- Pet zemalja Zapadnog Balkana će moći dobiti sredstva EU u okviru Plana rasta
Komisija za IPA (Instrumente pretpristupne) EU odobrila je reformske programe Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije.
Programi reformi u zemljama Zapadnog Balkana su preduslov za dobijanje sredstava u okviru novog Instrumenta za reformu i rast od 6 milijardi evra, poznatog kao Plan rasta Zapadnog Balkana. Plan koji je početkom maja odobrio je Savjet EU, cilj plana je da podrži zemlje širom regiona na njihovom putu ka članstvu u EU.
Očekuje se da će Evropska komisija 16. oktobra odobriti konačnu odluku o isplatama u okviru Plana rasta i tako biti spremna da izvrši prve uplate iz paketa koji je dostupan ovim zemljama.
Jedina država u regionu koja tek treba da dobije odobrenje za svoj program reformi je Bosna i Hercegovina, jer se dokument koji je ova zemlja predala EU pokazao nepotpunim i nije uvažio sve prijedloge koje je iznijela Evropska komisija.
- Na samitu Berlinskog procesa potpisan je novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište
Šefovi vlada šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine – potpisali su na Samitu Berlinskog procesa novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište za period od 2025. do 2028, kao i novi sporazum o mobilnosti, koji omogućava pristup visokom obrazovanju.
Samit je održan u Berlinu pod vođstvom njemačkog kancelara Olafa Šolca.
Novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište sastavni je dio Plana rasta za Zapadni Balkan. Pored jačanja saradnje u regionu, trebalo bi da postane odskočna daska za širu integraciju sa jedinstvenim tržištem EU.
- Kosovo dalo zeleno svjetlo za državljane BiH bez vize
Od 1. januara 2025. godine Kosovo će jednostrano dozvoliti slobodan ulazak u zemlju vlasnicima ličnih karata iz Bosne i Hercegovine, uprkos odbijanju Republike Srpske da ratifikuje Sporazum o mobilnosti o slobodnom kretanju.
Ovo je rekao premijer Kosova Aljbin Kurti tokom samita Berlinskog procesa.
Sporazum o slobodi kretanja između šest zemalja Zapadnog Balkana potpisan je 2022. godine u sklopu Berlinskog procesa. No, Republika Srpska, koja će podržati stav Srbije o nepriznavanju Kosova, blokira odluku o slobodnom kretanju za nosioce kosovskih ličnih karata.
- Kosovo će biti direktno predstavljeno u CEFTA trgovinskom sporazumu
U Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA), Kosovo će od sada biti direktno predstavljeno, od strane sopstvenih institucija, a ne od UNMIK, misije UN na Kosovu. Odluka je donijeta 10. oktobra na mješovitom komitetu CEFTA, kojim ove godine predsjedava Srbija.
UNMIK je počeo da predstavlja Kosovo u CEFTA 2007. godine, kada je Priština pristupila sporazumu i godinu dana prije nego što je Kosovo proglasilo nezavisnost.
Međutim, Kosovo će u dokumentima CEFTA biti označeno zvjezdicom kako bi se označio njegov status na čekanju.
Odluka o predstavljanju Kosova u CEFTA donijeta je nakon što je Kosovo ukinulo zabranu uvoza iz Srbije.
- Blokada rada parlamenta BiH usporava evropske integracije zemlje
Predstavnici Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine ponovo su izostali sa sjednice 8. oktobra i tako stvorili situaciju bez kvoruma. Grupa bosanskohercegovačkih poslanika od marta blokira rad jednog od doma parlamenta BiH.
Bošnjaci protestuju zbog razmatranja Nacrta zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se izbacile strane sudije i zapravo uvelo glasanje po nacionalnoj pripadnosti u odlučivanju.
Ovaj zakon je predložio poslanik Srpske demokratske stranke (SDS).
Bosanskohercegovački poslanici smatraju da je nacrt zakona napad na ustavni poredak zemlje. „Tražimo da se ovaj prijedlog zakona skine sa dnevnog reda“, rekao je 8. oktobra šef bošnjačke frakcije Kemal Ademović.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu oštro je kritikovala stav bošnjačke frakcije. Diplomate su naglasile da zakon o Ustavnom sudu BiH nema šanse da bude izglasan, jer neće dobiti potrebnu većinu u parlamentu BiH, te su stoga bošnjački predstavnici blokirali Dom naroda kako bi sakupili jeftine političke poene. U saopštenju Ambasade se ističe da cinični trik bošnjačke frakcije onemogućava normalan zakonodavni rad u vrijeme kada BiH pred sobom ima zahtjevnu agendu zakonodavne reforme u vezi sa EU kojom se mora baviti.
Bosna i Hercegovina je u martu od Evropskog savjeta dobila saglasnost za pokretanje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, ali pod uslovom da prije toga donese još nekoliko reformskih zakona. Od tada je parlament blokiran i ništa nije urađeno. Shodno tome, početak pregovaračkog procesa sa EU je ugrožen.
- Dubrovačka deklaracija usvojena na samitu „Ukrajina – Jugoistočna Evropa“
Učesnici samita osudili su rusku agresiju na Ukrajinu, nazvavši je „velikom prijetnjom miru, sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Evrope, cijelog evropskog kontinenta i svijeta uopšte“, te izrazili podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Deklaracija naglašava važnost usklađenosti sa politikom sankcija EU prema Rusiji i potrebu za „koherentnošću“ politika nacija, s odlukama i radnjama koje se preduzimaju u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.
Učesnici su potvrdili podršku evropskim integracijama partnera u jugoistočnoj Evropi, Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, i pozdravili činjenicu da je NATO potvrdio podršku Ukrajini na njenom putu ka punim evroatlantskim integracijama.
Deklaracija takođe izražava čvrstu odlučnost da se odgovorni za zločine počinjene tokom ruske agresije na Ukrajinu privedu pravdi.
Deklaraciju su potpisali hrvatski premijer Andrej Plenković i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, potpredsjednica Evropske komisije Dubravka Šuica, kao i predsjednici Kosova, Srbije, Slovenije i Crne Gore, premijeri Albanije, Bugarske, Grčke, Sjeverne Makedonije, predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, ministri vanjskih poslova Moldavije, Rumunije i Turske.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je uspio da iz Deklaracije izbaci klauzule o obavezi pristupanja sprovođenju sankcija prema Rusiji. Međutim, po mišljenju analitičara, najvjerovatnije je Vučićeva izjava bila samo PR potez usmjeren na publiku u Moskvi.
- Turska širi saradnju u oblasti odbrane sa Albanijom i Srbijom
Premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan potpisali su 10. oktobra u Tirani zajedničku izjavu o produbljivanju strateškog partnerstva i tri sporazuma o saradnji – u oblasti visokog obrazovanja, poljoprivrede, odnosa s javnošću i medija. Takođe, tokom posjete turskog predsjednika, u Tirani je otvorena najveća džamija u regionu, izgrađena uz podršku turske strane.
Erdogan i Rama razgovarali su i o pitanjima vezanim za odbrambenu industriju. Prema riječima albanskog premijera, Turska u Albaniju prebacuje nekoliko kamikaza dronova.
***
Predsjednici Srbije i Turske Aleksandar Vučić i Redžep Tajip Erdogan najavili su 11. oktobra u Beogradu da će jačati saradnju u različitim oblastima, posebno u oblasti odbrambene industrije.
„Postoji ogroman potencijal za saradnju u oblasti odbrane“, naglasio je Erdogan.
„Važno je da uspostavimo mnogo bliže odnose za saradnju u oblasti odbrane, da stvorimo tim koji bi na tome radio“, rekao je Vučić nakon razgovora sa Erdoganom. „Turska odbrambena industrija je mnogo jača od naše, ali bez lažne skromnosti, ne možete zanemariti ni Srbiju“, istakao je on i dodao da je Srbija nedavno dala dozvole Turskoj i izvezla „ogromne količine municije“.
Jedna od glavnih tema razgovora Vučića i Erdogana bila je ekonomska saradnja.
Turski predsjednik je odnose između dvije zemlje opisao kao „zlatno doba“. U protekle dvije godine trgovinski promet je dostigao dvije milijarde dolara, rekao je Erdogan. „Investicije koje imamo u Srbiji premašuju 400 miliona dolara“, dodao je turski predsjednik.
Tokom posjete, Turska i Srbija potpisale su 11 sporazuma koji jačaju saradnju u nizu oblasti, od trgovine do pomoći u slučaju katastrofa.
***
Erdoganova posjeta Albaniji i Srbiji pokazala je da Zapadni Balkan ostaje prioritet u vanjskoj politici Ankare, te da je Turska jedan od glavnih aktera u regionu.
Osim toga, nakon uspješne posjete izraelskog predsjednika Tirani prije mjesec dana, bilo je važno da tursko rukovodstvo preduzme korake kako bi Albanija i Srbija ostale među njihovima geopolitičkim saveznicima.
- Priština traži da se ponovo uspostavi bezbjednosna zona na granici sa Srbijom, KFOR se protivi
Kosovski premijer Aljbin Kurti pozvao je međunarodnu zajednicu da obnovi kopnene i vazdušne bezbjednosne zone na granici između Srbije i Kosova, široke 5, odnosno 25 km.
Kurti je rekao da Srbija zloupotrebljava podizanje bezbjednosne zone uvlačeći dodatne trupe u granično područje.
Nekoliko dana nakon poziva, Kurti je na Fejsbuku objavio nekoliko fotografija srpskih vojnika za koje je tvrdio da su stajali na 50 metara od granice sa Kosovom.
Istovremeno, Ministarstvo odbrane Srbije odbacilo je Kurtijevu izjavu kao dezinformaciju. Kako je navelo ministarstvo, srpska vojska je bila u pograničnom području jer je morala da spriječi ilegalni izvoz drva na Kosovo.
Misija NATO-a na Kosovu, KFOR, odgovorna je za bezbjednost granica Kosova sa Srbijom.
Komentarišući novinarima mogućnost ponovnog uspostavljanja zone bezbjednosti, KFOR je saopštio da ne vidi mogućnost da se to uradi na kopnu, ili u vazduhu duž granice Srbije i Kosova.
- U Tivtu je održan samit lidera Brdo-Brioni procesa
Evropska unija nije potpuna bez zemalja Zapadnog Balkana – zajednička je poruka predsjednika zemalja regiona koji su prisustvovali samitu Brdo-Brioni, održanog 8. oktobra u Tivtu, u Crnoj Gori.
Učesnici su istakli da je proširenje Evropske unije, koje bi uključivalo zemlje Zapadnog Balkana, danas još i veći geopolitički imperativ. Istaknuto je i da je izuzetno važno održavati dobrosusjedske odnose.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije prisustvovao plenarnom dijelu samita, iako se kasnije pridružio učesnicima, ističući da je riječ o njegovoj odluci da se sastane sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, koji je svojevremeno na Vučićev zahtjev prisustvovao samitu Otvoreni Balkan u Beogradu.
Brdo-Brioni proces je slovenačko-hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine s ciljem izgradnje povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji. Međutim, kako primjećuju posmatrači, posljednjih godina inicijativa više liči na regionalni diskusioni klub nego na praktičan alat za evropsku integraciju regiona.
- Počinju s radom azilantski centri za migrante koje je osnovala Italija u Albaniji
Objekti se nalaze u gradovima Šenđin i Đader u opštini Lješ, na sjeverozapadu Albanije, ali ostaju pod italijanskom jurisdikcijom i njima će upravljati Italija. Albanska strana će osigurati spoljnu bezbjednost.
Centri će raditi u skladu sa petogodišnjim ugovorom koji su prošlog novembra potpisali italijanska premijerka Đorđa Meloni i njen albanski kolega Edi Rama. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je sporazum kao primjer „izvan uobičajenih okvira razmišljanja“ u rješavanju pitanja migracija u Evropsku uniju, ali su ga grupe za ljudska prava kritikovale kao opasan presedan.
Planirano je da do 3.000 migranata, koje svakog mjeseca pokupi talijanska obalska straža u međunarodnim vodama, prvo bude pregledano na spasilačkim brodovima prije nego budu proslijeđeni u Albaniju na dalji pregled.
Tražioci azila čiji su zahtjevi prihvaćeni biće prebačeni u Italiju sa dozvolom boravka. Oni koji dobiju odbijenicu, biće vraćeni u domovinu o trošku Italije.
Rad dva azilantska centra za migrante u Albaniji u periodu od pet godina koštaće Italiju 670 miliona eura.
