stvorena pod pritiskom međunarodne zajednice, prvenstveno EU i Sjedinjenih Američkih Država, koje su smatrale da pravosudni sistem Kosova nije dovoljno pouzdan za rješavanje slučajeva OVK i zaštitu svjedoka od zastrašivanja. U avgustu 2015. godine, Parlament Kosova usvojio je ustavne amandmane koji su utrli put osnivanju Specijaliziranih sudskih vijeća. U to vrijeme zemljom je upravljala koalicija Demokratske partije Kosova i Demokratskog saveza Kosova.
***Albanski premijer Edi Rama napisao je na Fejsbuku da se „nastavlja pitati“ zašto Parlament Kosova još uvijek nije usvojio izjavu „koja bi navela činjenična kršenja elementarnih demokratskih normi pravičnog postupka od strane Haškog tribunala, gdje su prava Hašima Tačija i njegovih prijatelja, godinama izolovanih od svijeta, gažena kao ništa?!“
Ako bi Parlament Kosova usvojio sličnu rezoluciju, „odmah bismo angažovali Albansku skupštinu da glasa o istom tekstu i prenese glas svih Albanaca u svakoj demokratskoj državi koja sponzorira Tribunal, koji ne bi trebao tolerisati nikakvo kršenje, a kamoli uništavanje pravičnog postupka finansijskim doprinosom svojih poreskih obveznika“, napisao je Rama.
- Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji održaće se 19. oktobra
Predsjednik Skupštine Sjeverne Makedonije, Afrim Gaši, zakazao je lokalne izbore za 19. oktobar 2025. godine. Drugi krug će se održati 2. novembra, ako bude potrebno.
Gradonačelnici i lokalni polsanici biće izabrani u 80 opština i gradu Skoplju.
Gaši je naglasio da bi izbori trebali poslužiti kao „dokaz demokratske zrelosti“, biti održani u skladu s evropskim standardima i potvrditi posvećenost zemlje integraciji u EU.
Opoziciona albanska stranka Demokratska unija za integraciju (DUI) fokusira se na teme vezane za prošle ratove. Vođa DUI-ja Ali Ahmeti, bivši pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova i komandant Nacionalne oslobodilačke vojske koja se borila u Makedoniji početkom 2000-ih, u svojim nedavnim govorima podsjetio je na događaje od prije 24 godine u Ljubotenu, gdje je 10. i 12. avgusta 2001. godine makedonska policija ubila 10 mirnih albanskih civila.
Premijer Sjeverne Makedonije i lider VMRO-DPMNE (Unutrašnja Makedonska Revolucionarna Organizacija — Demokratska Partija za Makedonsko Nacionalno Jedinstvo), Hristijan Mickoski, sa svoje strane je izjavio: „Na lokalnim izborima očekujem kampanju koja će biti fokusirana na projekte, ali očigledno postoji politička stranka, prije svega mislim na Demokratsku uniju za Integraciju (DUI), koja umjesto da govori o projektima za budućnost, vraća nas 20-25-30 godina unazad i nameće takve teme“.
